DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Zbog izvijesnih pomaka na bolje, direktor Dl Česma
ing. Ljubanović govori o stanju s laganim napredovanjem
i ističe da su najcrniji dani iza drvoprerađivača.


Poslije dva sata stručne rasprave, ing. Presečan predložio
je zaključke koje je UO ogranka prihvatio:


1.
Zaključci današnje rasprave trebaju poslužiti kao
polazne postavke za razrješenje krize hrvatskog šumarstva
i poduzeća "Hrvatske šume", osobito u kontekstu
pretvorbe javnih poduzeća. HŠD treba kroz
ove i nove zaključke dati potporu direktoru i današnjem
managmentu u smislu naputka i podrške.
2.
Direktoru Hrvatskih šuma ing. Tarnaju dajemo kao i
u točki 3. podršku u sprovodenju predloženih oblika
pretvorbe poduzeća.
3.
Neminovna je pretvorba J.P. Hrvatske šume u trgovačko
društvo u državnom vlasništvu, uz uvažavanje
dobrih iskustava i modela pretvorbe šumarstva u
susjednim zemljama.
4.
Podržavamo najavljeno investiranje poduzeća u nabavku
strojeva i opreme, pod povoljnijim uvjetima,
nego što se to nudi od domaćih poslovnih banaka.
5.
Nakon provođenja najvažnijeg posla, pretvorbe poduzeća,
treba uvažiti u prijedlogu organizacije društva
(poduzeća) Zaključke i Prijedloge ogranka Bjelovar
sa svojih stručnih rasprava od 6. prosinca
1996. godine, 2. prosinca 1997. godine i 20. veljače
1998. godine.
6.
Podržavamo korektne partnerske odnose s drvnom
industrijom Hrvatske i njen skladan razvoj.
7.
Hitno razrješiti nedorečenosti dualizma u korištenju
i gospodarenju šuma i šumskog zemljišta u nacionalnim
parkovima, prostorima ustanovljenih lovišta,
objektima zaštite prirode i si.


8.
Izvršiti potrebno licenciranje radova - šumarskih
stručnjaka u šumarstvu i šumi, u gospodarskom i zaštitarskom
dijelu gospodarenja, što konkretno znači
uposliti šumara na rukovodno-organizacijskim mjestima
svagdje gdje šuma živi.
9.
Uvažiti (ispraviti) loše izvedenu pretvorbu današnjih
d.o.o. proizašlih iz poduzeća, u dijelu prava na
dobivanje posla u poduzeću i pretvorbe poduzeća.
10. Osmišljavati rješavanje potreba za:
-
etičkim pristupom radu i odgovornosti zaposlenih
članova HŠD u poduzeću "Hrvatske šume";
-
stručnim (državnim) ispitima zaposlenih u šumarstvu;
-
ukidanjem obaveze plaćanja vodoslivne naknade
za površine šuma i šumskog zemljišta;
-
donošenjem strategije razvoja šumarstva;
-
stimuliranjem dobroga i destimuliranjem lošega
rada te ugradnju u mehanizme učinkovitog gospodarenja.
Bjelovar, 25. ožujka 1999. godine


Zapisničari:
Miroslav Dergez, šum. teh.
Milan Presečan, dipl. inž. šum.


GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
OGRANAK DALMACIJA-SPLIT


Godišnja skupština Hrvatskog šumarskog društva
ogranak Dalmacije-Split, održana 27. svibnja 1999. u
Splitu, protekla je u ozračju postignutih rezultata u radu
i uvažavanju teškoća koje su se javljale tijekom protekloga
razdoblja.


Predsjednik HŠD ogranak Dalmacija-Split dr. se.
Vlado Topić, otvarajući Skupštinu pozdravio je nazočne
i zahvalio se na velikom odazivu te iskazao posebnu
zahvalnost pozdravljajući uvažene goste: prof, dr se.
Slavka Matica, predsjednika HŠD-a, dr se. Josu Gračana,
ravnatelja Šumarskog instituta Jastrebarsko, Hranislava
Jakovca, dipl. inž. šum., tajnika HŠD-a, Tomislava
Starčevića, dipl. inž. šum., pomoćnika direktora
"Hrvatskih šuma" i dopredsjednika HŠD-a, Stjepana
Tomljanovića, dipl. inž. šum., rukovoditelja službe za
proizvodnju u "Hrvatskim šumama", Franju Pribanića,
dipl. inž. šum. načelnika Državne šumarske inspekcije i


Vlatka Skorupa, dipl. inž. šum. savjetnika za uzgajanje
šuma u "Hrvatskim šumama".


