DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 78 <-- 78 --> PDF |
privredi (HEP), Direkciji za upravljanje i prijenos -ke po planovima. Takav Stanf´eljov pristup, međutim, ne Odjel za izgradnju Rijeka, gdje i danas radi na imovin-sputava atmosferičnost njegovog oslikanog svijeta. sko-pravnim poslovima procjene šteta na šumama ii Otočki pejsaži predstavljaju stanovit slikarev odmak od zemljištima nastalim izgradnjom dalekovoda. čiste pojavnosti, pa smo s njima bliži jednom samosvoj- Slikarstvom se počeo baviti još u prvim razredima i nijem, osobni/em, unutarnjem viđenju, koje može biti gimnazije. Uz suradnju u tadašnjem omladinskom listu i svedivo pod pojam ekspresionističku. "Polet", gdje se javlja uspjelim karikaturama, godine : U kojem će se tematskom i izražajnom pravcu sli1952. naslikao je u tehnici akvarela portret svog školkarev daljnji rad razvijati možemo samo nagađati, ali skog druga, danas proslavljenog glumca Zlatka Crnko-budući Goranin, Stanfelj uvijek u srcu, duši i oku nosi vića. Tijekom zaposlenja u upravi NP Risnjak nakratko i krajolik zavičaja. Stoga će nam, vjerujemo, podariti još odlaže kist i boju, a svoj smisao za lijepim proširuje na i bajkovitih pejsaža iz dječje priče, kako je ovo gorovito svijet umjetničke fotografije. Kist uzima ponovno ui podneblje opisao naš suvremenik, slikar i putopisac ruke 1990, kada prelazi na tehniku ulja, najprije na i Matko Peić." lesonitu, a zatim na platnu. Kao što smo već spomenuli, , Ljubav umjetnika prema prirodi koja živi uvijek na prvi službeni nastup bio mu je na zajedničkoj izložbi i nov način, neponovljiva je i budi u nama osjećaj radosti šumara slikara u Karlovcu 1997., te samostalni nastup » i zahvalnosti prema ljudima koji nam to iskreno daruju. na izložbi u Crnom lugu prošle godine. To je samo jedna od brojnih misli koje smo našli upi- O tom nastupu likovna kritičarka Sanja Grković još ; sane u knjizi utisaka šumareve izložbe slika. Šumarće napisati i ovo: "Likovni izraz slikara Cvetka Stanfe-niku i likovnom stvaraocu Cvetku Stanfelju želimo još Ija općenito uzevši jest realistički i teži ograničenju ilu-mnogo uspjelih izložbi i slika. zionističkih dubina ustrajavajući na komponiranju sli-Alojzije Frković KNJIGE I ČASOPISI O. Aguirrre, H. Kramer, J. Jimenez: STRUKTURUNTERSUCHUNGEN in einem KIEFERN - DURCHFORSTUNGSVERSUCH NORDMEXIKOS, ALLGEMEINE FORST und JAGDZEITUNG, 169. Jahrgang 1998, Frankfurt am Main. (Istraživanje strukture u jednom pokusu o prorjeđivanju borovih šuma sjevernoga Meksika) Borove šume u Meksiku, pogotovu u sjevernom ditojine ostao netaknut, odnosno neprorjeđen. Statističjelu te zemlje, imaju značajnu ulogu, jer njihova drvna kim metodama utvrđeni su svi parametri u prorjedenom zaliha na panju iznosi oko 80% cjelokupne meksičke i neprorjeđenom dijelu sastojine, kako bi se utvrdio udrvne zalihe. To je razlog da se gospodarenju borovih tjecaj prorede na strukturu i prirast sastojine. Između šuma u Meksiku posvećuje velika pozornost. U tom velikoga broja grafikona i numeričkih podataka u člansmjeru je H. K ramer, gostujući sveučilišni profesoru ku, najilustrativniji je grafikon rasporeda stabala s Mexiku i