DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXIIi (1999), 301-309 UDK 630* 232 + 232.1 + 233 POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE* SURFACE EXCAVATION IN THE AREA OF KAŠTELA AND THE POSSIBILITIES OF THEIR AMELIORATION Vlado TOPIĆ** SAŽETAK: Uništavanje vegetacije i drastična degradacija solinsko-kaštelanskogpodručja, izazvanog uglavnom cementnom industrijom, predstavlja s ekološkog stajališta značajan problem. Osim zagađivanja zraka i taloženja cementne prašine, tvornica Dalmacijacementje svojim površinskim kopovima (tupinolomima) bitno izmijenila ovo područje i splitski krajolik uopće. A kako je Split jedan od glavnih tranzitnih središta turizma na našoj obali, problem je još veći, jer se kopovi i dalje šire. Stoga ovakvo stanje zahtijeva rekultivaciju površinskih kopova i njihovih "jalovina"pošumljavanjem, kao osnovnu melioracijsku mjeru u zaštiti krajolika. U radu su prikazani melioracijski radovi na (1) završnim (donjim) eks ploatacijskim površinama (prema rudarskom projektu) koje su izgrađene od laporaca s primjesama karbonatnih pješčenjaka i vapnenaca i (2) na odlagalištu nekorištenog zemljišnog materijala. Analiziraju se mogućnosti sanacije kako biološkim, tako i tehničko-kamuflažnim metodama. Autor daje popis vrsta šumskog drveća, grmlja i penjačica (padačica) koje dolaze u obzir za rekul tivaciju kopova, te obrađuje tipove sadnje. Ključne r ij eči: kaštelansko područje, površinskikultivacija, biološke metode, tehničko-kamuflažnepovi sadnje, drveće, grmlje, penjačice. metode, pošumljavanje, kopovi, sanacija, reti UVOD - Introduction U mnogim mjestim Hrvatske, za vrijeme AustroPokretač te tvornice A. Hoffling ispekao je iste ugarske monarhije, pronađen je cementni lapor i podigodine prve količine naše tupine i pretvorio je u cegnute su veće i manje tvornice cementa. Mnoge od tih ment, koristeći tupinu s istočnih padina Marjana. tvornica imale su kratak vijek, a neke su se afirmirale, Nagla potrošnja cementa u svijetu, pa i kod nas, sve ojačale i dalje razvijale te rade još i danas. veća primjena u građevinarstvu, a posebice nakon poRazvoj sadašnjih tvornica cementa u kaštelansko-jave armiranog betona, stvara uvjete za osnivanje novih solinskom bazenu treba svakako tražiti u uspjehu prve tvornica na prikladnim mjestima za izvoz i lokalitetima tvornice cementa u Dalmaciji i Hrvatskoj uopće, koja je s odličnom sirovinom. Tako se 1904. godine osniva prosnovana 1865. godine u Splitu (Morpurg o 1968). va veća tvornica cementa u Solinu (Sv. Kajo), 1908. godine u Majdanu kod Solina (10. kolovoz), 19081909. godine u Omišu, te 1912. godine u Kaštel Sućur * Referat sa simpozija Kaštela kolijevka Hrvatske, cu(Sv. Juraj). Kaštel Stari, 30. rujna - 3. listopada 1998. Navedene tvornice imale su nakon prvog svjetskog ** Dr. se. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split rata ukupan kapacitet od 400.000 tona godišnje, koji je |