Nakon obavljenih proceduralnih obveza za rad
Skupštine, predsjednik Društva podnio je Izvješće o radu
i aktivnosti HŠD ogranak Dalmacija-Split između
dvije Skupštine. Skupština je Izvješće u cijelosti usvojila,
te potom donijela:


Program rada
Opća načela


U cilju unapređivanja i potsticanja razvoja struke,
Društvo će svoju djelatnost ponajprije usmjeravati na
područje Krša, posebno njegovog dalmatinskog dijela.
U vezi s tim ono će pokretati inicijative koje će doprinositi
što racionalnijoj organizaciji proizvodnje i poslovanja,
stručnom osposobljavanju kadrova i unapređenju
rada u šumarstvu i drvnoj tehnologiji.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Pri rješavanju svojih zadataka Društvo će po potrebi
nastojati angažirati, pored svojih članova i institucija s
područja na kojem djeluje, matično Hrvatsko šumarsko
društvo, Šumarski fakultet, Šumarski institut, znanstvene
i ostale institucije šumarstva i drvne tehnologije, te i
druge udruge čije je djelovanje srodno (vodoprivreda,
poljoprivreda, zaštita okoliša, turizam, vatrogastvo i dr.).


Po svim stručnim problemima koji su od interesa za
čitavo područje krša, Društvo će tijesno surađivati s Hrvatskim
šumarskim društvima, ogranak Senj, Delnice i
Buzet. Razvijat će i ojačati suradnju s inozemnim šumarskim
društvima (Italija, Austrija, Češka, Slovačka,
Slovenija).


Stručne teme
U skladu s navedenim općim načelima, a kao doprinos
unapređenju struke, putem predavanja, savjetovanja
i terenskih ekskurzija, Društvo će organizirati obradu
tema iz sljedećih područja:


Šumski ekosustavi na kršu i zaštita okoliša kao nacionalne
vrijednosti
Rasadnička proizvodnja: sadašnji broj i površina


rasadnika, prostorni smještaj, kapaciteti i proizvodni
potencijal, planirane potrebe sadnog materijala
kroz iduće razdoblje, tehnologija proizvodnje s prijedlozima
za njeno unapređenje i racionalizaciju
Pošumljavanje, s posebnim osvrtom na izbor vrsta i
tehniku rada


Lugarsko čuvarska služba: zadaci i potrebe za lugarsko-
čuvarskim kadrom u specifičnim prilikama
Dalmacije, stručno osposobljavanje tog kadra u
skladu sa zahtjevima zakonskih propisa
Uređivanje šuma: upoznavanje članstva s aktualnim
problemima ove djelatnosti, dosadašnjim dostignućima
i planiranim radovima


Potencijali proizvodnje drvne mase u Dalmaciji: količine,
izbor i mogućnosti korištenja i plasmana
Problematika gospodarenja šumama na kršu - upoznavanje
članstva s aktualnim problemima, dosadašnjim
i planiranim radovima


Ostale aktivnosti
Nastavit će se s prikupljanjem podataka o svim inženjerima
i tehničarima koji su radili na području Dal


macije, kao prilog obradi povijesti šumarstva Dalmacije
Putem tiska i ostalih medija radit će se na promidžbi


šumarstva i informiranju javnosti o aktivnostima
koje se provode na podizanju i zaštiti šuma. Također
će se putem predavanja, stručnih savjeta, podjele
sadnog materijala i na ostale odgovarajuće načine
pomagati akcije, posebno školske mladeži i udruga
koje se brinu o zaštiti i unapređenju okoliša


Surađivat će se s organima županija i općina te društvima
inženjera i tehničara ostalih struka po svim pitanjima
neposredno ili posredno vezanim za šumarstvo
i drvnu tehnologiju


Ostvarenje aktivnosti Društva planiranih ovim Programom
organizirat će Upravni odbor Društva. Upravni
odbor može za realizaciju pojedinih zadataka osnivati
po potrebi pomoćna radna tijela ili angažirati ostale
članove Društva. Upravni odbor može obavljati izmjene
i dopune programa, ukoliko se za to u međuvremenu
ukaže potreba.


