DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 26 <-- 26 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski list br. 7-8, CXX111 (1999), 301 -309 U prednjem južnom dijelu reda terasa predviđa se sadnja padačica kao što su: lozica bijela (Polygonum baldschuanicum), peterolisna lozica (Parthenocissus quinquefolia), glicinija (IVistaria sinensis) i crvena tekoma (Campsis radicans). Navedene padačice sade se na sredini između pojedinih štablašica (TIP IVa). Tip V - Tehničko kamuflažna metoda Tvpe V - Technic camouflage method Osim navedenih šumsko-kulturnih radova pod brojem I, II, III, IV i IVa na vrlo strmim površinama bez terasa na kojima nije ni moguće obaviti bilo kakvu sadnju, preporuča se kamufliranje tih površina žicanim mrežama. Tehnika rada s tim mrežama odgovara onoj koja se koristi kod zaštite prometnica od odrona zemlje i kamena sa strmih površina. U zadnje vrijeme proizvodi se i plastificirano pletivo. To su plastificirane mreže čija boja može biti zelena, smrekovo zelena i žuta. Osim toga, ove mreže, koje su vrlo dobro kamuflažno sredstvo, treba također ankerirati na padine i prekriti penjačicama ili padačicama posađenim na dno ili iznad same litice, gdje god je to moguće. Zasigurno bi se tako penjačice ili padačice bolje vezale za žicu i time isključila mogućnost kidanja od vjetra, a osim toga, to je potpunije i bolje rješenje. ZAKLJUČAK - Conclusion Na osnovi dosadašnjih istraživanja na površinskim kopovima "Dalmacijacementa" o mogućnostima rekultivacije ovih površina, može se zaključiti: Zemljišni materijal, kako na donoj granici nasipa eksploatacijskog polja, tako i na ostalim dijelovima kopa gdje se odlaže u procesu eksploatacije laporaca, vrlo je povoljan za rekultivaciju pošumljavanjem i predstavlja osnovni melioracijski materijal laporaca Otkriveni geološki slojevi izgrađeni od laporaca s primjesom karbonatnih pješčenjaka i vapnenaca, koji će ostati nakon završetka eksploatacije, mogu se rekultivirati samo nakon intenzivnih tehničkih i LITERATURA Filipovski , G., 1980: Mogućnosti rekultivacije oštećenog zemljišta površinskim kopom rudnika uglja "Oslomej" blizu Kičeva, SRM. Zemljište i biljka, Vol. 29. Morpurgo , I., 1968: Historijske bilješke o počecima prve splitske tvornice cementa. "Dalmacijacement", br. 50, Split. Resulović , H., 1980: Prijedlog klasifikacije deponija sa aspekta njihove pogodnosti za rekultivaciju. Zemljište i biljka, Vol. 29, No 2. Topić, V, Jedlovvski, D., 1979: Projekt sanacije površinskih kopova tvornice "Dalmacija cement". Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. biotehničkih mjera, te nanošenja zemljišnog sloja do dubine 30-40 cm. Vrste koje su ovdje predviđene za rekultivaciju potrebno je i dalje istraživati na jednoj manjoj i stalnoj eksperimentalnoj plohi, naravno s laporovitom podlogom, kako bi što potpunije dali odgovor na pitanja izbora samih vrsta i načina sadnje. Nakon eksploatacije laporca znatan dio ovih površina može se osim pošumljavanjem vrlo korisno upotrijebiti i za skladištenje materijalne pričuve. Osim toga može se dio ovog prostora uključiti u rekreacijsku zonu sa športskim objektima i dr. - References Topić, V, 1982: Efekti biološko-tehničkih melioracionih mjera na pokusnoj plohi Klačine. Šumarski list, 1-3, Zagreb. Topić, V, Bogović, Z., 1991: Projekt biološke sanacije kamenoloma Bast. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. Topić, V, 1994: Ekološka obilježja mediteranskog područja R. Hrvatske. 100-ta obljetnica znanstvenoistraživačkog rada poljodjelsko prehrambenog sustava i šumarstva mediterana R. Hrvatske, Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, Split. Topić, V, 1996: Utjecaj različitog biljnog pokrova na zaštitu tla od erozije. Unapređenje proizvodnje |