DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 71     <-- 71 -->        PDF

IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA


GOVOR Dr. JURE SUTEJA U NARODNOJ SKUPŠTINI 1928. GOD.
O PRILIKAMA U ŠUMARSTVU


1.0. ŽIVOT I DJELO
Juraj Š u t ej , političar i odvjetnik, rođen je u Pororašcu
kraj Konjica, BiH, 4. prosinca 1889. g. Umro je u
Zagrebu 15. travnja 1976. g., a studij prava završio u
Zagrebu, gdje je i doktorirao. Od 1913. bio je u sudskoj
službi, a potom odvjetnik u Sarajevu. Jedan je od osnivača
Hrvatske težačke stranke, 20-tih godina pristupa
HSS-u. Zastupnik je kotara 1927, 1935. i 1938. god. U
vladi Cvetković - Maček, kao i u vladi D. Simovića,
bio je ministar financija. Emigrirao je iz zemlje 1941. i
bio član emigrantskih vlada. U Šubašićevoj vladi bio je
ministar financija i ministar trgovine i industrije (194445).
Šubašić se sa svojom vladom u veljači 1945. konačno
vratio iz emigracije u Beograd. Nakon njezine ostavke
i ostavke Titova NKOJ-a osnovana je 7. ožujka
zajednička vlada na temelju Viškog sporazuma Tito Šubašić
pod nazivom Ministarski savjet. Tito je postao
njezinim predsjednikom, Šubašić je dobio mjesto ministra
vanjskih poslova, a Šutej ministra bez lisnice. Njezino
je osnivanje oštro napao Maček 23. srpnja u razgo


voru za "New-York Times". U njemu je poručio Šubašiću
i Šuteju da nemaju njegovu podršku, istaknuvši da
je HSS komunistima neprijatelj broj jedan, pa mu nije
bila jasna uloga ove dvojice. Ostavku su dali 8. listopada
1945. g. zbog neostarivanja sporazuma, i vratili se u
Zagreb. Šutej je 1945. sudjelovao na konferenciji prvaka
HSS-a u hotelu Esplanada u Zagrebu. Kompromisno
je predlagao da Šubašić ode u Pariz i zahtijevao od Mačeka
smjernice za daljnji rad HSS-a. Protivio se Košutićevim
direktivama da stranka pasivnošću izbjegne
kompromitaciju zbog suradnje s nedemokratskim režimom
i zahtijevao aktivan pristup, prijavu stranke i izlazak
na izbore za ustavnotvorni sabor NRH 10. studenog


1946. Košutićevim oslobađanjem iz zatvora njegova se
inicijativa gasi.


Prije govora prof. Nenadića 1928. godine, opširno je
govorio u Narodnoj skupštini o prilikama u šumarstvu
države koja se tada zvala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
(Prema Hrvatskom Leksikonu II knjiga str. 54.)


2.0. U BORBI ZA ISTINU I PRAVDU
Poznato je kako su novine 1928. godine opširno pisale
o prilikama u šumarstvu. Tako su novine u Beogradu,
Zagrebu i Sarajevu izvješćivale o aferama u šumarstvu.
O tome je raspravljano u Narodnoj skupštini i na
Izvanrednoj skupštini JŠU održanoj 4. i 5. ožujka 1928.
godine.


Pisali smo kako je prof. Nenadić bio nositelj referata
o stanju šumarstva na spomenutoj skupštini (Šum.
list 1-2, 1998). U Narodnoj skupštini glavni govornik
bio je dr Jure Šutej, upravo za istinu i pravdu, jer tisak
Beograda, pa i Zagreba, o sadržaju te aktivnosti nije pisao.
Razlozi su bili ponajprije politički, kako se ne bi
saznala prava istina o odgovornosti državnih organa
gdje je prevladavala srpska politika na štetu šumarstva
nesrpskih područja.


"Večernja Pošta" iz Sarajeva donijela je u nastavcima
govor dr. Jure Šutej a.


2.1. Novine Večernja Pošta, Sarajevo 1928. god.
Ovaj list 20. siječnja izvješćuje o budžetu Ministarstva
šuma i ruda, gdje je dr. Šutej govorio kako budžet
nije potvrdio mnoge stvari. Ministarstvo šuma i ruda
pretvorilo se u agenturu, s jedinim zadatkom da gleda


kako će prodati šume. U Bosni se šume sijeku 50 - 70%.
S takvom sječom treba prestati. Protivio se da ministar
daje koncesije u šumarstvu, jer Ministarstvo jednim potezom
pera mijenja ugovore od milijarde dinara. On je
smatrao kako je davanje koncesije potrebno prenijeti na
druge, više instance, kako bi se skinula suvišna odgovornost
s ministra. Gorosječu je potrebno odmah zabraniti.
Budžet je bio izglasan većinom glasova.