dr. h. c , sa svojim meksičkim suradnicima obzirom na njihov prsni promjer prije i poslije proobavio jedan pokus o utjecaju proreda na prirast. Pokus rede. Iz tog se grafikona vidi daje proredom postignuta je izveden u jednoj prirodnoj borovoj sastojini (90% Pi-gotovo simetričma Gaussova krivulja broja stabala, nus cooperi i 10% Pinus leiphylla) staroj 58 godina, na što prije prorede nije bilo. Time je postignut homogenipovršini od 12 ha, smještenoj u Sierra Madre oceidenta-tet sastojine i povoljnija struktura stabala. Ovaj je lc na sjeverozapadu Meksika. Prije 8 godina u toj je sas-članak profesor H. Kramer posvetio profesoru J. tojini izvršena jaka proreda, s tim da je jedan dio sas-P a r d e u za njegov 80. rođendan. J. Jimenez, O. Aguirre i H. Kramer: BESTANDESSTRUKTURANALYISE IM UNGLEICHALTERIGEN KIEFERN - WACHOLDER - EICHEN MISCHWALD NORDOSTMEXIKOS (Sastojinska struktura u raznodobnoj, mješovitoj šumi bora, borovice i hrastova sjeveroistočnog Meksika), FORSTARCHIV, 1998, broj 6, str. 227 - 235, Göttingen. U Meksiku je osnovan novi šumarski fakultet (FA-Meksika. Novi šumarski fakultet ima svoj nastavnopo- CULTAD DE CIENCIAS FORESTALES) u okviru kusni šumski objekt u Sierra Madre Oriental, gdje je Sveučilišta u Nuevo Leone (UNIVERSIDAD AUTO-postavljena pokusna ploha na površini od 2,18 ha u NOMA DE NUEVO LEON) u sjeveroistočnom dijelu mješovitoj šumi bora, borovice i hrasta a svrha je bila |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 79 <-- 79 --> PDF |
da se demonstrira na koji način obaviti i interpretirati sastojinsku strukturu. Taj su posao obavili profesor J. Jimene z sa Šumarskoga fakulteta u Nuevo Leon i profesori O. Agu irre i H. Kramer iz Instituta za uređivanje šuma i prirasta Sveučilišta u Göttingenu, posljednja dvojica kao gostujući profesori. H. Krame r je počasni doktor Sveučilišta u Nuevo Leon. Autori preporučuju različite načine kako se može istražiti sastojinska struktura od "pune klupaže" do me toda uzoraka. Na temelju izvršenoga mjerenja taksacijskih elemenata autori su izvršili vertikalnu distribuciju stabala, i to na način da su u I. zonu svrstana stabla viša od 19,2 m, u drugu zonu stabla od 12,0 do 19,2 m, a u treću zonu stabla od 0 do 12,0 m. Vertikalna distribucija obavljena je po vrstama drveća i temeljnici. Najviše je zastupljen Pinus Pseudostrobus, manje su zastupljeni hrastovi Quercus rysophyla, Q. canbyi, Q. laceyi i Juniperus flaeeida. HORST KRAMER: DEUTSCH - FRANZUSISCHE FORSTLICHE BEZIEHUNGEN WEHREND DREIR JAHRHUNDERTE - UNTER BERLTCKSICHTUNG DES WIRKENS VON JEAN PARDE SEIT DEM 2. WELTKRIEG (Tri stoljeća njemačko-francuskih šumarskih odnosa s osvrtom na djelovanje Jean Pardea poslije Drugog svjetskoga rata), Forst und Holz, 1999., 54. Jahrgang, str. 3-7 Hannover Ovaj članak prof. H. Kramer a posvećenje osamdesetogodišnjici rođenja Jean Pardća . U prvom dijelu članka H. Krame r podsjeća čitatelje na prve pisane šumarske dokumente u Njemačkoj. Među njima jedno od prvih mjesta zauzima djelo Karla Velikoga "Capitulare de villis et curtis imperatoris" iz godine 813. Zatim dolazi glasovita francuska odredba koju je objavio 1669. godine financijski ministar Jean