DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 73     <-- 73 -->        PDF

nizirano od 0 do 24 sata, a na ostalim predjelima
usklađeno je s Godišnjim planom, kako to propisuje
Pravilnik. Ukupan broj privremenih i stalnih promatračnica,
predviđenih za razdoblje od 16. lipnja do 15.
rujnaje 80.


Ophodarsko dojavna služba ustrojena je sa zadatkom
da pokriva ona područja koja nisu vizurom dostupna
s motrilica. U tu svrhu ustrojenojc 77 jedinica na
području cijele Uprave, prilagođenih komunikacijskim
prilikama na pješačku i ophodarsku službu vozilom
(brod, motorkotač, automobil).


Slika 2. Požaru predjelu Sitno Gornje (1998) Šumarije Split


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


Požarničko-dojavna služba je redovita čuvarska
služba, koja u ljetnim mjesecima ima zadatke naglašene
prema pozornosti u čuvanju od požara. Ukupan broj
takvih rajona je 125.


U svrhu učinkovitijeg gašenja nastalih požara Uprava
je uskladila rad s dragovoljnim vatarogasnim postrojbama
i osnovala interventne skupine sastavljene
od ljudi posebno obučenih za rad motornim pilama, te
opremljena svim potrebnim sredstvima. U te skupine
na razini šumarija, županija i cijele Uprave uključeno
je ukupno 40 ljudi, inače stalno zaposlenih radnika.


U sastavu godišnjeg plana svake šumarije izrađeni
su zemljovidi na kojima je jasno prikazano stanje
vegetacije po stupnjevima opasnosti, zatim prometnice
i prosjeke, te su ti planovi dostavljeni policijskim
upravama kako bi usklađivanje aktivnosti u
zaštiti šuma od požara bilo učinkovitije.


U svim šumarijama napravljena je i unutarnja kontrola
obavljenih pripremnih radova, a kontrolu je provelo
i Ministarstvo unutarnjih poslova, što znači da će
"Hrvatske šume" i ove godine sa svoje strane učiniti
sve kako bi se smanjila opasnost nastanka požara. Nažalost,
prilike na našem mediteranu klimatske i vegetacijske
su takve, da nakon nastanka požara situacija biva
teško predvidiva.


Budući da se ne naziru promjene u vegetacijskim
prilikama, bilo bi nužno i proizvodnu strategiju u ovakvim
predjelima prilagoditi zatečenoj situaciji. U tom
smislu se prije svega treba okrenuti bjelogorici, dajući
joj prednost nad crnogoricom zbog njenih anatomskih
osobina, jer je otpornija na šumske požare (traheje) koje
i nakon požara znaju zadržati svoju izbojnu snagu.
Ukoliko se proizvodnja ipak odluči za podizanje novih
šuma pionirskim vrstama, potrebno je razraditi strategiju
pošumljavanja "udaljenih vizura" kako bi se izbjegle
navedene opasnosti od požara, a da se pri tom u
ničemu ne odstupa od osnovnih šumarskih načela.


Ivan Šimić dipl. inž. šum.


ŠUMARSTVO KRŠA TREBA BITI TRAJNA BRIGA DRŽAVE


Za objavu ovog naslova dao mi je povod članak Šume na kršu zbog svojih malih prihoda ne mogu
ŠUMSKO GOSPODARSTVO HRVATSKE: PRIJEpodmiriti
potrebe očuvanja i zaštite. Imaju veliku ekoDLOZI
ZA RASPRAVU (Tomislava Starčevića), u lošku vrijednost i općekorisne funkcije za koje još do
Š.L. broj 3-4/1999. godine. danas nisu utvrđeni multiplikatorski učinci, tj. njihovo