DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 120     <-- 120 -->        PDF

IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
FOTOGRAFIJE POSTALE AKTUALNE NAKON 60 GODINA


Tijekom jednog susreta s akademikom Dušanom
Klepcem razgovaralo se i o projektu "Dabar u Hrvatskoj",
kojega je akademik svesrdno podržao i pohvalio.
Tom se prilikom akademik prisjetio svog studentskog
boravka u Poljskoj, 1937. godine, gdje je kao studentpraktikant
radio upravo u staništima dabrova, te obećao
fotografije dabra i dabrovih staništa koje je posjedovao
u svojoj bogatoj foto - arhivi.


Susretljivošću našeg cijenjenog akademika, dobili
smo na poklon nekoliko fotografija koje su nastale još
1937. godine na području tadašnje Poljske, a današnje
Ukrajine.


Dostavljene fotografije nastale su najednom od rijetkih
područja u Europi koje je imalo autoktonog europskog
dabra {Castor fiber L.). U to je vrijeme tek nekoliko
zemalja imalo populacije dabrova. Uz Poljsku u tadašnjim
granicama, dabra su imale još samo Francuska,
Njemačka na rijeci Elbi, južna Norveška i Rusija (Voronjež),
te Švedska u kojoj je već izvršena reintrodukcija,
a u Finskoj je povratak dabra upravo bio u tijeku.


Mjesto događanja (nastanka fotografija):


Šumarija Korczvn,


Nadšumarija Susk,


Uprava šuma Rovvne (tadašnja Poljska, današnja


Ukrajina)


Direkcija državnih šuma Luck


Fotografije snimio: Ing. Tytus Sobo ta, tadašnji


upravitelj nadšumarije Susk


Godina: 1937.-ljeto


Sadržaj fotografije opisao: Dušan K1 e p a c, student


šumarstva, praktikant šumarije Susk.


Slika 1. Bohr {Castorfiber), Korczvn, Nadlcs Susk


Autor prikazanih fotografija, inž. Tytus Sobo ta,
upravitelj nadšumarije u Susku, (SI. 6 i 7) bavio se
istraživanjem dabrova i 1937. godine objavio je nekoliko
članaka o dabru u poljskom šumarskom časopisu
Echo lesne (Šumarska jeka).


Slika 2. Bohr (Castorfiber), grize drvo


Slika 3. Crne topole (Populus nigra), koje su bohr-i (Castorfiber)
nagrizli da ih mogu potom odnijeti do vode i načiniti zaustavu.
tj. da dignu nivo vode. Osim toga oni se hrane likom
drveća. Mladi bohr-i vole lišće Nvrophea-e abbac i lišće
Nuphara luteuma. Idu i na djetelinu i nju jedu. Veće komade
topole pregrizu na manje i donose ih do svog stana,
koji treba biti što nepristupačniji.