Baptiste Colbert , pod naslovom Ordonnance sür le fait des eaux et forets. U 18. stoljeću Francuska je dala impuls šumarstvu i šumarskoj znanosti kada je osnovana francuska akademija znanosti {Academie des Sciences) u Parizu 1666. godine. Spominju se imena francuskih naturalista među kojima H. Kramer ističe Buffona koji je napisao temeljno šumarsko djelo "Histoire naturelle generale et particuliere, avec la description du cabinet du roy" (1749. - 1804.), prevedeno na njemački 1750 1781., izdano u Hamburgu i Leipzigu. Posebno se ističe djelo glavnoga šumarskoga inspektora Duhamel du M o n c e a u "Tratte des arbres et arbustes" (1755) koje je također prevedeno na više jezika pa i na njemački. Tako je francusko šumarstvo utjecalo na razvoj šumarstva u Njemačkoj. U 19. stoljeću, posebno na njegovu početku, osjeća se obrat: njemačke šumarske škole obrazovat će francuske šumare; prvi direktor šumarske škole u Nancyu (1824.) Lorentz bio je đak slavnoga njemačkoga šumara i profesora Georga Ludwiga Hart i ga, a sljedeći direktor iste škole Parade završio je šumarsko školovanje kod poznatog profesora C o 11 a e u najstarijoj šumarskoj akademiji u Europi, u Tliarandtu (18171819). Utjecaj njemačkih šumara Hartiga i Cotte bio je velik, posebno u pogledu uređivanja šuma (šestarske metode) i prorjeđivanja. Istini za volju, Francuzi su njemačke metode dalje razvijali i prilagodili svojim prilikama i svome mentalitetu i tako ih djelomično unaprijedili. U tom smjeru spominju se francuski šumari - autori Broillard, Boppe i Huffel sa svojim teorijama o visokim proredama (Eclairciepar le haut). Nakon Drugog svjetskoga rata obnovljena je francusko- njemačka šumarska veza. Za to je posebno zaslužan Jean Pardć , profesor na Šumarskoj školi u Nancyu i šumarski znanstvenik. On odlično govori, piše i čita njemački, što mu je omogućilo da uspostavi kontakt s njemačkim šumarima osobno, putem stručnih organizacija, putem međunarodne Unije šumarskih instituta (IUFRO), gdje je bio kodirektor i voditelj grupe za uzgajanje šuma i proizvodnju. Jean Pard e je uspio mnoge teoretske zasade njemačkoga šumarstva objasniti na francuskom jeziku i tako neke komplicirane odnose prikazati na svoj način: stilom koji je uvijek bio jednostavan i jasan. U tom pogledu poznata je njegova interpretacija Assmanove teorije (E. Assmann , Waldertragskunde, 1961., str. 490, München). Jean Parde učvrstio je dobre odnose ne samo s njemačkim, nego i s europskim i svjetskim šumarstvom. To je osobito uspio pomoću francuskoga šumarskoga časopisa (Revue forestičre francaise) i znanstvenih šumarskih anala (Annales de scinces forestieres) kojima je bio glavnim urednikom. Uređivao je dulje vremena ediciju IUFRO "Internationalen Verband Forstliche Forschungsanstalten (IUFRO)". Na kraju svoga članka H. Kram er se sjetio svečanosti na Sveučilištu u Göttingenu 20. studenoga 1984., kada je ondje J. Pard e dobio medalju Heinrich-Christian- Burkhardt-Medaille za osobite zasluge u razvoju dobrih odnosa s njemačkim šumarstvom. J. Parde bio je šampion odnosa među narodima, dalekovidni šumarski idealist. Tim riječima završio je svoj članak profesor H. Kramer. Dušan Klepac |