Šesta točka dnevnog reda bila je ujedno i stručna tema
Skupštine HŠD ogranak Dalmacija-Split:


Problematika gospodarenja šumama na kršu upoznavanje
članstva s aktualnim problemima, dosadašnjim
i planiranim radovima".


Poticatelj rasprave Tomislav Starčević , dipl. inž.
šum., u svom opširnom izlaganju upoznao je članstvo
sa svim bitnim problemima s kojima se šumarstvo
susreće unutar društvenih i gospodarskih kretanja u
Republici.


Posebno je naglasio da se u šumarstvu osjeća tromost
i pozvao na razumne poteze i radove koji su ekonomski
opravdani. Uređivanje šuma treba nastaviti, a
uredivače poziva na suradnju sa šumarijama. Smjernice
gospodarenja treba predlagati na temelju šumarske
znanosti te uvažavati kretanja u društvu i gospodarstvu.
Ukazao je na problem plasmana drvnih sortimenata, a
posebice plasmana ogrijevnog drveta. Upitno je što i u
kojem opsegu treba činiti u degradiranim šumama eumediterana
i submeditcrana. Zaštita šuma od požara na
tom području, stavlja u prvi plan i sve radove u svezi sa
zaštitom. Na kraju svog izlaganja pozvao je nazočne na
raspravu i najavio za sljedeći dan terenski kolokvij


Gospodarenje submediteranskim šumama niskog
uzgojnog oblika, koji će se održati na terenima šumarija
Split i Sinj.


Rasprava je pokazala da su smjernice gospodarenja,
reklo bi se, okupile za isti stol šumarske znanstvenike,
uredivače šuma, izvršitelje tih smjernica i nadzornu
službu.


Tema rasprave je posve jasna pa traži stručan i gospodarski
opravdan odgovor. Kako u šumarskoj struci
biološko-ekološka stajališta ponekad nisu usklađena s
gospodarsko-ekonomskim mogućnostima, smjernice
gospodarenja submediteranskim šumama niskog uzgojnog
oblika morale su se podvrgnuti temeljitoj analizi.


Poznavateljima strukture šumske vegetacije, povijesnih
i gospodarskih prilika u gospodarenju šumama na
području Uprave šuma Split, nije čudno kada se kaže da
su značajniji radovi uređivanja šuma otpočeli s osnivanjem
javnog poduzeća "Hrvatske šume" i da prvi uredajni
elaborat vrijedi od siječnja 1994. god. Drugima će ta
činjenica biti čudna i šumsko-gospodarski nerazumljiva.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Na raspravi je dalje navedeno, da područje na kojem
gospodari Uprava šuma Split-područje Dalmacije ima
visokih šuma 47541 ha, panjača 128447 ha, šikara i
makije 252581, goleti (kamenjare) 251385 ha i poljoprivredne
površine 385029 ha. Dakle, od ukupno
1064983 ha šumskih i poljoprivrednih površina "Hrvatske
šume", Uprava šuma Split gospodari s 550000
ha šuma i šumskog zemljišta.


Prvi uređajni elaborat, obvezama i smjernicama
gospodarenja nije za šumarstvo (Šumarija Split) predstavljao
značajno opterećenje ni u fizičkom ni u financijskom
opsegu, jer su te obveze bile u granicama uhodanih
radova koji su se do tada obavljali na toj šumariji.


Kako je rastao broj uređenih gospodarskih jedinica,
tako je nastajao sve veći raskorak i nesklad između mogućnosti
i "potrebe". Narasle su obveze iz smjernica
gospodarenja, a materijalne mogućnosti stagnirale su
ili su imale blagu tendenciju opadanja.


Planirana dinamika radova na uređivanju šuma u
Upravi šuma Split vrlo je ambiciozna (godišnji plan
oko 55000 ha, što predstavlja 1/10 ukupne površine šume
i šumskog zemljišta), a obavljali su je uz zaposlenike
Odjela za uređivanje šuma Split i zaposlenici
odjela za uređivanje šuma Karlovac, Zagreb, Osijek i
Senj te privatna poduzeća specijalizirana i ovlaštena za
obavljenje poslova uređivanja šuma.


