DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 71     <-- 71 -->        PDF

IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA


GOVOR Dr. JURE SUTEJA U NARODNOJ SKUPŠTINI 1928. GOD.
O PRILIKAMA U ŠUMARSTVU


1.0. ŽIVOT I DJELO
Juraj Š u t ej , političar i odvjetnik, rođen je u Pororašcu
kraj Konjica, BiH, 4. prosinca 1889. g. Umro je u
Zagrebu 15. travnja 1976. g., a studij prava završio u
Zagrebu, gdje je i doktorirao. Od 1913. bio je u sudskoj
službi, a potom odvjetnik u Sarajevu. Jedan je od osnivača
Hrvatske težačke stranke, 20-tih godina pristupa
HSS-u. Zastupnik je kotara 1927, 1935. i 1938. god. U
vladi Cvetković - Maček, kao i u vladi D. Simovića,
bio je ministar financija. Emigrirao je iz zemlje 1941. i
bio član emigrantskih vlada. U Šubašićevoj vladi bio je
ministar financija i ministar trgovine i industrije (194445).
Šubašić se sa svojom vladom u veljači 1945. konačno
vratio iz emigracije u Beograd. Nakon njezine ostavke
i ostavke Titova NKOJ-a osnovana je 7. ožujka
zajednička vlada na temelju Viškog sporazuma Tito Šubašić
pod nazivom Ministarski savjet. Tito je postao
njezinim predsjednikom, Šubašić je dobio mjesto ministra
vanjskih poslova, a Šutej ministra bez lisnice. Njezino
je osnivanje oštro napao Maček 23. srpnja u razgo


voru za "New-York Times". U njemu je poručio Šubašiću
i Šuteju da nemaju njegovu podršku, istaknuvši da
je HSS komunistima neprijatelj broj jedan, pa mu nije
bila jasna uloga ove dvojice. Ostavku su dali 8. listopada
1945. g. zbog neostarivanja sporazuma, i vratili se u
Zagreb. Šutej je 1945. sudjelovao na konferenciji prvaka
HSS-a u hotelu Esplanada u Zagrebu. Kompromisno
je predlagao da Šubašić ode u Pariz i zahtijevao od Mačeka
smjernice za daljnji rad HSS-a. Protivio se Košutićevim
direktivama da stranka pasivnošću izbjegne
kompromitaciju zbog suradnje s nedemokratskim režimom
i zahtijevao aktivan pristup, prijavu stranke i izlazak
na izbore za ustavnotvorni sabor NRH 10. studenog


1946. Košutićevim oslobađanjem iz zatvora njegova se
inicijativa gasi.


Prije govora prof. Nenadića 1928. godine, opširno je
govorio u Narodnoj skupštini o prilikama u šumarstvu
države koja se tada zvala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
(Prema Hrvatskom Leksikonu II knjiga str. 54.)


2.0. U BORBI ZA ISTINU I PRAVDU
Poznato je kako su novine 1928. godine opširno pisale
o prilikama u šumarstvu. Tako su novine u Beogradu,
Zagrebu i Sarajevu izvješćivale o aferama u šumarstvu.
O tome je raspravljano u Narodnoj skupštini i na
Izvanrednoj skupštini JŠU održanoj 4. i 5. ožujka 1928.
godine.


Pisali smo kako je prof. Nenadić bio nositelj referata
o stanju šumarstva na spomenutoj skupštini (Šum.
list 1-2, 1998). U Narodnoj skupštini glavni govornik
bio je dr Jure Šutej, upravo za istinu i pravdu, jer tisak
Beograda, pa i Zagreba, o sadržaju te aktivnosti nije pisao.
Razlozi su bili ponajprije politički, kako se ne bi
saznala prava istina o odgovornosti državnih organa
gdje je prevladavala srpska politika na štetu šumarstva
nesrpskih područja.


"Večernja Pošta" iz Sarajeva donijela je u nastavcima
govor dr. Jure Šutej a.


2.1. Novine Večernja Pošta, Sarajevo 1928. god.
Ovaj list 20. siječnja izvješćuje o budžetu Ministarstva
šuma i ruda, gdje je dr. Šutej govorio kako budžet
nije potvrdio mnoge stvari. Ministarstvo šuma i ruda
pretvorilo se u agenturu, s jedinim zadatkom da gleda


kako će prodati šume. U Bosni se šume sijeku 50 - 70%.
S takvom sječom treba prestati. Protivio se da ministar
daje koncesije u šumarstvu, jer Ministarstvo jednim potezom
pera mijenja ugovore od milijarde dinara. On je
smatrao kako je davanje koncesije potrebno prenijeti na
druge, više instance, kako bi se skinula suvišna odgovornost
s ministra. Gorosječu je potrebno odmah zabraniti.
Budžet je bio izglasan većinom glasova.


2.2.
Večernja Pošta, 23. siječnja
Bosansko šumarstvo i rudarstvo
Govor narodnog poslanika dr. Jure Šuteja u Financijskom
odboru Narodne Skupštine.
"... Žao mije gospodina ministra da nije u opoziciji,
jer onaj koji je napisao ovaj izvještaj imao je sreće i vidi
se, daje šutio o bijednom stanju u kojem se naše šume i
rude nalaze u Bosni i Hercegovini. Tamo, gdje su šume
i šumski kompleksi uništavani i uništeni, gdje golijet i
krš caruje, gdje je devastirana šuma zaorala duboke
brazde i nesreća, gdje sunce zaraženo stenje, peče i sagorjeva,
a bujne kiše ispiraju golo stijenje, ne samo da
nema poljoprivrede, ratarstva, voćarstva i stočarstva,
već nema ni ljudstva ni naseljenosti.