DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Vukclić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski list br. 7 8, CXXI1I (1999), 287-299 1996. godine proglašene su "šumom posebne namjene za znanstvena istraživanja". Osnovni razlog za proglašenje dijela šume ove gospodarske jedinice šumom posebne namjene je očuvanje genofonda crne i bijele topole, te bijele vrbe u području Drave, kao i znanstveno istraživanje i praćenje sukcesije ekosustava u poplavnomm području Drave, kao prilog Deklaraciji i rezolucijama Ministarskih konferencija o zaštiti i očuvanju europskih šuma (Strasburg 1990. i Helsinki 1993. godine), kojih je potpisnica Republika Hrvatska. Primjeri nastajanja riječnih otoka, razvoj malata bijele i bademaste vrbe, prirodno erodiranje i nasipanje riječnih korita i biotopa te šumska vegetacija u različitom stupnju geneze prava su rijetkost u Europi i to daje iznimno značanje "Slatinskim podravskim šumama". Sve sastojine istraživanoga područja dobro su očuvane, a pojave masovnog sušenja nema. Prirodna struktura tih sastojina u sadašnjim uvjetima uvrštava ih medu rijetke i vrlo vrijedne u Europi. Zahvati na regulaciji Drave u gornjem toku nemaju izrazit utjecaj na razvoj ovih šumskih ekosustava, ali pri budućim planiranjima regulacije Drave na ovom prostoru treba biti vrlo oprezan, jer svaka promjena vodnog režima imala bi velik utjecaj na razvoj i opstanak šuma ovoga područja. Opstanak kultura, posebno euroameričke topole i vrba, neće doprinijeti očuvanju genofonda domaćih to ZAKLJUČCI Provedena istraživanja ukazala su na iznimno veliku prirodonoznanstvenu vrijednost 705 ha ritskih šuma uz rijeku Dravu, u gospodarskoj jedinici "Slatinske podravske šume". U njima smo istražili sedam biljnih zajednica s približno 150 vrsta, koje su već utvrđene u poplavnim područjima uz Dunav i Dravu. Biljne zajednice razvijene su od tršćaka s rančićem (Scirpo-Phragmitetum) preko zajednica vrba i topola, do šume veza s poljskim jasenom i hrastom lužnjakom (Fraxino-Ulmetum laevis), te su prikazane na vegetacijskoj karti. Posebno su vrijedne sastojine već rijetkih vrsta drveća kao što su bijela i crna topola i bijela joha, koje ovdje zbog povoljnih i neznatno promijenjenih hidroloških utjecaja dostižu svoj puni razvoj. Zbog tih uvjeta nalazimo primjere stvaranja i polaganog razvoja riječnih otoka - prudova i različitih stupnjeva geneze tla i vegetacije. Takvi slučajevi u Europi su danas prava rijetkost. Na površini od 170 ha rastu kulture euroameričkih topola, te manje bijele vrbe i bagrema. Nakon završetka Slika 5. Sukcesija ritskih šuma na dravskim otocima - odjel 5c (Foto: Z. Perković) Figure 5: Succcssion of riparian forests on thc River Drava islands - compartment 5c (Photo: Z. Perković) pola i vrba zbog mogućnosti međusobnog križanja, pa će se svakako morati izvršiti konverzija ovih kultura. Nakon isteka ophodnje te kulture treba posjeći i obnoviti autoktonim vrstama drveća - prirodnom sucesijom ili unošenjem autoktonih vrsta, kako su to za Dunavske ritske šume predložili Rauš iMatić 1990. godine. - Conclusions ophodnji njihovo daljnje održavanje ne treba podržavati, već osigurati razvoj prirodnih sastojina, ponajprije sukcesijom. Istražene sastojine značajne su za očuvanje biološke raznolikosti toga područja, za očuvanje genofonda, rijetkih ali značajnih vrsta drveća, bijele i crne topole i bijele johe te za znanstvena istraživanja i edukaciju gospodarenja s ritskim šumama. Zbog toga je u potpunosti opravdana zaštita toga dijela "Slatinskih podravskih šuma" od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i šumarskih stručnjaka Javnog poduzeća "Hrvatske šume". Time je još jednom potvrđen ispravan stav hrvatske šumarske struke o prosudbi značenja vrijednosti zaštite i budućnosti posebno vrijednih područja Republike Hrvatske. Naša istraživanja također su pozitivan prilog valorizaciji i poznavanju prirodnih objekata, pa bi slični postupci i studije trebali prethoditi i biti podloga za proglašenje različitih zaštićenih kategorija od strane Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. To nažalost u posljednjih pet godina u Hrvatskoj nije bio slučaj. |