DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Osim ovih članaka u časopisu su sažeto prikazane obranjene doktorske disertacije s područja šumarstva. To su: Hernandez F.: Bioekologija leptira Eulepte Gastralis (GN.) (Lepidoptera: Pyralidae), štetnika na tabebuji (Tabebuia rosea, Bertol) Istraživanja su obavljena u laboratoriju, u rasadnicima i plantažama u jedinici III šumskog rezervata Ticoporo, Barinas, Venezuela. Prosječna temperatura u laboratoriju iznosila je 23,8°C, a relativna vlažnost 66,9%. Životni ciklus jedne generacije trajao je od 30,0 do 34,8 dana. Broj jaja po jednoj ženki iznosio je prosječno 224. Iz 100 jaja izlegle su se 93 zdrave gusjenice, od kojih se zakukuljilo 47, a do odraslih oblika razvilo se 40, i to 17 mužjaka i 23 ženke. Tacoronte B.: Uzgoj in vitro. Alternativa vegetativnog razmnožavanja pravog (američkog) mahagonija Swietenia macrophyla King Predlaže se standardizacija metodologije za klonalno razmnožavanje pravog mahagonija in vitro, upotrebom mladih eksplantata izoliranih iz aseptičkih biljčica uzgojenih iz steriliziranih sjemenki. Roberto A., Villasana A.: Autoekologija šumskih vrsta drveća i slojanje biljne zajednice u jedinici II šumskog rezervata Imataca, država Bolivar, Venezuela Istraživanja su obavljena na 80 ha vazda zelene tropske šume. Dobiveno je puno podataka o vremenu listanja, cvatnje i plodonošenja, korisnih za gospodarenje tim vrstama drveća. Većina vrsta cvate u najsušim mjesecima, a plodovi se pojavljuju u najvlažnije doba godine. Za skupljanje plodova i sjemenki najpovoljniji su mjeseci prosinac i svibanj, a za uzorke s cvjetovima siječanj, veljača i srpanj. Proučavan je odnos između vegetacije i okoliša i raznovrsnost vegetacije. Izneseni su podaci o teksturi tla, sadržaju Mg, Al, Ca, P, K i organske tvari. Vrste drveća s najvećim prsnim promjerom, temeljnicom i visinom, najvećim se dijelom nalaze na glinasto-pjeskovitim i pjeskovitim tlima. Cleicer A., Calderon G.: Prostorna karakterizacija tla u porječju rijeke Mucujiin, država Merida, pomoću slika s TM Landsata Vrednovanje tala u planinskim područjima radi utvrđivanja njihovih mogućnosti i ograničenja u bilo kojem projektu uporabe ili zaštite, uključuje kartiranje i poznavanje karakteristika tala na odgovarajućoj razini, pri čemu su potrebne tehnike koje omogućuju brze i jeftine informacije. Jedna od tih je teledetekcija. Interpretacija slike s Landsata TM omogućila je prostornu karakterizaciju tala na prostoru porječja rijeke Mucujun planinskog lanca Anda. 1. Mikloš BOGATA LOVNA NAKLADNIČKA DJELATNOST Veoma cijenjena Zlatorogova knjižnica, koja je dobila nagradu CIC-a Lovački savez Slovenije ima bogatu nakladničku djelatnost. Osim uglednog lovačkog časopisa Lovec, koji izlazi od siječnja 1910. godine, od početka djelovanja slovenske lovačke organizacije, tu je i niz drugih publikacija, posebno lovno-stručnih knjiga, koje bi ove godine mogle proslaviti 65-godišnjicu izlaženja. Nadamo se da će ovaj pregled nakladničke djelatnosti Slovenskog lovačkog saveza biti od pomoći lovnim stručnjacima i lovcima, koji se mogu barem pasivno služiti slovenskim jezikom. Dakako, prijevodi nekih stručnih knjiga koristili bi puno većem krugu. Početak je bio 1932. godine, kada je izašao Lovec ob 25-letnici SLD (Lovec uz 25-godišnjicu Slovenskog lovačkog društva), posebno izdanje Loveca na 80 stranica. Slijedi početak izdavanja stručnih publikacija 1934. godine, kada je izišla opsežna knjiga Naš lov autora Mirka Šušteršič a (pretiskana 1951. godine). Ti prvi počeci i saznanja da samo stručno obrazovan lovac zna i može razumno gospodariti s onim što mu je povjereno, bili su temeljna ideja-voditelja daje pisana riječ tako dobro zaživjela. No, bilo je i beletristike. Slijedi kronološki: Janko Lokar: Lovsko-ribiški slovar (Lovasko-ribički rječnik), Stanko Bevk: Lovski vodič, grupa autora: Lovski zbornik, Janko Lokar: Naši psi, Mirko Šušteršič: Naš lov I i II; Lovski koledar (Lovački kalendar) 1956., 1957., 1958., 1960., grupa autora: Ocenjevanje lovskih trofej (Ocjenjivanje lovačkih trofeja), Anton Š i v i c : Stvarno kazalo Lovca, LjubanZadnik i Mirko Šušteršič: Navodila za bonitiranje lovišč (Uputstva za bonitiranje lovišta), Lađo Švigclj: Medved u Sloveniji, Mirko