Zbog izrazito intezivnog pristupa u tretmanu i određivanju
smjernica gospodarenja (1994, 1995) propisani
radovi u kasnijim godinama su na temelju iskustva na
provođenju propisanih radova znatno izmijenjeni, ali je i
dalje ostao upitan opseg i vrsta radova koji se propisuju.


Do početka 1999. godine odobreni su uređajni elaborati
za 39 gospodarskih jedinica, čija ukupna površina
iznosi 157 tisuća hektara, a elaborati za daljnjih 70
tisuća hektara nalaze se u završnoj fazi izrade ili čekaju
konačnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,
što znači da će biti uređeno 41,3% ili ukupno
227 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta.


Bilo je podvojeno mišljenje da li propisivati radove
na temelju šumarske znanosti i struke ili ekonomske
opravdanosti sadašnjih prilika, tijekom rasprave prevladalo
je mišljenje da su znanost i ekonomika na istim
pozicijama, a posebice kada je riječ o submediteranskim
šumama niskog uzgojnog oblika. Raditi da, ali
treba "prepoznati" stanište" (prof. S. Matić), njegove
proizvodne mogućnosti u odnosu na postojeće
šumske vrste i pionirske vrste koje bi se unosile na
takvo stanište. Novac nije problem. Problem je nerazumno
trošenje tog novca. Ponekad se provode npr.
mjere njege, novac se utroši a rezultati su negativni jer
se nisu prepoznale naprijed navedene osobine.


Njega je zaštita sustava koji ide u progresiju. Čišćenje
da, ako postoji potreba za ogrijevom i ako se izbjeg


nu dodatni troškovi. Treba propisivati i provoditi mjere
i radnje koje će dati najbolje rezultate u ekološkom
smislu i koje će izravno utjecati na poboljšanje turističke
ponude.


Predsjedavajući Skupštine zaključio je raspravu i
zakazao za idući dan terenski kolokvij "Gospodarenje
submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika
na području šumarija Split i Sinj".


Predloženi lokaliteti održavanja kolokvija realna su
slika stanja glavnine degradiranih submediteranskih
sastojina na području Uprave šuma Split. Isto tako na
području tih šumarija najviše je uređenih površina pa je
kod njih najviše propisano uzgojnih radova u degradiranim
sastojinama.


U šumariji Split obavljen je kolokvij u gospodarskoj
jedinici "Borovača" u šumskom predjelu
"Radunić", odsjek 5a, površine 83,95 ha, starosti 18
godina, srednji promjer 2-6 cm, visine 1-3 m, stabla
kriva i loše kvalitete, ophodnja 80 godina, uređajni
razred - panjača medunca, 540-61 Om n/m.


Smjernice gospodarenja - čišćenje na cijeloj površini
( 83,95 ha), na površinama s nepotpunim sklopom
popunjavanje (u zasjeni) žirom hrasta medunca a na
progoljenim dijelovima sadnicama crnog bora. Popunjene
dijelove odsjeka teba njegovati, površinu ograditi
radi zaštite od stoke te provoditi zaštitu od biljnih bolesti,
štetnika i požara.


Uvodničar je upozorio nazočne znanstvenike, uređivače
i izvođače planiranih radova, sudionike
kolokvija, daje riječ o prvom uređajnom elaboratu gdje
je u smjernicama gospodarenja bio izuzetno intezivan
pristup u tretmanu degradiranih sastojina.


Kolokvij je razmotrio smjernice i stajališne prilike,
pa je opća ocjena,da se konkretna sastojina prepusti
prirodnoj progresiji izuzev onog dijela koje će domaće
stanovništvo pod stručnim nadzorom čistiti radi snabdijevanja
ogrijevom, a bez dodatnih troškova . Ostali
propisani radovi nisu potrebni jer se ne bi postigli značajniji
rezultati.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Drugi objekt u G:J. "Borovača", odsjek 52d je površine
9,85 ha, starosti 90 godina, ophodnje 80 godina,
uredajni razred crni bor. Iako nije riječ o degradiranoj
postojini niskog uzgojnog oblika, voditelj kolokvija je
ocjenio korisnim , da se razmotre i takvi objekti.


Sastojina crnog bora u stadiju malih stabala, ranije
smolarena na više bjelenica na stablu što je znatno
oštetilo najbolji dio drvne mase. Broj stabala po hektaru
448, temeljnica 31,68 metara kvadratnih po hektaru,
srednji promjer 30 cm, srednja visina 13 m, drvna
zaliha 196 metara kubnih po hektaru, godišnji prirast
3,3 metara kubnih po hektaru.


