DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Andrian G., Avdibegović M.: Šumarska stvarnost u Bosni i Hercegovini. Stanje nakon sukoba Ovo je nastavak članka objavljenog u br. 5 - 1998. ovog časopisa pod naslovom "Šumarska stvarnost u Bosni i Hercegovini. Stanje prije sukoba". Autori opisuju aktualnu situaciju, utvrđujući kakve su štete nastale zbog rata, koje su razlike između prijašnjeg i sadašnjeg stanja i koje su najvažnije teškoće u obnovi šumarstva u toj zemlji. Posebna pozornost posvećena je smjernicama za jednu novu šumarsku politiku. U zaključku su naznačene neke mjere koje bi valjalo poduzeti radi obnove šumarstva općenito. Certini G., U gol in i F., Co rt i G.: Degradacija tla uzrokovana vegetacijom: jedan primjer U jednoj 50-godišnjoj sastojini korzičkog crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp. laricio) u šumi Vallombrosa (Firenca) uočene su mrlje izbijeljenog tla na vrhu A horizonta u podnožju stabala s izbrazdanom korom, na samom izljevu širokih brazdi kojima se kiša slijeva u tlo. Da bi se razjasnila uloga borovih stabala u stvaranju mrlja, skupljana je kišnica tijekom jedne godine, mjerena količina vode propada kroz krošnje, koja teče niz brazde triju borova i triju obližnjih jela (Abies alba Mill.) i otopina iz listanca. Kod borova je mjerena i količina vode koja je u tlo dospijevala jednim velikim kortikalnim kanalom. Analizirani su uzorci tla iz mrlja i obližnjeg horizonta A. Rezultati istraživanja pokazuju da borovi s izbrazdanijom korom degradiraju, iako za sada još neznatno, tlo s mrljama. To se više odnosi na organsku tvar, ali je i kod mineralne frakcije, koja je inače stabilnija, došlo do laganih promjena. Postojanje ispranog materijala isključivo na podnožju stabala dokaz je jake kiselosti otopine, koja se cijedi niz debla. De Luča V.: Integracija infrastruktura i servisa za seljačka i planinska područja U članku je prikazan drugi dio rada istog autora o primjeni integralne metodologije za racionalizaciju servisa i odgovarajuće mreže veza u poljoprivrednim i šumskim područjima. Ista metodologija, uz raštrkani tip seoskog graditeljstva kao reference, primjenjuje se u ovome radu s dva matematička modela: "cluster analizom" u prvoj fazi i "revidiranom simplex metodom" u drugoj. Polazeći od dobivenih rezultata, prikazanih u prijašnjoj studiji pomoću "cluster analize", ovdje je primjenjena specifična kodifikacija algoritma "revidiranog simpleksa" na pojedinačne zone (clusters) u odnosu na tri socijalno-komercijalna središta izabrana za lokalizaciju, za dvije različite hipoteze ograničenja kapaciteta, imajući u vidu parametre troškova. Dobiveni rezultati dopuštaju simplifikaciju i valorizaciju, na ekonomskim osnovama, u području planiranog izbora, teritorijalnog sastava istraživanog pomoću čvorova povezanih u funkcionalnu mrežu. I. Mikloš VODIČ KROZ LOVIŠTA (Primorsko-goranske županije) "Vodič kroz lovišta" (Primorsko-goranske županije) urednika Vjckoslava Kostijala, dipl. inž. šum. i suradnika namijenjen "svim lovcima i ljubiteljima prirode, lovačkim udrugama, zakupnicima lovišta te njihovim gostima" po mnogočemu je svojim sadržajem i koncepcijom jedinstvena publikacija u nas, kojom nakladnik Upravni odjel za gospodarstvo Primorsko-goranske županije, sve njih imenovane, želi upoznati "s lovnim i prirodnim potencijalima" županije. A da ti potencijali nisu mali moguće je zaključiti iz samog uvoda knjige pročelnika spomenutog odjela Josipa Stankovića , dipl. inž. koji smatra daje "cijela Primorsko-goranska županija jedno veliko lovište" u kojoj "od ukupno 358.000 ha površine čak 97% otpada na lovišta."Samo lovno područje podijeljeno je na 55 lovišta, od čega se 33% prostire na primorskom dijelu, 37% na goranskom i 30%> na otočnom dijelu. Uz spominjanje najljepšeg ukrasa naših otočnih krajeva, kamenjarke grivne te šljuke u priobalju, uvodničar ne propušta istaći da je "malo zemalja i krajeva na starom kontinentu koji se poput našeg Gorskog kotara mogu podičiti da u svojoj prirodnoj baštini imaju sva tri velika predatora - smeđeg medvjeda, vuka i risa." Vodič se sastoji od općeg i kataloškog dijela. U prvom prilogu općeg dijela Vodiča, Obilježja Primorskogoranske županije autorica Blaženka K u 1 i ć, dipl. inž. šum. opisala je smještaj i društveno-geografske značajke, geoprometni položaj, gospodarske i prirodoslovne značajke županije. Na 3.582 četvorna kilometra (6,3%) ukupnog državnog teritorija) živi 323.130 stanovnika (6,8% ukupnog pučanstva Hrvatske), od čega na sam grad Rijeku otpada gotovo polovica. Prema autorici ta se županija ističe pošumljenošću i velikom raznolikošću biljnog pokrova, ilustrirajući to podatkom da na jednog stanovnika ove županije dolazi 0,73 ha šume, dok je to u Hrvatskoj 0,51, a u susjednoj Austriji 0,50. Goleti se tu susreću samo na izrazitim krškim terenima i na nekim dijelovima višeg reljefa, a krčevine pretežito uz prometnice i uokolo naselja. Uz šumarstvo na kontinentalnom dijelu, vrlo važnu gospodarsku granu za cijelu županiju predstavlja turizam, posebno nautički, čemu pridonosi povoljan geografski smještaj i jadranski akvatorij. Sljedeća dva priloga, Zaštićena prirodna baština i Divljač naših lovišta prvog općeg dijela Vodiča potpisuje Alojzije Frković , dipl. inž. šum. Uz Nacionalni |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 82 <-- 82 --> PDF |
