DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Sporazum


o suradnji između
ŠUMARSKOG FAKULTETA
Univerziteta
Ludwig -Maximilian u Mönchen u/Njemačka


ŠUMARSKOG FAKULTETA
Sveučilišta u Zagrebu


Zagreb/Hrvatska


Vereinbarung


über die Zesammenarbeit
zwischen der


FORSTWISSENSCHAFT LICHEN FAKULTÄT
der LudwiK-Maiimiliaiiv Universität
München/Dcutchlaitd
und der
fillMAHSKt FAKULTET
SveuČiliita u Zagrebu


Zagreb/Kroatien


Pored profesora i studenata 1997. godine Hrvatsku
je posjetila i grupa bavarskih biologa, koji su se oduševili
viđenim prirodnim bogatstvom Hrvatske i planiraju
nas u većem broju ponovo posjetiti.


Suradnja s bavarskim stručnjacima se nastavlja, a to
ponajbolje pokazuje činjenica stoje Šumarski fakultet
iz Freisinga predložio ugovor o suradnji sa Šumarskim
fakultetom u Zagrebu na znanstvenom, stručnom i svakom
drugom polju, što smatramo kao vrijedan prinos
povijesti odnosa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Šumarskog
fakulteta u Freisingu.


Doc. dr. se. Marijan Grubešić
Prof. dr. se. Milan Glavaš


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO - OGRANAK BJELOVAR,


2. REDOVITA SKUPŠTINA (Bjelovar 25. ožujka 1999. g.)
Izvještajnoj (redovitoj) 2. skupštini Ogranka Bjelovar
bilo je nazočno od 30 pozvanih, 28 naših članova delegata.
Od pozvanih gostiju nazočan je bio ing.
Tomislav Starčević, uvaženi dopredsjednik HŠD.


Danas ovaj ogranak broji 286 članova, od čega su 28
umirovljeni članovi, koji prema "Pravilima" Ogranka
imaju i jednog člana - predstavnika u Upravnom odboru
Ogranka (vrlo vrijednog ing. Josipa Knepra).


Uz redovita izvješća o radu Ogranka, od 1. skupštine
u ovom organizacijskom sazivu održane 20. prosinca
1998. god. pa do danas, te financijskom poslovanju i
radu N.O., izvršene su još sitne nadopune "Pravila"
Ogranka te usvojen Program rada za 1999.godinu.


O radu u proteklom razdoblju izvijestio je predsjednik
ogranka ing. Milan Presečan:


"Kako smo u 1998. godini radili na osnovi donijetog
program rada, najvjerodostojnije je da se o našem radu,
taksativno prema programu, podnese izvješće.


Upravni odbor sastao se u proteklom razdoblju na
svojih 8 sjednica (ovom prilikom zahvaljujemo strukovnom
sindikatu na prostoru kojega dobivamo za tu
namjenu).


20. veljače održana je uspješna stručno-tematska rasprava
pod nazivom "Prijedlog poboljšanja ustrojstva
i rada poduzeća Hrvatske šume".
17 - 18. travnja 49 polaznika stručne ekskurzije u Istočnu
Slavoniju srdačno je dočekano i ugošćeno pod
stručnim vodstvom ogranka Vinkovci.


19 - 21. lipnja, 40 polaznika stručne ekskurzije na
području Uprave šuma Split, ugostili su kolege iz
ogranka Split.


20. lipnja obilježili smo prvi puta Dan hrvatskog šumarstva
. Središnji dio zbivanja bila je izložba u atriju
gradskog muzeja u Bjelovaru, na temu "Šuma
okom šumara - Mir s prirodom".
Izložba je zatim prezentirana i u Čazmi za Dan grada,
a nadamo se da ćemo istu postaviti i u Zagrebu u
Hrvatskom šumarskom domu.


U svibnju/lipnju bili smo suorganizatori tradicionalog
malonogometnog turnira na području UŠ.


16. srpnja naše izaslanstvo sudjelovalo je u radu
102. skupštine HŠD u Zagrebu, uz tada održanu
stručnu tematsku raspravu Promišljanja o stanju
šumarstva na pragu 21. stoljeća".


ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 95     <-- 95 -->        PDF

-
Ustanovili smo Povjerenstvo za obilježavanje 125.
god. organiziranog šumarstva na našim prostorima.
-
Zadovoljstvo nam je sudjelovati u realizaciji zamisli
poduzeća "Zrinjevac" iz Zagreba i HŠ u svezi s
obilježavanjem povijesti Hrvata kroz 13. stoljeća,
umijećem renomiranih hrvatskih kipara na deblima
hrastovih stabala.
-
5. prosinca održali smo 30. jubilarnu šumarsku zabavu
u Bjelovaru.
-
22. prosinca održana je stručna tematska rasprava
pod nazivom "Štete od divljači te drugih počinitelja
i uzroka".
-
Tijekom godine ispratili smo 2 člana ogranka u mirovinu
članskom otpremninom, pretplaćeni smo svi
na stručni časopis Šumarski list, odlično surađujemo
sa središnjicom i nudimo svoju suradnju i ostalim
ograncima.
-
Od neizvršenih projekata iz Programa rada za 1998.
godinu ostali su:
-
Stručna tematska rasprava o oštećenosti šuma UŠ
Bjelovar, za koju smo nedavno, tj. 1999. godine dobili
podatke ankete, a obradit ćemo je u okviru Programa
za ovu godinu;
-
Stručna tematska rasprava na temu Zakona u šumama,
predviđena je za elaboraciju tijekom ove godine,
ako se Zakon bude donosio u smislu izmjena."
Program rada za 1999. godinu


Jednoglasno je usvojen Prijedlog programa, a sastoji
iz sljedećih aktivnosti i tema:


1.
Stučna tematska rasprava : J.P Hrvatske šume danas
i sutra - ožujak (direktor HŠ Ivan Tarnaj
dipl.ing.)
2.
Redovita godišnja skupština - ožujak
3.
Stručna tematska rasprava : Oštećenost šuma uprave
šuma Bjelovar - travanj(Presečan, Vuk)
4.
Stručna ekskurzija u Buzet - travanj ili svibanj
5.
Organizacija Memorijalnog malonogometnog
turnira "Mijo Kovačević" - svibanj
6.
Obilježavanje Dana hrvatskog šumarstva -lipanj
7.
Obilježavanje 125 obljetnice šumarstva Bjelovarsko
- Bilogorske županije - rujan
8.
Suorganizacija natjecanja šumskih radnika
Hrvatske
9.
Domaćinstvo i organizacija stručnih ekskurzija
drugim ograncima - prema dogovoru
10.
Suradnja s inozemnim Šumarskim društvima
11.
Stručna tematska rasprava : Zakon o šumama shodno
trenutku
12.
Stručna tematska rasprava : Tema iz drvne industrije
13.
Šumarska zabava : prosinac
Kako bi se ostvario ovaj Program, Upravni Odbor
ogranka založit će se kao i do sada. Potvrdu takvom
očekivanju dao je na kraju rada 2. Skupštine dopredsjednik
HŠD ing. Tomislav Starčević riječima pohvale
ali i uz iskaze žalosti što je "posvemašnja šutnja" prisutna
kod mnogih koji bi javnom riječju morali reagirati
zbog struke i boljitka hrvatskog šumarstva.
Nakon završetka Skupštine održana je stručna tematska
rasprava pod nazivom J.P. "Hrvatske šume danas
i sutra", sa direktorom ing. Ivanom Tarnajem,
kao glavnim izlagačem - poticateljem rasprave.
Milan Presečan


STRUČNA RASPRAVA NA TEMU: J.P. "HRVATSKE SUME" - DANAS I SUTRA


Već tradicionalno, bjelovarski Ogranak neposredno
poslije svoje redovite skupštine održao je i stručnu
raspravu, sa željom da pomogne poduzeću koje je u
dubokoj krizi i u kojemu rade hrvatski šumari-članovi,
njih 258.


Stručna rasprava, koja je na netom završenoj Skupštini
i predviđena, upravo usvojenim Prijedlogom programa
rada za 1999. godinu - za mjesec ožujak, održana
je u nazočnosti i uz sudjelovanje dominantnih šumarskih
autoriteta našega šumarstva. Kao izlagač teme i prvi
čovjek "Hrvatskih šuma", našem pozivu za sudjelovanje
odazvao se direktor, gospodin Ivan Tarnaj, dipl.
ing. šumarstva.


