DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 9 <-- 9 --> PDF |
N. Pleše i N. Jurctić: VIRUSNA BOLEST POLJSKOG BRI.IHSTA (Ulmus minor Mill.) U HRVATSKOJ Šumarski listbr. 3^t, CXX111 (1999). 95-100 Simptomi se javljaju u obliku žućenja i kovrčanja listova koji zatim kolabiraju, suše se i otpadaju. Ako proces započinje u proljeće, tada najčešće tijekom ljeta propada i cijelo stablo. Floemsko tkivo kore stabla i korijena odumire (nekrotizira) i poprima tamno smeđu boju (SI. 7). Bolest se prenosi cijepljenjem i cikadama (cvrčcima). Uzročnik je identificiran neizravno. Naime, opće RASPRAVA Općenito je poznato za virusne bolesti drveća i grmlja da u određeno doba godine njihovi simptomi mogu iščeznuti, tako da nema vidljivih znakova bolesti; može se dogoditi i da virus ostane stalno latentan u biljci (Schmelzer, 1977; Cooper, 1993). Pri maskiranim infekcijama obično se simptomi javljaju u proljeće na mladim razvijenim listovima, i to često samo na pojedinim ograncima i dijelovima krošnje. Povišenje temperature prema ljetu inhibira razmnožavanje i širenje virusa, pa simptomi iščezavaju, da bi se eventualno opet pojavili krajem ljeta. Tako je bilo i u slučaju naše viroze elm mottle na brijestu Ulmus minor s podnožja Medvednice. Virus smo mogli izolirati u proljeće samo iz razvijenih listova prekrivenih simptomima, koji se kasnije na novorazvijenim listovima nisu pojavljivali. Vjerojatnoje u pupovima bila premala koncentracija virusa za uspješnu izolaciju. Na temelju istraživanja simptoma bolesti na brijestu vrste Ulmus minor koji je rastao u okolici Zagreba, te na temelju rezultata preliminarnih istraživanja izdvojenog virusa, zaključili smo da opisanu bolest na poljskom brijestu u Hrvatskoj uzrokuje virus šarenila brijesta {elm mottle virus; Jones , 1974). Uostalom, šarenilo brijesta dostaje raširena viroza i u ostalim dijelovima Europe. Spomenimo da same virusne infekcije, iako štete drveću, uglavnom (nasuprot mikoplazmozama ili mikozama) nisu letalne za drvenaste biljke. Virusne bolesti samo smanjuju, i to značajno, vitalnost drveća, tako da LITERATURA Bojnansky, V. (1969): Elm witches-broom - a new virus disease in Czechoslovakia. Proc. 6th Conf. Czech. Plant Virologists, Olomouc, 1967, 211 213. Bretz,T. W., Swingle, R.U. (1946): Known distribution of phloem necrosis of the American elm. Plant Dis. Reptr. 30, 156-159. Gradečki, M., Poštenjak, K., Hrašavec, B. (1997): Početna istraživanja cvatnje i plodonoše je poznato da bolesti koje se prenose cikadama i koje pokazuju k tome simptome žutice i nekrozu floema, a ne mogu se prenijeti mehaničkom inokulacijom, predstavljaju mikoplazmatske, a ne virusne bolesti. Kad su bolesna stabla u SAD bila tretirana tetraciklinom, došlo je do remisije simptoma i kratkog opravka, što dokazuje daje uzročnik nekroze floema brijesta fitoplazma. Discussion su takva stabla osjetljivija na infekcije drugim virusom, ili nekim drugim patogenom te su podložnija tzv. oportunističkim bolestima. Sinergističko djelovanje dvaju ili više biotičkih čimbenika ili njihove kombinacije s abiotičkim utjecajima svakako mogu dovesti do postupnog odumiranja stabala i propadanja šuma. Naš virozni brijest sa svojim osušenim dijelovima krošnje vjerojatnoje bio zaraženjoš nekim patogenom, jer sam elm mottle virus ne izaziva tako drastične simptome. Sudeći po variranju simptoma niti elm mosaic u Americi (Cooper, 1973) nije rezultat utjecaja samo jednog patogena. Moguće je daje u propadanje brijesta upleten i neki od abiotičkih čimbenika. Sto se tiče istraživanja virusa šumskih ekosustava, u nas je dosad vrlo malo učinjeno. Istraživane su viroze na svega nekoliko šumskih drvenastih biljaka (Juret i ć i sur., 1996), a o nalazu virusa u šumskom tlu tek je na raspolaganju jedan rad (Pleše i sur. 1996.). Prema tomu, gotovo se ništa ne zna o rasprostranjenosti virusa u našim šumskim ekosustavima, pa se o udjelu virusa u propadanju šuma u nas može samo nagađati. ZAHVALA - Acknowledgment Zahvaljujemo prof. dr. Mercedes Wrischer (Institut "R. Bošković") za elektronskomikroskopsku analizu virusnog pripravka i tehničarki Darinki Belošević za kompjutorsko oblikovanje teksta. - Literature nja grupe stabala poljskog brijesta {Ulmus minor Mill.) u istočnoj Hrvatskoj. Zbornik sažetaka pri općenja Šestog kongresa biologa Hrvatske, Opa tija, str. 181. Hrvatsko biološko društvo, Zagreb. Cooper, J. I. (1993): Virus Diseases of Trees and Shrubs. Chapman and Hall, London, Glasgow, New York etc. Gualaccini,F . (1963): Primi resultati di esperienze su scopazzi foglic ad imbuto ed altro anomalie |