DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA


ZNAČENJE ŠUME U EKOLOGIJI KRAJOLIKA


Šuma je zasigurno kralježnica krajolika, a Hrvatska s kojih 2 milijuna ha
sklopljene prirodne šume pripada u pretežito šumovite europske prostore
velike biološke raznolikosti. S hidrološkog, klimatskog i tlozaštitnog gledišta,
te sa stajališta pročišćavanja zraka, obogaćivanja atmosfere kisikom, vezanja
C02 kao najvažnijega stakleničkog plina, a isto tako i zbog svojih socijalnih
funkcija, šuma pripada u najvažnije infrastrukturne objekte.


Postavlja se pitanje - kako da se mi šumari uključimo u njegu i oblikovanje
šumovitoga krajolika? Naše fakultetsko obrazovanje pruža nam za obavljanje
toga rada dobru podlogu, jer znamo kako sa šumom postupati glede
potrajnosti i ekološke ravnoteže. Svojim stručnim postupcima održavamo
prirodnost šume, unapređujemo sve njene funkcije (ekološka, socijalna, sirovinsko-
cnergetska) i povećavamo njenu stabilnost. To se, međutim, odnosi
isključivo na državne šume i na poneku privatnu s kojom njen vlasnik
stručno postupa.


Skrb o ekologiji krajolika ne sastoji se samo u dobrom postupanju s državnom
šumom, nego obuhvaća čitav prostor u kojemu se nalazi šuma i
šumsko drveće, ali i na ostale ekosustave kao što su poljodjelski i vodeni
ekosustavi i tehnocenoze. U naše stručno područje pripadaju državne i privatne
šume, drvoredi, vjetrozaštitni pojasevi, skupine i grupe drveća, pojedino
drveće (soliteri) i živice, te šume pod zaštitom prirode, park-šume i parkovi,
kao i one s posebnom namjenom. U interdisciplinarnom pristupu koji
je jedino pravo rješenje u ekološkom pristupu krajoliku šumari će sudjelovati
u raspravama i ponuditi načine na koje se treba postupati s ovim objektima,
ali u skladu s korišćenjem i održavanjem čitavoga krajolika. U svim navedenim
objektima izvan državne šume potrebno je primijeniti načela uzgajanja
i zaštite šuma, poštujući okvire namjene šume.


Kako šumovitost u Hrvatskoj nije podjednaka, potrebito je gdje nema dovoljno
šume pribjeći pošumljavanju. Pošumljavanje se treba obaviti i tamo
gdje je došlo do prenamjene šume zbog infrastrukturne, urbane ili industrijske
izgradnje.


U Hrvatskoj se danas čine mnoge pogreške u šumama i zelenim površinama
izvan državnih šuma, što će imati za posljedicu manju učinkovitost šume
i šumskog drveća na prostor. To je danas uz izvrsno obrazovanu šumarsku
struku i njen kadrovski potencijal nedopustivo. To se u prvome redu odnosi
na šumovite nacionalne parkove, na njegu i oblikovanje krajolika prilikom
ostvarenja programa prostornog plana, kao i radove u urbanom šumarstvu.


B. Prpić
Naslovna stranica - Front page:
Pogled na Bjelolasicu
A view of Bjelolasica mountain
(Foto: M. Harapin)


Naklada 1650 primjeraka