Pozivu našeg ogranka za sudjelovanje u današnjoj
stručnoj raspravi odazvali su se također ispred "Hrvat


skih šuma" i pomoćnik direktora Tomislav Starčević,
dipl. ing. šum., zatim dekan našeg Šumarskog fakulteta
(i član Upravnog odbora), prof. dr. Joso Vukelić, Predsjednik
HŠD prof. dr. Slavko Matić, tajnik HŠD Hranislav
Jakovac, dipl. ing. šum., također, član Upravnog
odbora i član našega ogranka Đuro Kauzlarić, dipl. ing.
šum., te predsjednik ogranka Virovitica mr. Vladimir
Bogati, dipl. ing. šum. Uz poštovanog umirovljenog
kolegu mr. Božidara Tomičića, dipl. ing. šum., te kasnije
pristiglog direktora Dl Česma Ivana Ljubanovica,
dipl. ing. šum., uvećao se s našim uvaženim članovima
Ogranka skup na 62 sudionika. Od poslovodstva Uprave
šuma Bjelovar, kao članovi ogranka sudjelovali su
uglavnom svi prvi ljudi odjela, te zamjenik upravitelja
Uprave šuma Mirko Cereci, dipl. ing. šum.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Kao uvod u stručnu raspravu predsjednik ogranka
ing. Presečan izrazio je čast i ponos svoga Ogranka, te
osobno zadovoljstvo da je danas ovdje okupljena zavidna
intelektualna snaga hrvatskoga šumarstva, koja
će zasigurno na kraju rasprave donijeti konsenzusom
Zaključke, koji će biti smjerokaz hrvatskim šumarima
za raspoznavanje pravoga puta kojim kreću šumari i
"Hrvatske šume".


Ovogodišnje obilježavanje, 125 godina organiziranog
šumarstva, na ovim prostorima Bilogorsko-Podravskog
kraja još je jedan dokaz da su "stari bardovi"
šumarstva ovoga kraja ostavili solidno odgojenu i školovanu
šumarsku - cehovsku udrugu, mlade kolege šumare,
čija je ljubav i odgovornost za nacionalno bogatstvo,
šumu, neupitna.


Ogranak Bjelovar, dao je do znanja ing. Presečan,
ocjenjuje daje ovo razdoblje u zadnje 2-3 godine koje
upravo preživljavamo, zasigurno najlošije razdoblje što
ga šumari i šumarstvo proživljavaju u zadnjih 20 godina.


"Sagledamo li naše investicije, tehničku opremljenost
i sredstva za rad, higijensko-tehničku osobnu zaštitu
i opremljenost u toj domeni, rezultate poslovanja
koji su potpuno razumljivi (ili nerazumljivi), osobito
kada se uzme u obzir nečiji odnos spram planirane dobiti
ili - gle čuda - planiranog gubitka poslovanja, odnose
i vrednovanja ljudi i vremena, te trošenja novca
glede "reorganizacije" ustrojstva "Hrvatskih šuma",
vrednovanje skupe ili jeftine proizvodnje jedinice proizvoda
(m\ ha) po pojedinim šumarijama i Upravama,
onda se ne možemo oteti dojmu da smo, blago rečeno,
neorganizirani".


Tko nam je dopustio da se tako loše vladamo prema
ovom dobru, koje je od posebnog interesa za Republiku
i ima njezinu osobitu zaštitu?


Dakle, ostaje nam da se odredimo u sljedećoj raspravi,
na način da naši zaključci ovaj puta budu obvezujući,
i da se u njima evidentno prepoznamo kao izvršitelji.


Ogranak Bjelovar se na svojim stručnim raspravama
do sada očitovao na konkretnim prijedlozima u tri
navrata.


Na posljednjoj, 102. skupštini HŠD u Zagrebu,
oduševljeno je pozdravio promišljanje o stanju
šumarstva na pragu 21. stoljeća kojeg je iznio ing. Tarnaj,
naš direktor".


