DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 120 <-- 120 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA FOTOGRAFIJE POSTALE AKTUALNE NAKON 60 GODINA Tijekom jednog susreta s akademikom Dušanom Klepcem razgovaralo se i o projektu "Dabar u Hrvatskoj", kojega je akademik svesrdno podržao i pohvalio. Tom se prilikom akademik prisjetio svog studentskog boravka u Poljskoj, 1937. godine, gdje je kao studentpraktikant radio upravo u staništima dabrova, te obećao fotografije dabra i dabrovih staništa koje je posjedovao u svojoj bogatoj foto - arhivi. Susretljivošću našeg cijenjenog akademika, dobili smo na poklon nekoliko fotografija koje su nastale još 1937. godine na području tadašnje Poljske, a današnje Ukrajine. Dostavljene fotografije nastale su najednom od rijetkih područja u Europi koje je imalo autoktonog europskog dabra {Castor fiber L.). U to je vrijeme tek nekoliko zemalja imalo populacije dabrova. Uz Poljsku u tadašnjim granicama, dabra su imale još samo Francuska, Njemačka na rijeci Elbi, južna Norveška i Rusija (Voronjež), te Švedska u kojoj je već izvršena reintrodukcija, a u Finskoj je povratak dabra upravo bio u tijeku. Mjesto događanja (nastanka fotografija): Šumarija Korczvn, Nadšumarija Susk, Uprava šuma Rovvne (tadašnja Poljska, današnja Ukrajina) Direkcija državnih šuma Luck Fotografije snimio: Ing. Tytus Sobo ta, tadašnji upravitelj nadšumarije Susk Godina: 1937.-ljeto Sadržaj fotografije opisao: Dušan K1 e p a c, student šumarstva, praktikant šumarije Susk. Slika 1. Bohr {Castorfiber), Korczvn, Nadlcs Susk Autor prikazanih fotografija, inž. Tytus Sobo ta, upravitelj nadšumarije u Susku, (SI. 6 i 7) bavio se istraživanjem dabrova i 1937. godine objavio je nekoliko članaka o dabru u poljskom šumarskom časopisu Echo lesne (Šumarska jeka). Slika 2. Bohr (Castorfiber), grize drvo Slika 3. Crne topole (Populus nigra), koje su bohr-i (Castorfiber) nagrizli da ih mogu potom odnijeti do vode i načiniti zaustavu. tj. da dignu nivo vode. Osim toga oni se hrane likom drveća. Mladi bohr-i vole lišće Nvrophea-e abbac i lišće Nuphara luteuma. Idu i na djetelinu i nju jedu. Veće komade topole pregrizu na manje i donose ih do svog stana, koji treba biti što nepristupačniji. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 121 <-- 121 --> PDF |
*, ,- : , . v j- i- i ,1´ f < ´ ´ "i , * ;-´ :. ~ ´ .je;,´.-».--.»"iit Slika 4. Povaljene topole (populus tremula, p. nigra, p. alba) odBohr-ov (Castorfiher) Slika 5. B6hr-i (Castor fiher) podižu nivo vode na taj način da na izvjesno mjesto na vodu donose velike trupce drva na koje dolazi sad manje sad veće drvlje. Time se voda zaustavlja i nivo je podignut. Slika 6. Zubi i lubanja Bohra (Castor fiher). Lesnictwo Korczvn, Nadlešnictvvo Susk Slika 7. Nadlcsniczy inž. Tytus Sobota, Nadlešnietwo Susk. Dyrekcija Lasow Pansturowih u Zucku. Slika 8. Nadlešnictvvo Susk 1937. godi Slika 9. Dvadesetogodišnji student-praktikant Dušan Klepac u Poljskoj 1937. godine. Tamošnji šumari dosta su pozornosti, truda i vremena posvećivali dabrovima, njihovom praćenju, istraživanju i zaštiti, jer su znali daje tojoš rijetko područje u kojem se održala autoktona populacija dabrova, koji su |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 122 <-- 122 --> PDF |
u to vrijeme na području Europe bili gotovo istrijebljeni. Zahvaljujući upravo takvom shvaćanju i brizi, ta su područja kasnije bila izvorište dabrova za ponovno naseljavanje u brojne europske zemlje. Slike, u crno bijeloj tehnici koje su i nakon 60 godina u vrlo dobrom stanju, pokazuju detalje iz dabrovih staništa i aktivnosti dabrova, koje mi možemo tek od 1997. godine vidjeti i u dabrovim staništima u Hrvatskoj. Zanimljivo je istaći neke pojedinosti kojih se prisjeća akademik K1 e p a c, o tadašnjoj organizaciji šumarstva u Poljskoj. Kao dvadesetogodišnji student šumarstva, (SI. 8) nakon odslušana 4 semestra, boravio je na praksi u tadašnjoj Poljskoj, koja je imala vrlo dobro organizirano šumarstvo. Šumarija u kojoj je akademik K1 e p a c boravio kao praktikant, nalazila se u pokrajini Polesiu. To je prostrana nizina s velikim brojem močvara i bara. Idealna staništa za ptice močvarice, ali i za dabrove. Glasoviti lovovi odvijali su se na divlje patke, kojih je bilo u izobilju. Močvarni dijelovi, potoci, bare i rijeka Horin idealno su stanište za brojne familije dabrova, koji su se mogli vidjeti (pa čak i snimiti) i po danu, a njihovu nazočnost otkrivali su brojni tragovi, nastambe, porušena stabla i brane. U suhom dijelu Polesiu-a, na pjeskovitom tlu rastu prekrasne šume hrasta lužnjaka u kombinaciji s običnim borom. Organizacija šumarstva bila je slijedeća: Direkcija državnih šuma - Uprava šuma - Nadšumarija - šumarija Slika 10. Splav na rijeci Horinu za transport drva, Nadlcšnictwo Susk Zahvaljujemo akademiku Dušanu Klepcu na sačuvanim fotografijama, koje je ustupio, te tako omogućio njihovo objavljivanje, ali isto tako na pruženoj podršci i izrečenoj pohvali za rezultate rada na povratku dabra u Hrvatsku. Doc. dr. se. Marijan Grubešić |