DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 20 <-- 20 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTKL.ANSKOM PODRUČJU 1 MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski list br. 7-8, CXXII1 (1999). 301 -309 1932. godine povećan na 820,000 tona, da bi 1979. godine tvornice kaštelansko-solinskog bazena imale kapacitet od 2.200.000 tona cementa godišnje. Za tu proizvodnju tvornicama je trebalo osigurati oko 4.560.000 tona brutto materijala godišnje. Samo je tvornica "Sv. Juraj" 1994. godine imala kapacitet 1.200.000 tona sirovine netto. Sve to naravno zahtijeva produbljavanje i širenje postojećih površinskih kopova, čija ukupna površina danas iznosi oko 430 ha (Topić i Jedlovvski 1979). Takvim načinom eksploatacije uništene su i uništavaju se velike površine zemljišta i vegetacije u ovome području, ili bolje rečeno drastično se degradira kaštelansko- solinska obala i splitski krajolik (si. 1, 2). Slika. 1. Pogled na južne padine Kozjaka i površinske kopove tvornica "Sv. Juraj" i "Sv. Kajo". Slika 2. Detalj površinskog kopa tvornice "Sv. Juraj" u eksploataciji. Fig. 1. Sight on the south slopes of Kozjak and the surface Fig. 2. Detail of surface digging of the factorv "St. Juraj" on the digging of factories "St. Juraj" and "St. Kajo". exploitation. (Photo: V. Topić) (Photo: V. Topić) Stoga ovakvo stanje zahtijeva rekultivaciju tupino-stoje Split jedan od glavnih tranzitnih središta turizma loma i njihovih "jalovina" pošumljavanjem, kao osna našoj obali. novnu melioracijsku mjeru u zaštiti krajolika, tim više METODE RADA - Methods of work Problematici rekultivacije površinskih kopova nije ravni, izvršena je kemijska analiza tog materijala. Isto se do sada posvećivala dovoljna pozornost, a spoznaja tako obavljene su i laboratorijske analize laporaca. o tome vrlo je skromna (Topić i Jedlovvski 1979; Kemijske analize uzoraka izvršene su u laboratoriju Topić i Bogović 1991). Stoga se ovim istraživaZavoda za istraživanje tla Instituta za jadranske kulture njima pokušava utvrditi mogućnost rekultivacije poi melioraciju krša u Splitu, po ustaljenim laboratorijvršinskih kopova odnosno zaravni, terasa i kosina s skim metodama (pH u vodi i KC1 elektrometrijski, fiotkrivenim geološkim slojem izgrađenim od laporca s ziološki aktivni fosfor i kalij po Al - metodi, humus po primjesama karbonatnih pješčenjaka i vapnenca te deTjurinu, ukupni dušik po Kjeldahlu i sadržaj poniranog zemljišnog materijala. CaCo3 po Scheibleru). Glede činjenice daje površinski sloj tla koji se dePromatra se prirodni razvoj pionirskih biljnih vrsta ponira u procesu eksploatacije laporaca vrlo povoljan na deponiranim zemljišnim materijalima različite staza rekultivaciju pošumljavanjem, i da pedstavlja osrosti, i na eocenskim slojevima u dijelu kopa koji je ranovni melioracijski materijal za laporovite terase i za-nije iskorišćivan. |