DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA ZNAČENJE ŠUME U EKOLOGIJI KRAJOLIKA Šuma je zasigurno kralježnica krajolika, a Hrvatska s kojih 2 milijuna ha sklopljene prirodne šume pripada u pretežito šumovite europske prostore velike biološke raznolikosti. S hidrološkog, klimatskog i tlozaštitnog gledišta, te sa stajališta pročišćavanja zraka, obogaćivanja atmosfere kisikom, vezanja C02 kao najvažnijega stakleničkog plina, a isto tako i zbog svojih socijalnih funkcija, šuma pripada u najvažnije infrastrukturne objekte. Postavlja se pitanje - kako da se mi šumari uključimo u njegu i oblikovanje šumovitoga krajolika? Naše fakultetsko obrazovanje pruža nam za obavljanje toga rada dobru podlogu, jer znamo kako sa šumom postupati glede potrajnosti i ekološke ravnoteže. Svojim stručnim postupcima održavamo prirodnost šume, unapređujemo sve njene funkcije (ekološka, socijalna, sirovinsko- cnergetska) i povećavamo njenu stabilnost. To se, međutim, odnosi isključivo na državne šume i na poneku privatnu s kojom njen vlasnik stručno postupa. Skrb o ekologiji krajolika ne sastoji se samo u dobrom postupanju s državnom šumom, nego obuhvaća čitav prostor u kojemu se nalazi šuma i šumsko drveće, ali i na ostale ekosustave kao što su poljodjelski i vodeni ekosustavi i tehnocenoze. U naše stručno područje pripadaju državne i privatne šume, drvoredi, vjetrozaštitni pojasevi, skupine i grupe drveća, pojedino drveće (soliteri) i živice, te šume pod zaštitom prirode, park-šume i parkovi, kao i one s posebnom namjenom. U interdisciplinarnom pristupu koji je jedino pravo rješenje u ekološkom pristupu krajoliku šumari će sudjelovati u raspravama i ponuditi načine na koje se treba postupati s ovim objektima, ali u skladu s korišćenjem i održavanjem čitavoga krajolika. U svim navedenim objektima izvan državne šume potrebno je primijeniti načela uzgajanja i zaštite šuma, poštujući okvire namjene šume. Kako šumovitost u Hrvatskoj nije podjednaka, potrebito je gdje nema dovoljno šume pribjeći pošumljavanju. Pošumljavanje se treba obaviti i tamo gdje je došlo do prenamjene šume zbog infrastrukturne, urbane ili industrijske izgradnje. U Hrvatskoj se danas čine mnoge pogreške u šumama i zelenim površinama izvan državnih šuma, što će imati za posljedicu manju učinkovitost šume i šumskog drveća na prostor. To je danas uz izvrsno obrazovanu šumarsku struku i njen kadrovski potencijal nedopustivo. To se u prvome redu odnosi na šumovite nacionalne parkove, na njegu i oblikovanje krajolika prilikom ostvarenja programa prostornog plana, kao i radove u urbanom šumarstvu. B. Prpić Naslovna stranica - Front page: Pogled na Bjelolasicu A view of Bjelolasica mountain (Foto: M. Harapin) Naklada 1650 primjeraka |