2.2.
Večernja Pošta, 23. siječnja
Bosansko šumarstvo i rudarstvo
Govor narodnog poslanika dr. Jure Šuteja u Financijskom
odboru Narodne Skupštine.
"... Žao mije gospodina ministra da nije u opoziciji,
jer onaj koji je napisao ovaj izvještaj imao je sreće i vidi
se, daje šutio o bijednom stanju u kojem se naše šume i
rude nalaze u Bosni i Hercegovini. Tamo, gdje su šume
i šumski kompleksi uništavani i uništeni, gdje golijet i
krš caruje, gdje je devastirana šuma zaorala duboke
brazde i nesreća, gdje sunce zaraženo stenje, peče i sagorjeva,
a bujne kiše ispiraju golo stijenje, ne samo da
nema poljoprivrede, ratarstva, voćarstva i stočarstva,
već nema ni ljudstva ni naseljenosti.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Gdje nema šume, vrlo rijetko se kišni oblaci viju,
gdje kiša ne rosi tu suša odnosi. 1. Šume treba: a/ iskorištavati;
b/ podizati; c/ čuvati i štititi; d/ njegovati. "A što
nam je dato ovogodišnjim budžetom? Sve ostalo, samo
ne ono što se prijedlogom i nacrtom budžeta s puno razloga
i obrazloženja tražilo i zahtijevalo".


"Gospodo, ja moram odmah ustvrditi da ova Bosna i
Hercegovina, koja državi daje preko jedne milijarde i
dvijesto miliona dinara zarade u duhanu - te pokrajine,
čije šumsko i rudno bogatstvo podržava život ove države,
ljudi umiru od gladi. To je jedno očajno stanje koje
se ne može trpjeti. U ovoj kući doživljavamo tragediju
da svi ministri otklanjaju odgovornost za svoje proračune
i da svi optužuju ministra financija. No, istovremeno
doživljavamo i to da ti ministri ostaju na svojim
mjestima i da ustraju na ministarskim stolicama".


2.3.
Večernja Pošta, 24. siječnja
Nastavak govora dr. Jure Šuteja
Vidi se da ministarstvo računa samo s Bosnom i
Hercegovinom i Hrvatskom. U svim ostalim krajevima
šumarstvo je pasivno. Govorio je o komisiji za ispitivanje
valorizacije, koja je imenovana jer je trebala potvrditi
kako je valorizacija bila dobro izvedena u korist države.
To je komisija nestručnjaka, i glavno je da se baci
prašina u oči, a kao glavni krivci penzionirani su Ilić,
Hosu i Marković, dok glavni krivci po njegovom mišljenju
ostaju kao savjetnici ministra.
Pokrajine koje najmanje plaćaju dobivaju najviše, a
pokrajine koje najviše donose, dobivaju najmanje.
Tako Srbija:


Prihodi 17,986.637 dm, rashodi 19,427.708 din
Crna Gora:
Prihodi 50.000 din, rashodi 1,453.834 din
Bosna i Herc.
Prihodi 87,023.423 din, rashodi 22,384.359 din
Hrvatska i Slav.
Prihodi 56,768.540 din, rashodi 14,630.190 din


2.4.
Večernja Pošta, 25. siječnja
Nastavak govora dr. Jure Šuteja
Slovenija:
Prihodi 3,830.593 din, rashodi 2,948.286 din
Vojvodina:
Prihodi 8,355.000 din, rashodi 3,798.251 din
Dalmacija:


Prihodi 120.000 din, rashodi 2,620.134 din


Bosna i Hercegovina ima 2,700.000 ha šuma, a služ


benih organa ima isti broj kao i Srbija koja ima jedan
milijun ha manje šuma od Bosne i Hercegovine. U Srbiji
postoje stručniji organi za razliku od Bosne. Cuvarski
djelokrug (rajon) u Bosni obuhvaćaju 5.000 ha.


Iz fonda pošumljavanja ministar je davao svojim
prijateljima osobne mjesečne doplatke. Kada je ministar
o tome upozoren obustavljena je isplata, ali je iz
Šumske direkcije Sarajevo 20 najboljih zvaničnika bačeno
na ulicu. Za ovo se traži opoziv.


Danas radnici čekaju isplatu nadnica za izvršeno pošumljavanje.