Smjernice gospodarenja su prirodna obnova oplodnotn
sječom u dva sjeka. Naplodnim sjekom sijeci oko
30% drvne zalihe. Dovršni sijek obaviti nakon pojave
dovoljnog broja pomlatka.


Kolokvijem je zaključeno da se s obnovom otpočne
kad se ukaže potreba za drvnim sortimentima, u protivnom
bi se stvarali troškovi a drvna masa bi propadala.
Isto tako, kad otpočne obnova naplodnim sijekom,
u svrhu boljeg pomlađivanja, može se sijeci i do
45% drvne zalihe (ali na malim površinama iz opreza
glede erozije). Treba tražiti tržište za drvne Sortimente
da se što prije otpočne s obnovom, jer ovakvo stanje je
gubitak vremena i prostora pa i drvne mase.


Na području šumarije Sinj obavljen je kolokvij u
gospodarskoj jedinici "Kamešnica", šumski predjel
"Obonice" odsjek 40a, površine 29,80 ha, uredajni razred
šikara medunca, ekspozicija jug, jugozapad, nadmorska
visina 510-640 m . Tlo kamenito 50 do 60 %. Po
cijeloj površini vidljivi su tragovi prekomjerne ispaše.


Smjernice gospodarenja - čišćenjem osloboditi bolje
izbojke hrasta medunca od bjelograbića, crnog jasena
i ostalih vrsta. Uklanjati lošije izbojke hrasta
medunca. Čišćenje je propisano na 29.80 ha, popunjavanje
crnim borom na 15 ha te njega popunjenih površina
(čišćenje je obavljeno 1998. na cijeloj površini).


Kolokvijem je zaključeno da su uz ogroman trud
propisani radovi korektno izvršeni, ali je propis pro


mašaj, jer se nije prepoznalo stanište i vegetacijski sastav
te njihove proizvodne mogućnosti. Navedeni objekt
je tipičan primjer kojem treba osigurati nesmetan
prirodni razvoj, čime je sa šumarskog stajališta u smislu
racionalnog gospodarenja dovoljno učinjeno.


Na susjednim objektima u gospodarskoj jedinici
"Kamešnica" istih ili sličnih stanišnih i sastojinskih
osobina (45a, 46a) ocjena kolokvija je da se podupire
prirodna progresija i da se na takvim površinama ne
stvaraju troškovi koji ne vraćaju pozitivne rezultate.


Zaključak


Rasprava na Skupštini HŠD ogranak Dalmacija-
Split po stručnoj temi: Problematika gospodarenja šumama
na kršu - upoznavanje članstva s aktualnim problemima
i planovima, protekla je u pronalaženju najoptimalnijih
stručnih rješenja za pretvaranje submediteranskih
šuma niskog uzgojnog oblika u više uzgojene
oblike.


* Osnovni naglasak je bio na očuvanju njenih zaštitnih
funkcija, očuvanju njenih prirodnosti podupirući
prirodnu sukcesiju uz minimalne uzgojne intervencije
bez značajnijih financijskih troškova. Radove izvoditi
tamo gdje se ukazu potrebe za ogrijevnim drvetom koji
će pokriti troškove čišćenja, odnosno njege.
Terenskim kolokvijem razmotrena je problematika
gospodarenja submediteranskim šumama niskog uzgojnog
oblika, gdje je ukazano na pogrešno propisane
smjernice gospodarenja koje ne donose značajne uzgojne
učinke a stvaraju velike financijske troškove..


Opće je stajalište da se u sljedećim uređajnim elaboratima
znatno smanjuju uzgojne mjere čišćenja u submediteranskim
šumama niskog uzgojnog oblika. Radove
propisivati na površinama koje su ekološki i turistički
značajne za taj kraj i na onim područjima koja će
to najbrže vratiti u gospodarskom pogledu.


Propisane radove u usvojenim uređajnim elaboratima
izmjeniti u redovitoj reviziji i prilagoditi prepoznatljivim
uvjetima.


Ivan Tolić, dipl. inž. šum.,
Rukovoditelj Odjela za ekologiju,
Uprava šuma Split