park Risnjak, zaštićeni krajolik Lisina, strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, te više posebnih geomorfoloških, ornitoloških i botaničkih rezervata i park šuma kao područja osobite ljepote ili značajni krajolici na području ove županije registrirani su: dolina Suhe Rječine kod Mrzlih Vodica, prašumski predjel Pakleno, depresija Velo Snežno, izvor rijeke Kupe, ponikva Ceclje i dr. Raznolikost životne sredine i razmjerno velike površine omogućuju da na ovom prostoru obitavaju praktički sve vrste divljači i brojne zaštićene vrste koje se nalaze na popisu lovne i zaštićene faune Hrvatske. Znatan prostor u Vodiču dan je jelenu običnom, lopataru, srni, divokozi, muflonu, divljoj svinji, vuku i risu. Kao svojevrstan podsjetnik ovlašteniku prava lova koji ugošćuje stranog ili domaćeg lovca turistu i koje je dužan upoznati s lovnim propisima, od koristi su dva sljedeća priloga, Lov i korišćcnje divljači te Načini lovljenja divljači s preglednom tablicom lova autora Josipa Tro pi ara, dipl. inž. šum. i Antuna Fučka, inž. Drugi i najopsežniji dio Vodiča (126 stranica) čini popis (katastar) svih 55 lovišta i uzgajališta ustanov ljenih na prostoru županije, koji je popis prema podacima (upitnicima) ovlaštenika prava lova sačinio mr. se. Vjekoslav Kosti j al. Uz naziv, broj i površinu lovišta za svako lovište/uzgajalište dati su i sljedeći podaci: geografski smještaj, orografija, Iiidrografski, klimatski i pedološki odnosi te biljni pokrivač. U tabličnom pregledu za sve gospodarske vrste divljači iskazan je kapacitet lovišta, sadašnje brojno stanje i godišnji plan odstrjela, a za trofejne vrste ocjene do sada stečenih najjačih trofeja. Tu je i prikaz lovnotehničke opremljenosti lovišta, posebno lovačkih kuća te konkretna ponuda divljači za komercijalni lov. U svrhu promidžbe lovnog turizma pojedini značajniji ovlaštenici prava lova ("Hrvatske šume" - Uprava šuma Delnice, Finvest Corporation d.d. Čabar, Poljoprivredna zadruga Cres, Saccardo d.o.o. Mali Lošinj, LD "Orebica" Krk i dr.) obznanili su značajnije kulturne manifestacije, svetkovine, športske priredbe i spomenike prirode. Uz preglednu zemljopisnu kartu lovišta s ucrtanim granicama lovišta, mrežom prometnica, naseljima, smještajnim kapacitetima i si. stoji puni naslov ovlaštenika te ime i prezime osobe za kontakt s adresom i brojem telefona. Prema podacima iz kataloškog dijela Vodiča 17 primorskih lovišta, koji zauzimaju obalni prostor od Plominskog zaljeva do Vinodolskog podgorja, prosječne širine 8-12 km, zauzimaju površinu od 120.315 ha, 19 goranskih 134.084 ha, te isto toliki broj otočnih lovišta (Cres, Lošinj, Krk, Rab i nekoliko manjih otoka uz ili između njih) 95.080 ha. Dok su u otočnim lovištima osnovne vrste divljači zec, divlji kunić, kamenjarka i uneseni fazan te šljuke, u gorskim lovištima to su jelen obični, divlja svinja i smeđi medvjed, čija je brojnost u skladu s gospodarskim kapacitetom staništa. Na kraju razmatranja o Vodiču kroz lovišta riječkog Upravnog odjela za gospodarstvo valja se kritički osvrnuti na iskazane brojke o kapacitetu, sadašnjem brojnom stanju i planiranom godišnjem odstrjelu za pojedine krupne vrste divljači, za koje se općenito može reći da su previsoke. Uzmimo za primjer smeđeg medvjeda. U kataloškom dijelu Vodiča za 21 lovište Gorskog kotara i Hrvatskog primorja ukupne površine 132.104 ha, na kojoj se ova vrsta vodi kao stalna i podvrgava odstrjelu, iskazano je brojno stanje od 267 grla (kapacitet 244 grla) s planiranim godišnjim odstrjelom od 34 grla! Činjenica je da su medvjedi nejednoliko raspoređeni na kontinentalnom dijelu županije, budući da kod njih osobito dolazi do izražaja sezonsko premještanje, povezano s raspoloživom hranom, razdobljem parenja i traženjem odgovarajućeg brloga. Takav način života medvjeda ne dozvoljava da se bonitet/kapacitet staništa određuje za manja područja, nikako ne za pojedina lovišta. Dugogodišnjim stalnim praćenjem utvrđeno je da u Gorskom kotaru (125.000 ha) živi oko 120 do 140 medvjeda, koji broj odgovara kapacitetu raspoloživog staništa i uz prosječni godišnji mortalitet (odstrjel uvećan za prirodni otpad) od 15 do |