Prije početka rasprave ing. Presečan posebno je na


glasio:


Zaboravimo i odbacimo centralizaciju, znamo gdje


je kobna;


Izgradimo šumarsku politiku po mjeri naše doka


zane šumarske znanosti;


Ponudimo zajedno sa drvoprerađivačima Vladi Re


publike Hrvatske rješenja koja će biti na tragu


ostvarenja globalnih ciljeva;


Iskoristimo sposobne i stručne ljude - odbacimo
političke podobnosti na stručno-ekonomskim zapovjednim
mjestima, a vođenje poslova prepustimo
najboljima medu nama;


Odgovorimo Zaključcima koji nas obvezuju na drugi
dio naslova današnje teme, a to je - Sutra JP
"Hrvatske šume", jer danas znamo gdje smo.


Poslije uvodnog izlaganja ing. Presečan uručio je
ing. Tarnaju poklon - uramljeni plakat s prošlogodišnje
izložbe fotografija "Šuma okom šumara", održane u
Bjelovaru 1998. godine povodom Dana Hrvatskog šumarstva,
te knjigu "Sto godina šumarstva Bilogorsko-
Podravske regije" iz 1974. godine, uz naznaku da se ove
godine obilježava 125 godina organiziranog šumarstva
na ovim prostorima, što će ogranak obilježiti izdavanjem
knjiga i drugim prigodnim stručnim manifestacijama.


Na kraju je prihvaćen prijedlog da zaključci današnje
stručne rasprave budu verificirani od UO ogranka
Bjelovar, uz konzultaciju s direktorom ing. Tarnajem.


Direktor "Hrvatskih šuma" ing. Tarnaj, u svom jednosatnom
nadahnutom, jednostavnom, razumljivom i
racionalnom izlaganju, skinuo je pred ovdje nazočnim
šumarskim stručnjacima sjenku nedokučivosti načina,
uzroka i razloga ovakvog gospodarenja i rezultata rada
u našemu poduzeću. Učinke i epilog toga gospodarenja
(a on je na čelu poduzeća tek 9 mjeseci!) osjećamo sve
očitije uz pozamašno uticanje - "generiranje" ovog
lošeg stanja izvana - izvan poduzeća!


Direktor Tarnaj odmah je na početku rasprave pretpostavio
i moguća nezadovoljstva s njegovim odgovorima,
jer, nije moguće govoriti o šumi - šumarstvu poduzeću,
a zaboraviti ljude. "Postoji danas strašna
neizvjesnost koja sve brine"!


Sa stručne rasprave: (slijeva M. Dergcz, S. Matić, I. Tarnaj, M.
Presečan i H. Jakovac).
(Foto: Ž. Gubijan)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Dva su osnovna problema:
Nelikvidnost u smislu bezizlaznosti;
Spoznaja da se ne vidi izlaz u društvu - ukupni pro


blem nije generiran iz poduzeća već ga stvara
okruženje.
Svakodnevno susretanje s ovim pitanjem traži da se
ono izrekne negdje "na glas".
Jer "aktualna politika nije u stanju iznjedriti rješenja,
nema odabranog modela kako iz ovoga stanja izaći."


Hrvatske šume nastale su u određenom razdoblju
1990. godine, i sada nakon 10 godina moraju se redefinirati
ciljevi. Tada su mnoge stvari centralizirane, a
samo stručni razlozi nisu bili ključni pri stvaranju tadašnjeg
poduzeća.


Kako je rekao direktor ing. Tarnaj, danas imamo
dualizam funkcioniranja. On je poguban -jer se od nas
traži da šuma - po svima blagajna, izmiruje obveze, a
kada se donose odluke traži se političko mišljenje.


Upravo je pokrenut proces identifikacije čestica
bivših crkvenih šuma. S "Hrvatskim šumama" nije nitko
kontaktirao glede nacrta aranžmana - ugovora s
Vatikanom.


Hrvatske šume su kao veliki sustav, nefleksibilne na
neuređenom tržištu, za razliku od zemalja tržišnih
ekonomija čija su tržišta regulirana.


Tu su nadalje opterećenja PDV-a koja mjesečno iznose
15 mil. kn, uvjeti poslovanja bez multilateralnih
kompenzacija, zlouporaba politike koja nam daje na
ime naših potraživanja dionice poduzeća, čija je realna
vrijednost 15-19% i gdje smo mi suvlasnici.


