DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 9 <-- 9 --> PDF |
B. Hrašovec i M. Harapin: DLIAGNOZNO - PKOCiNOZNE METODE I GRADAC ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA.. Šumarski list br. 5 6,CXXIII(1999), 1X3-193 Tortrix viridana Lepidoptera Hrastovi 13983 64013 T Oaks Euproctis chrysorrhoea Lepidoptera Quercus robur, Q. petraea 2712 11091 ttt Apethymus abdominalis Hymcnoptcra Quercus robur 1005 3640 t Malacosoma neustria Lepidoptera Quercus robur 737 8022 ttt Stereonychusfraxini Thaumetopoea pityocampa Coleoptera Lepidoptera Fraxinus angustifolia Pinus spp. 6996 4702 31529 18193 ti Argyresthiafundella Lepidoptera Abies alba 2766 39582 —> Coleophora laricella Lepidoptera Larix europaea 14 287 t Rhyacionia buoliana Lepidoptera Pinus spp. 42 189 t Dioryctria splendidella Lepidoptera Pinaceae 12 135 1 Pristiphora abietina Hymenoptcra Picea abies 17 209 -» Neodiprion sertifer Hymenoptera Pinus spp. 16 92 i Sacchiphantes viridis, S. abielis Homoptera Picea abies 160 1203 -> Dreyfusia nuesslini Homoptera Abies alba 49 820 i Scolytidae Coleoptera Pinaceae 1594 4410 ->t Melasoma populi Coleoptera Topole 683 2927 i Poplar cultivars Phyllodecta vitellinae Coleoptera Topole 537 2967 i Poplar cultivars Saperda populnea Coleoptera Topole 141 1020 i Poplar cultivars Cryptorrhynchus lapathi Coleoptera Topole i vrbe 124 954 ~* Poplar and willow cultivars Paranthrene tabamförmis Lepidoptera Topole 95 986 i Poplar cultivars Thaumetopoea processionea Lepidoptera Quercus spp. 298 2000 tt Postoji više od 20 vrsta defolijatora, sisača i ksilofa- šumskih ekosustava i okolnih brdskih šuma kontinenga koje redovito ili periodički uz pomoć operativaca- talnog dijela Hrvatske su gubar, zeleni hrastov savijač i specijalista iz poduzeća "Hrvatske šume" prati osoblje nekoliko vrsta grbica, medu kojima prednjače veliki i DPC-a u Jastrebarskom. Najopasniji štetnici nizinskih mali mrazovac. Gubar - Gypsy moth Tijekom posljednjih 20-ak godina pojavila su se tri suzbijanja javlja u priobalnom području proizlazi iz glavna gradacijska razdoblja gubara glavonje. Najjače činjenice da ne postoje metode za precizni izračun je bilo razdoblje s početka osamdesetih kada je bilo našteta. Kako se najčešće radi o šumama hrasta medunca i padnuto više od 130000 ha. Drugi je vrhunac uslijedio crnike i njihovim različitim degradacijskim stadijima, krajem osamdesetih i treći je kulminirao 1994. g. neposredne mjere suzbijanja ne poduzimaju se i gra( Androić i Harapin 1996). Prvi je bio najveći dacije se prepuštaju svom prirodnom tijeku. U vrijedpovršinom, dok su iduća dva bila sve manja. Važno je nim šumama hrasta lužnjaka u unutrašnjosti, nepopritom napomenuti daje gubar postao važnim članom sredan ekonomski gubitak uslijed moguće defolijacije štetne entomofaune primorskih i obalnih hrastovih procijenjuje se prema rezultatima znanstvenih istrašuma, dok je njegova štetnost jenjala u unutrašnjosti. živanja na 30% tečajnog godišnjeg prirasta (K1 e p a c i Posljednja gradacija koja je započela u Istri, u kratkom Spaić 1965). Stupanj parazitiranosti i pojava ostalih je roku, od svega tri godine, opustošila pojedina obalna reduktivnih čimbenika kontrolira se tijekom gradacije područja i neke otoke, dosegnuvši najjužniju točku u ovoga štetnika i predstavlja važan element za donošeokolici Metkovića. Problem koji se u vezi mogućeg nje odluke o suzbijanju. |