DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Harapin ističe da je "napisano djelo Gljivične bolesti šumskog drveća visoko stručna knjiga za čiju realizaciju je potrebno veliko praktično iskustvo i dobro poznavanje fitopatologije stoje obrađeno u knjizi istog autora pod naslovom: Osnove šumarske fitopatologije objavljene 1996. god. Opis bolesti i njenih uzročnika prikazanje iscrpno i dovoljno opširno. Prikazani su taksonomska pripadnost i biologija patogena, opis fruktifikacijskih organa, simptomi oboljenja te njihova štetnost za pojedine vrste šumskog drveća i za fitocenozu u kojoj se bolest javlja. Ovi su opisi toliko jasni i detaljni da će čitatelj s lakoćom prepoznati makro i mikro simptome pojedinih oboljenja. Prepoznavanje pojedinih bolesti je osim navedenog olakšano velikim brojem izuzetno kvalitetnih fotografija u boji koje su vrlo ilustrativne i karakteristične za pojedina oboljenja. Novost u ovoj knjizi su hrvatski nazivi za neke bolesti, kojih u nas do sada nije bilo. Ovi su nazivi izvedeni prema glavnim značajkama patogena, simptoma i oštećenja. Knjiga Gljivične bolesti šumskog drveća je cjelovito i jedinstveno djelo. Obuhvaća opširnu građu iz područja šumarske fitopatologije koja će zasigurno studentima, poslijediplomantima šumarstva, šumarskim stručnjacima na terenu kao i drugima zainteresiranima biti vrijedan i koristan udžbenik i priručnik. Smatramo daje ova knjiga velika novost u problematici patologije šuma po obimu, sadržaju i kvaliteti. Njezino objavljivanje je izuzetno značajan doprinos šumarskoj struci u poznavanju i razvoju šumarske fitopatologije kao i zaštite šuma". o REVISTA FORESTAL VENEZOLANA (Venezuelska šumarska revija), časopis Andskog sveučilišta Fakulteta šumarskih i ambijentalnih znanosti (Universidad de Los Andes, Facultad de Ciencias Forestales y Ambientales) u Meridi (Venezuela), prije dvije godine obilježio je 40. obljetnicu postojanja. Razmjenom sa 114 sličnih časopisa u inozemstvu, informira čitatelje u svijetu o šumarskim istraživanjima u Venezueli i drugim latinoameričkim zemljama. U br. 42 /l/1998. nalaze se ovi prilozi: Pernia N. E.,Araque O., Leon W.: Kristali u drvu vrsta Schizolobium amazonicum i S. parahybum (Cesalpinoideae, Leguminosae). U drvu navedenih proučavanih vrsta utvrđeni su prizmatički kristali. Osim toga, kod vrste Schizolobium amazonicum u radijalnom i aksijalnom parenhimu zapažene su i kristalne prevlake. Porodica lepirnjača, (Leguminosae) većinom sadrži takve kristale, ali oni kon Diminić zaključuje: Gljivične bolesti šumskoga drveća, udžbenik je namjenjen studentima dodiplomskog i poslijediplomskog studija na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a također i agronomima, biolozima, te stručnjacima i znanstvenicima koji se bave patologijom drveća. Različiti su autori u svojim djelima do sada različito sistematizirali navedenu problematiku (Peace 1962, Lanier i dr. 1976, Butin 1989, Kišpatić 1991). Jedni su patogene organizme grupirali i opisali po biljnim organima koje napadaju uzrokujući različita oboljenja (npr. bolesti sjemena, bolesti listova i iglica, bolesti kore), dok su drugi uzročnike bolesti svrstali prema vrstama drveća na kojima uzrokuju bolesti (npr. bolesti hrasta, bolesti jele). Svaki pristup ima svoje prednosti. Glavaš je u svojoj knjizi problematiku prikazao s praktičnog stajališta, prvenstveno namjenjujući ovo djelo studentima šumarstva te šumarskim stručnjacima i znanstvenicima u Hrvatskoj. Bogatstvo strane i domaće literature kojom se autor koristio u pisanju, uz vlastite znanstvene i stručne radove uključujući i njegovo iskustvo, svrstavaju ovaj udžbenik među klasična djela patologije drveća naprijed navedenih autora. Uz navedeno te bogatstvo fotografija u boji kojima je popraćena većina bolesti po svojoj koncepciji daju ovoj knjizi suvremenost znanstvenoga i popularnoga djela". Na temelju prikaza Prpića, Harapina i Diminića priredio H. Jakovac kretno za Schizolobium do sada nisu nađeni. Što se tiče prevlaka u porodici lepirnjača, one se spominju samo kod roda Gleditschia. Leon W., Pernia N.: Varijabilnost drva vrste Cordia thaisiana (Boraginaceae) u transverzalnom smislu. U okviru proučavanja anatomskih karakteristika drva vrste Cordia thaisiana na mikroskopskim listićima od sredine prema kori, primijećeni su uzorci koji su se među sobom razlikovali po broju pora na mm2, promjeru pora, debljini vlakanaca, duljini vaskularnih elemenata i visini zraka. Promjer jamica, debljina stijenki vlakanaca i broj zraka po dužnom mm malo su varirali odsredišta prema kori. Bracamonte L., Holquist O., Cadenas A.: Ksilofagni makromiceti u nasadima istočnog bora (Pinus caribaea Morelet) u Venezueli. |