DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 22 <-- 22 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski list br. 7-8, CXXI11 (1999), 301-309 Terase na eocenskim laporcima -Terraces on eocenic mari Visinske razlike između dvije uzastopne terase prema poprečnom profilu površinskog kopa tvornice "Sv. Juraj" nakon završene eksploatacije iznosio bi 20 m (Grafikon 1). Iz istog grafikona vidljivo je da se predviđaju platforme širine 15 m. Platforme terasa izrađuju se vodoravno. Međutim, kod velikog terasiranja pravilno je da tlu platforme da određen pad i to: uzdužni pad prema recipijentu ne smije biti veći od 2 %, prema brijegu Poprečni profil površinskog kopa tvornice "Sv. Juraj" Side profile of surface digging of the factorv "Sv. Juraj" pad platforme može biti maksimalno 4 %, s time da uz sam brijeg treba izgraditi žlijeb za odvođenje vode. Kako se ovdje radi o laporovitom materijalu platforme terasa (njezin površinski dio) treba razrahliti, kako je to već naprijed rečeno, i na tako razrahljen materijal donijeti s određenih deponija plodno tlo u sloju od najmanje 30-40 cm dubine (oko 3-4.000 m´/ha). Grafikon 1. ZAVRŠNA KONTURA POVRŠINSKOG KOPA DEPONIJ NEKORIŠTENOG MATERIJALA i—i—i—r 700m Zaravni na eocenskim laporcima -Platforms on eocenic mari To su površine koje će se nakon završetka eksploatacije nalaziti 20 m ispod nasipa, a protezt će se prema gornjoj granici eksploatacijskog polja, ili bolje rečeno do prve terase. S obzirom da će nakon eksploatacije, kako predviđaju glavni radovi projekta, takva ravna ploha s laporovitom podlogom zapremati znatne površine, treba nešto više reći o potrebi provođenja tehničkih mjera. Bilo bi najbolje kada bi čitavu površinu prethodno razrahljenu izbrazdali unakrsnim brazdama do dubine 30 cm i rastojanja 2-3 m, čime bi se osigurala bolja drenaža koja se inače provodi na teškim tlima, i na tako tretiranu plohu nanijeti sloj plodnog tla u visini 30-40 cm. Visina sloja i površina koja će na ovaj način biti tretirana ovisi o samoj količini deponirane plodne zemlje, a koja nije mala, i na samoj koti 100 jugozapadnog dijela površinskog kopa tvornice "SvJuraj" iznosi preko 700.000 m3. Nakon nasipanja terena do predviđenih kota potrebno je izvršiti niveliranje, tako da se osigura blagi pad prema recipijentu. Pad bi trebao iznositi 0,5 %, a potreban je zbog toga da bi se osiguralo evakuiranje viškova površinskih voda. Ukoliko se ne bi izvršilo detaljno niveliranje, zasigurno bi došlo do zabarivanja zbog nepropusnosti laporca, a to bi vrlo negativno utjecalo na razvoj same vegetacije. Detaljnije se o načinu rekultiviranja ovih površina (terasa, zaravni), kao i deponiranog zemljišnog materijala govori u poglavlju "Tipovi sadnje šumskog drveća, grmova i penjačica". |