Iznosio je i druge primjere, kao školovanje u Francuskoj
manje potrebnih stručnjaka, a predviđeno je i
ukidanje fakulteta.


Na kraju - "Vi ste sami u svom ekspozeu naveli jednu
veliku istinu - gdje nema šume, nema kiše, ja velim
gdje nema kiše, nema Boga".


(nastavit će se)


2.5.
Večernja Pošta, 26. siječnja
Nastavak govora dr. Jure Šuteja
U partiji 1245/3 za pošumljavanje Bosne i Hercegovine
je određeno 1 milijun dinara, za Hrvatsku i Slavoniju
350.000, a za Srbiju gdje, nema iskorištavanja šuma,
predviđeno je 650.000 dinara.


U partiji 1262 za uređenje "Avale i Lipovca" tri milijuna
dinara, iako su upravo za to potrošene ogromne
svote za uređenje Avale. Za uređenje Plitvičkih jezera stidljiva
svota od 150.000 dinara.


Plitvička jezera - naš biser. Šta bi Nijemci od njih
učinili kada je za njih Semering čudo? Vi bi gospodo
trebali otići tamo i vidjeti ta čudesa, pa da se onda zastidite
ove svote, ako uopće znate stoje stid.


Za uređenje Marjana kod Splita određena je "velika
svota" od 70.000 dinara. Za uzdržavanje prirodnih spomenika
i ljepota predviđena je u proračunu (partija
1249/5) jedna bagatelna suma od 88.000 dinara i ako bi


g. ministru moralo biti dobro poznato, da Bosna i Hercegovina
raspolažu prirodnim ljepotama, koje su kud i
kamo ljepše i veličanstvenije nego ljepote Švicarske.
Takve ljepote proglasila je tuđinska uprava kao prirodne
spomenike i zabranila da ih se ruši. A "naša", upravo
ne samo da ih ne održava, nego ih unovčuje kao npr.
prašume "Mehina luka", koje je ustupila u eksploatacijsko
područje firme "Jela" u Tarčunu.
Postupak sa šumskim ekzekutivnim organima.


Šumski ekzekutivni organi nisu isplaćeni već od polovice
budžetske godine, kao što nisu i prošlogodišnjim
budžetom priznati putni paušali, zbog čega ne mogu izvršavati
terenske zadatke, a za selidbene troškove država
duguje svojim činovnicima i namještenicima preko
1 milijun dinara, što se ovim budžetom nije predvidjelo.
Kako zamišljate rad organa koji moraju iz svojih
malih plaća podmirivati i selidbene troškove? To je sramota!
Krajne je vrijeme da država prestane biti dužnik
svojih namještenika.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Personalna politika u šumarstvu.


Što se tiče personalne politike u šumarstvu, gospodin
ministar šuma uveo je jedan "unikum sistem" o postavljanju
službenika demokrata u Bosni i to na način,
da svaki demokrat, koji želi namještenje u resoru šuma,
dođe osobno u personalni odsjek ministarstva šuma,
izrazi svoju želju i odmah imenuje osobu, koju bi trebalo
otpustiti. Posljedica toga je da se otpuštaju u prvom
redu Hrvati, bez obzira da li su oni najbolji radnici ili ne,
da li ih direkcija treba ili ne, da li su oženjeni ili ne. Bez
znanja pojedinih direkcija otpuštaju najbolje sile, a zamjenjuju
se ološem, neupućenom i nesposobnim za bilo
koji posao. Gospodo, ja nevjerujem da je moguće depolizirati
šumarski personal i šumarsku upravu, gdje je
partizanstvo zauzelo u zadnjim godinama velike i skandalozne
oblike, ali ja ipak držim daje jedna velika sramota
da se iz službe bacaju i umirovljuju jedan za drugim
vrijedni i iskusni činovnici, zdravi i u potpunoj snazi,
koji bi još mogli učiniti mnogo usluga i služiti državi.


U sarajevskoj Šumarskoj školi bilo je 32 učenika.
Od toga je bilo 26 pravoslavnih učenika, 4 katolika Hrvata
i 2 muslimana. Kada je došlo do redukcije, otpuštena
su ona četiri Hrvata i dva muslimana.


Prije kratkog vremena telegrafskim putem umirovljenje
moj školski kolega dr. Čvorišcec, jedan vrijedan
službenik, koji ima svega 16 godina službe. Ovakvih
primjera moglo bi se nanizati bezbroj.


