DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 82 <-- 82 --> PDF |
park Risnjak, zaštićeni krajolik Lisina, strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, te više posebnih geomorfoloških, ornitoloških i botaničkih rezervata i park šuma kao područja osobite ljepote ili značajni krajolici na području ove županije registrirani su: dolina Suhe Rječine kod Mrzlih Vodica, prašumski predjel Pakleno, depresija Velo Snežno, izvor rijeke Kupe, ponikva Ceclje i dr. Raznolikost životne sredine i razmjerno velike površine omogućuju da na ovom prostoru obitavaju praktički sve vrste divljači i brojne zaštićene vrste koje se nalaze na popisu lovne i zaštićene faune Hrvatske. Znatan prostor u Vodiču dan je jelenu običnom, lopataru, srni, divokozi, muflonu, divljoj svinji, vuku i risu. Kao svojevrstan podsjetnik ovlašteniku prava lova koji ugošćuje stranog ili domaćeg lovca turistu i koje je dužan upoznati s lovnim propisima, od koristi su dva sljedeća priloga, Lov i korišćcnje divljači te Načini lovljenja divljači s preglednom tablicom lova autora Josipa Tro pi ara, dipl. inž. šum. i Antuna Fučka, inž. Drugi i najopsežniji dio Vodiča (126 stranica) čini popis (katastar) svih 55 lovišta i uzgajališta ustanov ljenih na prostoru županije, koji je popis prema podacima (upitnicima) ovlaštenika prava lova sačinio mr. se. Vjekoslav Kosti j al. Uz naziv, broj i površinu lovišta za svako lovište/uzgajalište dati su i sljedeći podaci: geografski smještaj, orografija, Iiidrografski, klimatski i pedološki odnosi te biljni pokrivač. U tabličnom pregledu za sve gospodarske vrste divljači iskazan je kapacitet lovišta, sadašnje brojno stanje i godišnji plan odstrjela, a za trofejne vrste ocjene do sada stečenih najjačih trofeja. Tu je i prikaz lovnotehničke opremljenosti lovišta, posebno lovačkih kuća te konkretna ponuda divljači za komercijalni lov. U svrhu promidžbe lovnog turizma pojedini značajniji ovlaštenici prava lova ("Hrvatske šume" - Uprava šuma Delnice, Finvest Corporation d.d. Čabar, Poljoprivredna zadruga Cres, Saccardo d.o.o. Mali Lošinj, LD "Orebica" Krk i dr.) obznanili su značajnije kulturne manifestacije, svetkovine, športske priredbe i spomenike prirode. Uz preglednu zemljopisnu kartu lovišta s ucrtanim granicama lovišta, mrežom prometnica, naseljima, smještajnim kapacitetima i si. stoji puni naslov ovlaštenika te ime i prezime osobe za kontakt s adresom i brojem telefona. Prema podacima iz kataloškog dijela Vodiča 17 primorskih lovišta, koji zauzimaju obalni prostor od Plominskog zaljeva do Vinodolskog podgorja, prosječne širine 8-12 km, zauzimaju površinu od 120.315 ha, 19 goranskih 134.084 ha, te isto toliki broj otočnih lovišta (Cres, Lošinj, Krk, Rab i nekoliko manjih otoka uz ili između njih) 95.080 ha. Dok su u otočnim lovištima osnovne vrste divljači zec, divlji kunić, kamenjarka i uneseni fazan te šljuke, u gorskim lovištima to su jelen obični, divlja svinja i smeđi medvjed, čija je brojnost u skladu s gospodarskim kapacitetom staništa. Na kraju razmatranja o Vodiču kroz lovišta riječkog Upravnog odjela za gospodarstvo valja se kritički osvrnuti na iskazane brojke o kapacitetu, sadašnjem brojnom stanju i planiranom godišnjem odstrjelu za pojedine krupne vrste divljači, za koje se općenito može reći da su previsoke. Uzmimo za primjer smeđeg medvjeda. U kataloškom dijelu Vodiča za 21 lovište Gorskog kotara i Hrvatskog primorja ukupne površine 132.104 ha, na kojoj se ova vrsta vodi kao stalna i podvrgava odstrjelu, iskazano je brojno stanje od 267 grla (kapacitet 244 grla) s planiranim godišnjim odstrjelom od 34 grla! Činjenica je da su medvjedi nejednoliko raspoređeni na kontinentalnom dijelu županije, budući da kod njih osobito dolazi do izražaja sezonsko premještanje, povezano s raspoloživom hranom, razdobljem parenja i traženjem odgovarajućeg brloga. Takav način života medvjeda ne dozvoljava da se bonitet/kapacitet staništa određuje za manja područja, nikako ne za pojedina lovišta. Dugogodišnjim stalnim praćenjem utvrđeno je da u Gorskom kotaru (125.000 ha) živi oko 120 do 140 medvjeda, koji broj odgovara kapacitetu raspoloživog staništa i uz prosječni godišnji mortalitet (odstrjel uvećan za prirodni otpad) od 15 do |