DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 23 <-- 23 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski listbr. 7-8, CXX1I1 (1999), 301-309 BILJNE VRSTE PRIKLADNE ZA REKULTIVACIJU Plant species suitable for recultivation Površinski kopovi tvornice "Dalmacijacement" koji se ovdje obrađuju, nalaze se u primorskom području koje karakterizira zimzelena vegetacija sveze crnikovih šuma i makije (Quercion ilicis). Prvobitna klimatogena vegetacija ovoga područja, dobrim se dijelom izmijenila i sada se mnoge površine nalaze u različitim degradacijskim stadijima. Uslijed pozitivnih klimatskih i dijelom edafskih čimbenika koji vladaju na ovome području u kojem se nalaze spomenuti kopovi, naseljavanje i razvoj vrsta dendroflore nailazi na povoljne uvjete. Kao dokaz za to su mnogobrojne grupacije i sastojine alepskog bora, kako one umjetno sađene, tako i one razvijene iz prirodnog ponika na otvorenim terenima, degradiranim makijama i napuštenim poljoprivrednim površinama. Osim alepskog bora ovdje pridolaze crnika, maslina, brnistra, planika, tršlja itd. Sve te vrste koje okružuju površinske kopove nalazile su se nekada zasigurno i na površinama koje zapremaju današnji tupinolomi. Stoga bi sve one i danas mogle doći u obzir za sadnju u kaštelansko-solinskom bazenu, naravno ukoliko se prethodno izvrše naprijed navedeni melioracijski zahvati. Izbor je sveden na one vrste za koje se zna da su vrlo skromne u svojim zahtjevima prema staništu, a osim toga brzo rastu i dekorativne su: Stablašice: Cedrus atlantica Man., atlaski cedar Cupressus sempervirens L., obični čempres Cupressus arizonica Greene, arizonski čempres Elaeagnus angustifolia L., uskolisna dafina Pinus halepensis Mili., alepski bor Pinuspinaster Ait., primorski bor Pinus brutia Ten., brucijski bor Quercus ilex L., crnika Grmovi i manja stabla: Arbutus unedo L., planika Berberis vulgaris L., obična žutika Cotoneaster horizontalis Dcne., puzava mušmulica Juniperus oxycedrus L., šmrika Lycium europaeum L.,tmasti vučac Myrtus communis L., mirta, mrča Nerium oleanderL., oleandar Prunus laurocerasus L., lovorvišnja Pittosporum Tobira Drvand, pitospor Pistacia lentiscus L., tršlja Phillvrea latifolia L., širokolisna zelenika Rosmarinus officinalis L., ružmarin Spartium junceum L., brnistra Teucrium fruticans L., grmasti dubčac Tamarix gallica L., tamarika Viburnum tinus L., lemprika Polugrmovi: Scrophularia canina L., obični strupnik Cineraria maritima, primorski dragušac Salvia officinalis L., kadulja, žalfija Teucrium chamaedrys L., obični dubčac Teucriumpolium L., bijeli dubačac Vinca maior L., velika pavenka Penjačice, povijuše, padačice: Lonicera implexa Ait., božje drvce Parthenocissus quinquefolia Planch., peterolisna lozica Polygonum baldschuanicum Reg., lozica bijela Tecoma radicans Juss., crvena tekoma Wistaria sinensis DC, glicinija TIPOVI SADNJE ŠUMSKOG DRVEĆA, GRMOVA I PENJAČICA Types of planting of forest trees, bushes and climbing plants Tip I - Sadnja stablašica na deponiju Type I - Planting of trees on the waste area Tu se predviđa sadnja piramidalnog, horizontalnog i arizonskog čempresa, primorskog, alepskog i brudjskog bora, te cedra na pojedinim mjestima, i to umjesto horizontalnog čempresa. Planiraju se sljedeći razmaci sadnje: prvi i zadnji (unutrašnji) uzdužni red na deponiju trebaju biti udaljeni od granice po 5 m. Samo na jugozapadnoj površini deponija tvornice "Sv. Juraj", koja prema glavnom rudarskom projektu iznosi oko 9 ha, posadit će se 10 redova šumskog drveća s međusobnim razmakom stabala od 8 m. Isto tako za borove, horizontalni čempres i cedar udaljenost biljaka u redu iznosi 8 m, dok za piramidalni čempres iznosi 3 m. Biljke prilikom sadnje treba razmjestiti u trokutastom obliku (crtež 1.). |