2.6.
Večernja Pošta, 28. siječnja i 1. veljače
Nastavak govora o željezari Zenica i Šipadu
Ovdje bi se zadržali samo na Šipadu. Šipad spada
medu najveća svjetska drvna poduzeća. Godišnje prerađuje
preko 350.000 m3 drveta, onda si možete zamisliti
koliko je to poduzeće. U izvještaju ministra i čitavom
budžetu spominje se taj Šipad s čistim prihodom
(dividendom) od 3 milijuna dinara. To su mizerni prihodi
za tako veliko poduzeće kojim upravljaju partizanski
upravni odbori, a koji raspolažu tisućama milijuna
narodnog imetka i ujedno provode nasilne režime
prema domaćim radnicima i činovnicima.


Šipad je bio dužan državi oko 80 milijuna dinara za
šumsku taksu, a taj isti Šipad dobio je od države po Financijskom
zakonu i prometni kapital od 10 milijuna
dinara, a ipak se to poduzeće koje ima apsolutnu vezu s
budžetom i Narodnom skupštinom, ne iznosi pred Narodnu
skupštinu. Država sudjeluje osim toga s 25% akcija
u Teslicu, te se taj Teslić ne spominje u budžetu, nego
samo s 240.000 dinara dobiti. Molim gospodina ministra,
da nam bezuvjetno iznese koliko su bili do danas,
počevši od godine čisti prihodi Šipada i Zenice.


Eto vidite, gospodo, kako se postupa u ovom ministarstvu
i kakve su sile koje ovdje vladaju, te kakvi ljudi
dirigiraju čitavu šumsku i rudarsku upravu u Bosni i


Hercegovini, kao i u drugim dijelovima države. Oni
sprovode nečuvena bezdušja, a u isto doba naš narod u
Bosni i Hercegovini koji daje ovoj državi 120 milijuna
zarade na duhanu i 85 milijuna na šumama, te isti toliki
broj milijuna u rudama, a umire od gladi, iako živi u
najboljim krajevima naše države.


Pa kada bih ja mogao da progovorim glasom i snagom
stotine tisuća onih koji umiru od gladi i besposlice,
onda bi njihovim glasom doviknuo svima vama samo
jednu riječ, a to je "Dolje nedostojni!"


2.7.
Večernja Pošta, 3. ožujka
Senzacionalni govor dr. Suteja
Velike nepravilnosti u Bosni - Dugoročni šumski
ugovori za Poslaničku anketu.
Dr. Šutej predlaže jedan Ankentni odbor od 7 narodnih
poslanika, koji će uz pomoć jednog odbora stručnjaka,
a koji se može obrazovati i iz redova državnih činovnika
ili umirovljenika ili slobodnih zvanja preispitati
stanje svih dugoročnih šumskih ugovora i podnijeti
prijedlog o postojećem stanju te o predaji krivaca sudu.
.... moram kazati kako je točna tvrdnja g. Dragiše
Lapčevića koji je rekao: "Najprljavija afera u još slobodnoj
državi".


Kada sam zalazio u to pitanje spopala me takva nervoza
da sam se tresao, nisam mogao da vjerujem da će
se tako daleko ići. Mnogi od vas mogli bi reći: "Pa vi
advokati tako ste blizu tih korupcija, u vaš mozak može
mnogo da stane, mnogo više nego u mnogih drugih ljudi"!
Ali ovo na što sam naišao gospodo, prelazi sve granice
(i sve advokatske mozgove, dodaje g. Radić.)


2.8. Večernja Pošta, 5. ožujka
Usvojen prijedlog Šuteja
Parlamentarna anketa u stvari eksploatacije šuma -
Smjena generalnog direktora Stamenkovića.
Na jučerašnjoj sjednici Parlamenta, poslije Šuteja
govorio je g. Tupananjin i tražio da Skupština prihvati
anketu koju je predložio Šutej. Radikal g. Dura Janković
pokušao je oslabiti impresiju, koju je na poslanike
ostavio govor g. Šuteja, napominjajući kako je potrebno
detaljnije proučiti pitanje racionalne eksploatacije
šuma.


U vezi sa strahovitim optužbama koje je g. Šutej iznio
u svom govoru o načinu eksploatacije bosanskih šuma,
u skupštinskim kuloarima tvrdilo se da će g. Stamenković
biti smijenjen s položaja generalnog direktora
šuma.


3.1.
Jugoslavenski list, Sarajevo, 13. svibnja.
Za isključenje dr. Suteja iz ankete za šumske afere
Optužbe Veljka Grgurcvića protiv dr. Šuteja.