DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 21 <-- 21 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVh SANACIJE Šumarski listbr. 7-8, CXXIII (1999), 301-309 REKULTIVACIJA DEPONIRANOG ZEMLJIŠNOG MATERIJALA Recultivation of deposed eart Eksploatacijom kaštelansko-solinskih laporaca znatan dio površinskog plodnog tla "jalovine" deponira se ili se predviđa deponirati kako na koti 100, donja granica nasipa eksploatacijskog polja, tako i na ostalim dijelovima tupinoloma. To je izuzetno povoljan materijal za rekultivaciju pošumljavanjem, jer je znatan dio ovih površina ranije Kemijska svojstva površinskog sloja tla na kopovima bio pod vinogradima i voćnjacima, odnosno površinama koje su se obrađivale i gnojile. Taj materijal zapravo nosi sve osobitosti terasiranih zemljišta na laporcima, što su i analize provedene u Institutu potvrdile (visoka pH vrijednost, visoko ukupno i aktivno vapno, nizak sadržaj humusa i hranjiva, posebno fosofora; tablica 1). Chemical properties of surface earth layer on excavation Tablica Površinski Uzorak Ukupni Aktivno pH Humus Ukupni PA K2 0 kop karbovapno % N % % % nati % % H2 0 nKCl "Sv.Juraj" 1 60,6 14,13 8,36 7,45 1,25 0,6 0,010 0,16 2 43,2 7,93 8,28 7,40 3,00 1,5 0,009 0,22 3 57,1 15,12 8,45 7,43 1,26 0,6 0,006 0,19 "Sv. Kajo" 4 65,4 16,61 8,42 7,45 1,49 0,7 0,001 0,26 5 55,9 22,81 8,39 7,40 1,12 0,6 0,003 0,20 Iz svega ovoga slijedi, da se kod sadnje drvenastih vršiti melioracijska gnojidba mineralnim gnojivima. kultura na ovim tlima, zbog uspješnijeg rasta, treba iz REKULTIVACIJA OTVORENIH EOCENSKIH SEDIMENATA (LAPORACA) Recultivation of open eocenic sediment (marly soils) Iz napravljenih analiza laporca vidljivo je variranje sadržaja CaCO, (70-96 %), zatim željeza, aluminija, fosfora, magnezija. Međutim, mnogo su značajnija mehanička svojstva matičnog supstrata koji ne posjeduju nikakvu strukturu, a pojavljuje se kao nepropusna ploča u koju ne može penetrirati korjenov sustav. Stoga laporce treba, ukoliko ih želimo rekultivirati, razrahliti na dubini od najmanje 1,0 m površinskim miniranjem i mehaničkim usitnjavanjem. Zatim na tako razrahljen materijal treba unijeti plodnu zemlju, treset i mineralna gnojiva kao osnovne melioracijske elemente laporca, kojima bi se očuvala njegova razrahljenost, a biljkama osigurala povoljna biološka, fizikalna i kemijska svojstva. Osim površinksog rahljenja laporaca, potrebito je u okviru pripremnih melioracijskih radova izraditi i kanal iznad granice eksploatacijskog polja. Ovaj kanal štititi će strme padine, formirane tijekom same eksplo atacije od voda koje dolaze s padine iznad samog površinskog kopa (si. 3.). Slika 3. Detalj površinskog kopa tvornice "Sv. Juraj" sa završnom (donjom) eksploatacijskom površinom. Fig. 3. Detail of surface digging ofthe factory "St. Juraj" with thc final (low) exploitation surface. (Photo: V. Topić) |