DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 106 <-- 106 --> PDF |
izdanje Vodiča na engleskom jeziku tiskano je daleke 1972, od kada je doživjelo brojna nova izdanja i reprinte. Ovo hrvatsko izdanje prijevod je najnovijeg ponovno napisanog revidiranog britanskog izdanja iz 1995. Za besprijekoran prijevod na hrvatski jezik zaslužne su prevoditeljice: Jasminka Rado vić, Vlatka Dumbo v i ć i Vlatka S ć e t a r i ć . Uvodni tekstovi Vodiča pojašnjavaju čitatelju i korisniku kako se služiti knjigom, kako naći pojedinu pticu, čiji je slijed složen po glavnim skupinama, nazivom i slikom prikazan odmah na početku. Kako je sve podređeno osnovnom cilju, kako determinirati vrstu, od posebnog je značenja poglavlje "Kako se prirediti za prepoznavanje ptica". U svezi s tim valja imati na umu da iako su osnovna pravila i potrebna oprema za to malobrojna i jednostavna (dalekozor), ne možemo očekivati, posebice ne u samom početku, da ćemo prepoznati svaku pticu na prvi pogled. Uz ptičju topografiju (nazivlje za pojedine dijelove ptičjeg tijela) od važnosti za determinaciju su: veličina i opći obris tijela u odnosu na neke poznate nam vrste, osnovna boja perja, svaka istaknuta oznaka kao posebnost, veličina i oblik kljuna, nogu, krila, repa i vrata, pokreti i način leta i hoda, zov ili pjesma, stanište i okruženje gdje smo je osmatrali. Od važnosti za uspješno promatranje ptica je da znamo gdje tražiti pojedine vrste budući da se sastav i prisuće ptica znatno razlikuje od staništa do staništa. Drukčiji je sastav ptica u crnogoričnim šumama od onih bjelogoričnih, na otvorenim poljima i proplancima od onih priobalnih staništa. Uostalom znano nam je da je drukčiji sastav ptičjih vrsta i unutar pojedinih šumskih zajednica iste regije. U uvodnom dijelu posebno su pojašnjenje karte i slike. Dok nam karte prikazuju približnu rasprostranjenost pojedinih vrsta ptica, a različite boje na njima da li je dotična ptica gnjezdarica, stanarica prisutna cijelu godinu (zelena polja) ili prisutna samo zimi (plavo polje), slike ptica su pak tako oblikovane da nam prikazuju ruho (najčešće svadbeno) svih ptica koje se gnijezde u nas ili se tu redovno pojavljuju. Tamo gdje je to od važnosti prikazane su i važnije varijacije i oblici obojenosti te oznake za spol, kratice za tip ruha i dr. Za ptice koje dolaze u Hrvatskoj, rasprostranjenost, status i relativna brojnost označeni su posebnim simbolima i slovima kojima završava tekstualni opis svake takve vrste. U posebnom dijelu knjige od pljenora (Gaviidae) do strnadica (Emberizidae) na ukupno 337 stranica za svaku od gotovo 1000 predstavljenih vrsta dat je kratak opći izgled i ponašanje ptice, obojenost i oznake, načini leta i karakteristična ponašanja, kako se kreće, pjeva i glasa, osnovne mjere tijela (u cm), karta rasprostranjenja i stanište. Uz standardno hrvatsko ime za svaku je vrstu dato i latinsko i englesko ime ptice. Za vrste koje obitavaju u Hrvatskoj, uz naprijed navedene podatke, ukratko se navodi rasprostranjenost i relativna brojnost ptice u Hrvatskoj te da li vrsta gnijezdi u našoj zemlji, je li stanarica ili selica, zimuje li u Hrvatskoj ili se samo seli preko naše zemlje. Hrvatska imena ptica korišćena u ovom Vodiču su standardna hrvatska imena ptica koje preporučuje Zavod za ornitologiju HAZU, a temelje se na radu Gorana Sušica i Dragana Radovića iz 1988.´, te kasnijih upotpunjavanja drugog imenovanog autora i Jelene Kralj . Ranija nazivlja ptica poput škanjac mišar, šljuka bena, sojka kreštalica, svraka maruša, da spomenem, samo neka nama šumarnicima najbliža, novom terminologijom dobila su imena: škanjac, šumska šljuka, sojka, svraka. Kao značajnu novost u predstavljanju ove ornitološke knjige dužan sam istaći da se u njoj po prvi puta u nas imena ptica napisana velikim slovima. Na taj način, kako je istakao priređivač, postignuto je lako razlikovanje standardnih hrvatskih imena od mnogobrojnih narodnih imena i uspostavljena razlika između standardnog imena koje se odnosi na točno odrede Sušić, G. - Radović, D. (1988.): Hrvatska ornitološka nomenklatura zapadnog palearktika i nekih vrsta ostalih zoogeografskih regija. U: Ornitologija u Hrvatskoj, str. 212-263, Zagreb. |