Šušteršič: Priročnik za lovske ispite (Priručnik za lovačke ispite), Alexander Sclimook: Lisica (prijevod), Janez Ćopi Anton S i m o n i č : Biološka in tehnička zaščita gozda pred škodo po veliki divjadi (Biološka i tehnička zaštita šume od šteta od krupne divljači), Jul i j K o d e r: Lovski španjeli (Lovački španijeli). Godine 1974. počele su izlaziti knjige u okviru Zlatorogove knjižnice, koja je, uz časopis Lovec, temelj obrazovanja slovenskih lovaca. Ove godine ta knjižnica slavi 25-godišnjicu postojanja. Zlatorogove knjižnica je fenomen svoje vrste, jer je u Sloveniji i u svijetu malo sličnih knjižnica koje stalno |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 112 <-- 112 --> PDF |
i ustrajno šire i obogaćuju znanja svoga članstva, ali i drugih, koje te teme zanimaju. Ukupno je izašlo 25 knjiga (za svaku godinu jedna), a samo mali dio su prijevodi. Naklada se kretala od 5 do 24 tisuće primjeraka. Zato vjerojatno nije ni iznenađujuće da je Generalna skupština Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (CIC) 13. svibnja 1980. godine u okviru kulturne nagrade dodijelila Zlatorogovoj knjižnici prvu stručnu nagradu - Prix technique. To je prva i jedina nagrada koju je dobila neka stručna knjižna zbirka lovačke organizacije, a koja je učlanjena u CIC. Dakako, to nije samo priznanje toj knjižnici i Lovačkom savezu Slovenije, nego i brojnim autorima. U okviru Zlatorogove knjižnice je kronološki izašlo: Grupa autora: Slovenski lovski priročnik (Slovenski lovački priručnik), Mirko Šušteršič : Po mojim lovskih stezah (Po mojim lovačkim stazama), grupa autora: Lovske trofeje na Slovenskem (Lovačke trofeje u Sloveniji), Marianne Mertens (prijevod od Lilijana A v č i n): Lovčeva žena, Anton S i m o n i č : Srnjad (Srneća divljač), grupa autora (prijevod Blaž Krže): Ocenjevanje muflonov in divljih prašičev v naravi (Ocjenjivanje muflona i divljih svinja u prirodi), JankoLavr i č i Slavko Kovač: Moj pes (Moj pas), grupa auto ra: Zelene stečine (Zeleni premeti), Werner Knaus i Wolfgang Schroder (prijevod Jurij Verovšek): Gmas (Divikoza), Alojz Černe: Mala divjad (Sitna divljač), Janko Perat: Utrinki iz lovske koče (Pregorjeli fitilji iz lovačke kuće, Stane Valentinčič : Bolezni divjadi (Bolesti divljači), Blaž Krže: Divji prašič (Divlja svinja) -u prijevodu autora 1988. godine objavio Savez lovačkih organizacija Bosne i Hercegovine, Ivo Božič: Ptici Slovenije (Ptice Slovenije), Vitomir Mikuletič : Gozdne kure (Šumske koke), grupa autora: Zveri (Zvijeri) I i II, grupa autora: Lovčevo orožje (Lovčevo oružje), Ferdinand von Raesfled i Kurt Reulecke (prijevod Blaž Krže): Jelenjad (Jelenska divljač) I i II, Franc Cvenkel : Iz moje lovske torbe (Iz moje lovačke torbe), Felix Labhardt (prijevod Blaž Krže): Lisica, Franc Setinc (priredio): Po sledovih slovenskega Loveca (Po tragovima slovenskog Lovca). Posljednja knjiga u Zlatorogovoj knjižnici izašla je 1997. godine - Lovec kot kmet in gozdar (Lovac kao poljodjelac i šumar), autora Blaža Kržea (inače tajnika Lovačkog saveza Slovenije). Knjiga se sastoji iz tri dijela: općeg dijela, gdje se uglavnom govori o ekologiji, zatim se govori o uzgojnim i zaštitnim mjerama, te oštećenjima i štetama od divljači i biotehničkim mjerama. Osim Zlatorogove knjižnice postoji i Stručna knjižnica Slovenskog lovačkog saveza, u kojoj su redom izašle knjige: Veljko Varićak (dugogodišnji urednik Zlatorogove knjižnice): Ocenjevanje lovskih trofej (1979., 1980.), Peter Šulcr: Lovska zakonodaja (Lovno zakonodavstvo), grupa autora: Lovčev priročnik (1989., 1996.), Alojz Černe: Preprečevanje in ocenjevanje škod od divjadi na kmetijskih rastlinah (Sprječavanje i ocjenjivanje šteta od divljači na poljoprivrednim kulturama). U ovom pregledu nakladničke djelatnosti Slovenskog lovačkog saveza autori su navedeni samo tamo gdje su jedan ili dvojica. Treba reći daje u pisanju stručnih knjiga sudjelovala lovna, prirodnjačka i druga slovenska elita. Osim navedenih, u "grupama autora" bili su: Boris L e s k o v i c (urednik Loveca), Boris K ry š tufek, Anton Brancelj, Marjana Honigsfeld, Andrej Bidovec, Branko Galjot, Ivan Gams, Jože Hlebanja, Boris Kolar, Marjan Kotar, Marko Lokar, VojkoPodgornik, Domenik Rode, Marjan To š. Zoran Timarac |