DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 64 <-- 64 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI RASPRAVA O PROBLEMATICI ŠTETA OD DIVLJACI TE DRUGIH POČINITELJA I UZROKA Hrvatsko Šumarsko društvo - Ogranak Bjelovar, u okviru svog godišnjeg programa rada održalo je 22. prosinca 1998. godine terensku instruktažu i stručnu raspravu o štetama od divljači i drugih počinitelja. Terenski dio posla obavljen je u odjelu 10 b gospodarske jedinice Bolčanski Lug koji se nalazi na području Uprave šuma Bjelovar, Šumarija Vrbovec. Instruktaži je bilo nazočno 25 članova Ogranka aktivnih djelatnika na poslovima uzgoja šuma i lovstva te 5 umirovljenih inženjera, također članova Ogranka. Iz Direkcije "Hrvatskih šuma" Zagreb nazočan je bio Dražen Sertić , diplomirani inženjer šumarstva, stručni suradnik za lovstvo. Za Županijski lovački Savez Bjelovar bio je nazočan tajnik, gospodin Mato Kovačević (slika 1) Organizacijski dio posla vodili su Milan Prescč a n, diplomirani inženjer šumarstva na dužnosti predsjednika, Zeljko Bedekovič , diplomirani inženjer šumarstva na dužnosti tajnika Ogranka, te upravitelj Šumarije Vrbovec Đuro Kauzlarić , diplomirani inženjer šumarstva kao domaćin. Stručni dio pripremio je Josip Knepr, diplomirani inženjer šumarstva i Željko G u b i j a n, diplomirani inženjer šumarstva. Terenski dio instruktaže obavljen je u odjelu 10 b gdje je izvršen pregled branjevine hrasta lužnjaka stare 4 godine, u kojoj je načinjena šteta na biljkama glavne i pratećih vrsta (slika 2). Teoretski dio obavljen je u lugarnici Fuka, gdje se raspravljalo o stanju na terenu i poduzimanju potrebnih mjera u konkretnom i sličnim slučajevima. Uz globalni pregled branjevine, pregleda na je i ograđena kontrolna ploha na kojoj je izvršeno čepovanje u proljeće 1998. godine (slika 3), te neograđena kontrolna ploha na kojoj je također izvršeno čepovanje isti dan kada i na ograđenoj plohi (slika 4). Hrvatsko šumarsko društvo Bjelovara je i prijašnjih godina upriličilo ovakve instruktaže. Promatranje stanja u branjevini odjela 10 b najbolji je primjer u kome je analizirana i snimljena šteta koju je počinila srneća divljač. Ovaj je slučaj posebice interesantan jer je šteta nastala krivnjom čovjeka. Naime, odjel 10 b nalazi se u ograđenom prostoru s drugim odjelima starijih sastojina u kome je predviđen kontrolirani uzgoj divlje svinje, a nebrigom lovozakupnika unutar ograđene površine ostalo je desetak grla srneće divljači koja je, ne imavši dovoljno prirodne hrane, počinila veliku štetu odgrizanjem vršnih izbojaka hrasta lužnjaka i pratećih vrsta drveća. Na promatranoj površini izvršena je procjena štete u ožujku 1998. godine polaganjem primjerne pruge i pregledom i registriranjem svih neoštećenih i oštećenih biljaka, a sve po kategorijama oštećenja i vrsti počinitelja, odnosno uzroka oštećenja. Tom procjenom utvrđena su netolerantna oštećenja koja je počinila srneća divljač na biljkama hrasta lužnjaka 80%, na biljkama graba 39%. Voluharica je počinila štetu na biljkama graba 6%, te na klenu i brijestu zajedno 42%. Takoder je utvr đena i šteta od mraza koja iznosi 3% na biljkama hrasta te 1 % također na hrastu kao posljedica obavljanja njege |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 65 <-- 65 --> PDF |
ručnim alatom (srpom). Na slici 2 vidljivo je opće stanje u branjevini koje upozorava na velik broj loše formiranih krošnjica zbog odgrizanja vršnog izbojka. Na slici 3 vidi se uspjelo čepovanje stabalaca hrasta, do kojih nakon čepovanja nije mogla doći srneća divljač, a na slici 4 vide se uništena stabalca na kontrolnoj neograđenoj plohi. U lugarnici Fuka, gdje se odvijao teoretski dio rasprave, inž. Josip Knep r je objasnio kojom metodom je izvršeno snimanje štetnih radnji i štete u odjelu 10 b, te kako je izvršen obračun štete. Naglasio je da se ovom poslu mora prilaziti s velikom ozbiljnošću, bez obzira na uzročnika štete. Također je upozorio da registriranje i praćenje šteta u šumi nije i ne može biti napad na divljač, nego pravovremeno reagiranje u pravcu ublažavanja šteta i uspostavljanja ravnoteže između divljači i šume. Osnovnu brigu treba voditi i šumar i lovozakupnik o normalnom brojnom stanju divljači i osiguravanju odgovarajuće prirodne i dodatne hrane za divljač. Također treba voditi računa kod uklanjanja, odnosno ostavljanja odgovarajućih prehrambenih vrsta raslinja prilikom obavljanja poslova u njezi branjevina i mladih šuma. Naime, trebalo bi prijeći u naviku da prehrambene odgovarajuće vrste, kada one ne smetaju glavnoj vrsti, ne uklanjamo po svaku cijenu. Tijekom rasprave izvršena je i projekcija dijapozitiva na kojima je prikazan razvoj oštećenih stabalaca hrasta lužnjaka kroz proteklih osam godina. Dijapozitivi prikazuju razvoj deformiranog dijela stabla koja su obrojčana i snimana svaku godinu iz istog kuta u proteklih osam godina. Ovo promatranje i snimanje obavljaju inž. Tomislav S t a r č e v i ć i inž. Josip Knepr , a praćenje se obavlja u gospodarskoj jedinici Varoški Lug, dok će opširniji prikaz s više materijala biti izložen jednom drugom prilikom. U raspravi je sudjelovao veći broj članova Ogranka te inž. Dražen S e r t i ć i tajnik Lovačkog saveza Županije bjelovarsko-bilogorske. Svi nazočni dali su potporu ovakvim instruktažama zbog sticanja određenih saznanja i primjene jednoobraznog postupka kod snimanja i obračuna šteta počinitelja bilo koje vrste. Nakon završenog savjetovanja predloženi su zaključci koje je Upravni odbor Ogranka na svojoj sjednici održanoj 26. veljače 1999. godine prihvatio: 1. Kao šumari moramo na osnovi znanosti (Uzgajanja šuma našeg Šumarskog fakulteta u Zagrebu) nastaviti tradiciju na načelima potrajnosti šumskog gospodarstva i biološke raznolikosti te stabilnih šumskih ekosustava. 2. Predloženu metodologiju snimanja i obračuna šteta preporučujemo za verificiranje kao metodologiju koju bi trebalo primjenjivati za sve jednodobne šume u državi. 3. Nužno je nastaviti s praćenjem štetnih radnji i šteta na sljedeći način: da bismo vladali tijekom razvoja jedne sastojine, pogotovo u početnom stadiju, nužno je oformiti barem minimalne kontrolne plohe u svakom odsjeku koji je u fazi obnove. Uvijek mora biti jedna ploha ograđena, a druga, kontrolna ne, ukoliko se uoči štetna radnja ili šteta, ili bilo koja druga promjena koja remeti normalan razvoj sastojine, |