DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Andrian G., Avdibegović M.: Šumarska
stvarnost u Bosni i Hercegovini. Stanje nakon sukoba


Ovo je nastavak članka objavljenog u br. 5 - 1998.
ovog časopisa pod naslovom "Šumarska stvarnost u
Bosni i Hercegovini. Stanje prije sukoba". Autori opisuju
aktualnu situaciju, utvrđujući kakve su štete nastale
zbog rata, koje su razlike između prijašnjeg i sadašnjeg
stanja i koje su najvažnije teškoće u obnovi šumarstva
u toj zemlji. Posebna pozornost posvećena je
smjernicama za jednu novu šumarsku politiku. U zaključku
su naznačene neke mjere koje bi valjalo poduzeti
radi obnove šumarstva općenito.


Certini G., U gol in i F., Co rt i G.: Degradacija
tla uzrokovana vegetacijom: jedan primjer


U jednoj 50-godišnjoj sastojini korzičkog crnog bora
(Pinus nigra Arn. ssp. laricio) u šumi Vallombrosa
(Firenca) uočene su mrlje izbijeljenog tla na vrhu A horizonta
u podnožju stabala s izbrazdanom korom, na samom
izljevu širokih brazdi kojima se kiša slijeva u tlo.
Da bi se razjasnila uloga borovih stabala u stvaranju
mrlja, skupljana je kišnica tijekom jedne godine, mjerena
količina vode propada kroz krošnje, koja teče niz
brazde triju borova i triju obližnjih jela (Abies alba
Mill.) i otopina iz listanca. Kod borova je mjerena i količina
vode koja je u tlo dospijevala jednim velikim kortikalnim
kanalom. Analizirani su uzorci tla iz mrlja i
obližnjeg horizonta A.


Rezultati istraživanja pokazuju da borovi s izbrazdanijom
korom degradiraju, iako za sada još neznatno,
tlo s mrljama. To se više odnosi na organsku tvar, ali je i
kod mineralne frakcije, koja je inače stabilnija, došlo
do laganih promjena. Postojanje ispranog materijala isključivo
na podnožju stabala dokaz je jake kiselosti
otopine, koja se cijedi niz debla.


De Luča V.: Integracija infrastruktura i servisa
za seljačka i planinska područja


U članku je prikazan drugi dio rada istog autora o
primjeni integralne metodologije za racionalizaciju servisa
i odgovarajuće mreže veza u poljoprivrednim i
šumskim područjima. Ista metodologija, uz raštrkani
tip seoskog graditeljstva kao reference, primjenjuje se u
ovome radu s dva matematička modela: "cluster analizom"
u prvoj fazi i "revidiranom simplex metodom" u
drugoj. Polazeći od dobivenih rezultata, prikazanih u
prijašnjoj studiji pomoću "cluster analize", ovdje je primjenjena
specifična kodifikacija algoritma "revidiranog
simpleksa" na pojedinačne zone (clusters) u odnosu
na tri socijalno-komercijalna središta izabrana za
lokalizaciju, za dvije različite hipoteze ograničenja kapaciteta,
imajući u vidu parametre troškova. Dobiveni
rezultati dopuštaju simplifikaciju i valorizaciju, na
ekonomskim osnovama, u području planiranog izbora,
teritorijalnog sastava istraživanog pomoću čvorova
povezanih u funkcionalnu mrežu.


I. Mikloš
VODIČ KROZ LOVIŠTA


(Primorsko-goranske županije)


"Vodič kroz lovišta" (Primorsko-goranske županije)
urednika Vjckoslava Kostijala, dipl. inž. šum. i suradnika
namijenjen "svim lovcima i ljubiteljima prirode,
lovačkim udrugama, zakupnicima lovišta te njihovim
gostima" po mnogočemu je svojim sadržajem i koncepcijom
jedinstvena publikacija u nas, kojom nakladnik
Upravni odjel za gospodarstvo Primorsko-goranske
županije, sve njih imenovane, želi upoznati "s lovnim i
prirodnim potencijalima" županije. A da ti potencijali
nisu mali moguće je zaključiti iz samog uvoda knjige
pročelnika spomenutog odjela Josipa Stankovića ,
dipl. inž. koji smatra daje "cijela Primorsko-goranska
županija jedno veliko lovište" u kojoj "od ukupno


358.000 ha površine čak 97% otpada na lovišta."Samo
lovno područje podijeljeno je na 55 lovišta, od čega se
33% prostire na primorskom dijelu, 37% na goranskom
i 30%> na otočnom dijelu. Uz spominjanje najljepšeg
ukrasa naših otočnih krajeva, kamenjarke grivne te
šljuke u priobalju, uvodničar ne propušta istaći da je
"malo zemalja i krajeva na starom kontinentu koji se
poput našeg Gorskog kotara mogu podičiti da u svojoj
prirodnoj baštini imaju sva tri velika predatora - smeđeg
medvjeda, vuka i risa."
Vodič se sastoji od općeg i kataloškog dijela. U prvom
prilogu općeg dijela Vodiča, Obilježja Primorskogoranske
županije autorica Blaženka K u 1 i ć, dipl. inž.
šum. opisala je smještaj i društveno-geografske značajke,
geoprometni položaj, gospodarske i prirodoslovne
značajke županije. Na 3.582 četvorna kilometra
(6,3%) ukupnog državnog teritorija) živi 323.130 stanovnika
(6,8% ukupnog pučanstva Hrvatske), od čega
na sam grad Rijeku otpada gotovo polovica. Prema autorici
ta se županija ističe pošumljenošću i velikom raznolikošću
biljnog pokrova, ilustrirajući to podatkom da
na jednog stanovnika ove županije dolazi 0,73 ha šume,
dok je to u Hrvatskoj 0,51, a u susjednoj Austriji 0,50.
Goleti se tu susreću samo na izrazitim krškim terenima
i na nekim dijelovima višeg reljefa, a krčevine pretežito
uz prometnice i uokolo naselja. Uz šumarstvo na kontinentalnom
dijelu, vrlo važnu gospodarsku granu za cijelu
županiju predstavlja turizam, posebno nautički, čemu
pridonosi povoljan geografski smještaj i jadranski
akvatorij.


Sljedeća dva priloga, Zaštićena prirodna baština i
Divljač naših lovišta prvog općeg dijela Vodiča potpisuje
Alojzije Frković , dipl. inž. šum. Uz Nacionalni