"Ako Vlada ponovno nešto slično učini, ja neću biti
grobar ovome poduzeću" - očitovao se ing. Tarnaj.


Tu su zanemarivanja investicija, sve veći troškovi
na starim strojevima (i veća cijena proizvodnje jedinice
proizvoda op.p.), tu su damping cijene Ukrajine, Češke
i dr. za njihovu drvnu masu, a naša drvna industrija zapravo
izvozi amortizaciju.


Kako je naglasio direktor, država treba reći što želi
od šumarstva; određenje u smislu statusa poduzeća koji
je ovakav neodrživ.


"Jer mi (J.P. HŠ), funkcioniramo po ZOS-u, a trebamo
biti trgovačko poduzeće (d.o.o.), želimo li opstati".


Restrukturiranje mora biti slično modernim šumarstvima
poput Austrije, koja je svoje inženjere "iznajmila"
- prodala svoj intelektualni potencijal. A kod nas je
inženjer mjesto troška, za razliku od Austrije gdje je
mjesto prihoda.


Ovoga trenutka imamo 3.000 ljudi koji su svojevrsni
višak u ovim okolnostima.
No, šumarstvo nije samo sebi svrha, jedini put spasa
je kako je rekao ing. Tarnaj:


Decentralizacija poduzeća pretvorbom u trgovačko


društvo (na pitanje do kada, odgovorio je - do lipnja);
Oglasiti investicije u proizvodnu opremu (ing. Tarnaj
govori o 15 mil. DEM u ovoj godini za 330 traktora
Steyer, uz 2 godine grace razdoblja i 8 godina
otplate - postoji mogućnost robnog kredita od
Hypo-bankc), "jer ovo poduzeće nije zaduženo"
kaže on;


Redefinirati etičku poziciju u ovome poduzeću,
zaoštriti red, rad, disciplinu (normirati se mogu svi
radovi, pa prema tomu i (de)stimulirati);


Podržavati drvnu industriju uz "odgovorno partner


stvo" i bez dvojnog morala;
Vratiti naše d.o.o. (tko je to učinio?.... 70 milijuna
kn gubitka sa njima?);


U raspravu su se zatim uključili članovi Ogranka:
ing. Pehaček, ing. Bartolčić, ing. Kalabek, ing. Frčo,
ing. Vusić, ing. Vučetić, ing. Knepr, ing. Kauzlarić; uz
brojna pitanja usmjerena istim putem koja je već načeo
direktor Tarnaj. To su :


do kojega se roka treba očekivati transformacija u
trgovačko društvo;


jedno trgovačko društvo ili više;


kompatibilnost i spremnost šumarske struke za radove
po novom Zakonu o građenju;


-
licenciranje radova u šumarstvu;
stručni ispiti za šumare (državni ispiti);
biomasa i njeno korištenje u hrvatskom šumarstvu;
-
privatno poduzetništvo;
zapošljavanje naših šumarskih radnika sjekača, nakon
što im se umanji radna sposobnost;


stvaranje usmjerenog razvoja i koncepcije u svijetlu
mogućih promjena managmenta.


Za predsjednika HŠD prof. dr. Matica neupitna je postavka
o "Hrvatskim šumama" kao jakoj firmi koja ne
može propasti. On kaže "da smo se malo uspavali" jer
nismo pokušali npr. s poslovima poput izvoza žira, izvoza
šumskih sadnica, općekorisnih vrijednosti šuma i si.


Dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. Vukelić govori


o profitabilnosti šumarstva u susjednoj Mađarskoj, spominje
niske plaće zaposlenih, dampinške cijene drvne
sirovine iz susjednih zemalja, povećanje plaća u prvoj
fazi dijela managmenta i dr.
Pomoćnika direktora ing. Starčevića brinu s razlogom
nerealna planiranja radova koji se ne trebaju raditi
ako su "nedostupni". O apsurdu da poduzeće mora plaćati
vodno-slivnu naknadu, a da se ne govori o neiskorišćivanju
sporednih šumskih proizvoda, naglašava da
se na ovakav način, javnom riječju brane interesi
struke.