DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 74 <-- 74 --> PDF |
vrednovanje. Općekorisne funkcije šuma moraju se ozakoniti, kako bi šuma dobila svoju vrijednost i tako se prema njoj odredilo odgovorno gospodarenje. Poznato je da su šume na kršu pretežito niskog uzgoja s neznačajnom drvnom masom po hektaru, što je zanemarivo u odnosu na njihovu općekorisnu funkciju. U svome članku Šumsko gospodarstvo Hrvatske, prijedlozi za raspravu, gosp. Tomislav Starčević, uvaženi i cijenjeni šumarski stručnjak, kojega osobno štujem, u svojim prijedlozima pod rednim brojem 1., praktički predlaže obustavu svih aktivnosti na uzgoju šuma koje se provode u cilju pretvorbe niskih devastiranih šuma u više uzgojne oblike. Ovaj prijedlog je neutemeljen, i vjerojatno ga on predlaže na pogrešnoj informaciji, pa ne može biti prihvaćen. Protupožarnu preventivu, kao i sve mjere zaštite šume od požara vrlo dobro predstavlja. Pored niza objavljenih znanstvenih radova na pretvorbi niskih šuma (panjača, šikara i makija), spomenut ću samo dva: "Gospodarski zahvati u panjačama kao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti šuma" (Slavko Matić-Š.L. broj 3-4/1987. g.). "Prevođenje makija i panjača hrasta crnike u sastojinc višeg uzgojnog oblika" (Slavko Matić Đuro Rauš, Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje broj 2, godine 1986.). Na području Uprave šuma Buzet, u Šumariji Poreč, održano je savjetovanje u lipnju 1997. godine "SAVJETOVANJE O GOSPODARENJU PANJAČAMA MEDITERANA" sa sudionicima Šumarskog Instituta, Šumarskog fakulteta Zagreb i svih Uprava šuma s područja krša. Ukupno je bilo nazočno 48 sudionika, koji su prihvatili započete radove na zakašnjelim čišćenjima i proredama, kao mjere pretvorbe ka višem uzgojnom obliku. Slika I. Savjetovanje o gospodarenju panjačama Mediterana 1997. Provođenje čišćenja u panjači crnike. (Foto: R. Marušić) Programima za gospodarenje šumama na području krša, pod broj jedan u ovo vrijeme, trebalo bi imati u vidu provedbu sljedećih radova: U svrhu saniranja i sprječavanja propadanja prirodnih šumskih ekosustava, prilagoditi ugrađivanje ekoloških komponenti u suvremenije gospodarenje šumama, posebice pretvaranje panjača, makija i šikara u više uzgojne oblike. Osigurati odgovarajuća financijska sredstva za uređivanje privatnih šuma i sufinanciranje znanstvenog rada kao temelja za funkcionalno moderno gospodarenje šumama. Uključiti urede za katastar, zemljišno-knjižnc službe na sređivanju imovinsko-pravnih odnosa, posebno kod preuzimanja državnih šuma i šumskih zemljišta od bivših društvenih korisnika te u postupku denacionalizacije. Suradnja na komplementarnom usklađivanju gospodarskog razvoja šumarstva s ostalim djelatnostima (poljoprivreda, vodoprivreda, elektroprivreda, turizam, lovni turizam, prostorno planiranje i dr.). Pri tomu kvantificirati vrijednost šuma pri oblikovanju prostora, ostvarivanje ukupne estetike i prirodne zaštite okoliša. Poticati privađanje šumskoj proizvodnji neobraslih šumskih pašnjačkih površina, posebice onih na boljim tlima, i uvezi s time usklađivati proizvodnju reprodukcijskog rasadničkog materijala. Uključiti se u trajni monitoring Republike Hrvatske koji je izradila Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, te nastojati da se mjesta trajnih motrenja ekološkog stanja postave na ugrožena područja oštećenih šumskih ekosustava, posebno termoelektrane, cementare i drugi zagađivači. Zaključio bih svoje sučeljavanje s gosp. Tomislavom Starčevićem sa sljedećim: Zakon o šumama Član 71. gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području krša zasniva se pretežito na korištenju njihovih općekorisnih funkcija. Stoga sredstva (naknade) koja se osiguravaju Članom 70. Zakona o šumama, za korištenje općekorisnih funkcija za potrebe krša ne bi se smjela pretakati drugdje, a kada bi se tako postupilo došlo bi do suprotstavljanja šumama i ljudima s krša. Radenko Marušić |