DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarskilistbr.7-8,CXXIII(1999),311-321 UDK 630* 188 ŠUME BUKVE S DLAKAVIM ŠAŠOM (CARICI PILOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) U VEGETACIJI HRVATSKE* BEECH FORESTS WITH CILIATED REED GRASS {CARICI PILOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) IN THE VEGETATION OF CROATIA* Ivo TRINAJSTIĆ**, Josip FRANJIĆ** SAŽETAK: Fitocenološko-sintaksonomskom analizom mezofilnih bukovih šuma na gorama što se pružaju na prostoru između Save i Drave (Bilogora, Moslavačka gora, Papuk) u Hrvatskoj, ustanovljeno je da znatne površine zauzima šuma bukve s dlakavim šašom fCarici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957), kao vrlo markantna šumska zajednica. U hrvatskoj šumarskoj fitocenološkoj literaturi, kroz niz godina navedena šumska zajednica označavana je imenom "Carici pilosae-Fagetum Pelcer, prov. " ili kraće "Carici pilosae-Fagetum Pelcer " i "Fagetum croaticum montanum Horv. 38. Zbog izrazite sličnosti ujlornome sastavu, priklonili smo se prvotnome gledištu Oberdorfera (1957), da sastojine bukovih šuma u kojima dominira Carex pilosa shvatimo kao samostalnu asocijaciju Carici pilosae-Fagetum. Međutim, treba istaći da i u Hrvatskoj, kao i drugdje u srednjoj Europi, as. Carici pilosae- Fagetum stoji u uskim sindinamskim i sinkorološkim odnosima s as. Galio odorati-Fagetum shvaćenoj u užem smislu, s kojom je bez daljnjega floristički usko srodna. KIjučne riječi: Carex pilosa, Fagus svlvatica, Hrvatska UVOD - Introduction U sklopu fitocenološko-sintaksonomske analize losae-Fagetum Oberdorfer 1957 u nekoliko je namezofilnih bukovih šuma na gorama što se pružaju na vrata osporavan rang asocijacije (usp. Th. Miiller prostoru između Save i Drave (Bilogora, Moslavačka 1992) kako smo to nedavno i istaknuli (usp. Trinajs gora, Papuk), ustanovljeno je da znatne površine zauzitić 1995, 1998). ma šuma bukve s dlakavim šašom, kao vrlo markantna I one bukove sastojine koje su svojevremeno Ma šumska zajednica. Znakovito je da se u našoj šumarskoj ti ć et al. (1979) označili imenom "Fagetum croaticum fitocenološkoj literaturi niz godina navedena šumska montanum Horv. 38" i vrlo detaljno proučio Rauš u zajednica označavana imenom "Carici pilosae-Fage djelu "Rezervat šumske vegetacije Prašnik i Muški butum Pelcer, prov." ili kraće "Carici pilosae-Fagetum nar", na Papuku pripadaju također as. Carici pilosaePelcer"( usp. Pelcer 1983;Rauš et al. 1992). Oba Fagetum. navedena imena su ilegitimna, jer je kombinaciju "Ca Bukove sastojine u kojima se u srednjoj Europi rici pilosae-Fagetum" prvi upotrijebio Oberdorfer stupnjem pokrovnosti javlja dlakavi šaš (Carexpilosa) (1957). Tijekom vremena šumskoj zajednici Caricipi u novije su vrijeme podređene šire shvaćenoj asocijaciji Galio odorati-Fagetum kao facijes ("Ausbildung"). * Istraživanja su potpomogle Uprave šuma Zagreb, Bjelovar i Požega Usporedimo li florni sastav bukovih šuma gora izme** Prof. dr. se. IvoTrinajstić, Doc. dr. se. Josip Franjić, đu Save i Drave u Hrvatskoj, označene imenom "CariciŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, pilosae-Fagetum Pelcer, prov." (Pelcer 1983) i sre HR-10000 Zagreb, Hrvatska - Croatia |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 30 <-- 30 --> PDF |
1. Trinajstić. J. Franjić: ŠUME BUKVE S DLAKAVIM ŠAŠOM {CARICI PILOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) Šumarski liši hr. 7-8, CXX111 (1999). 3 11-321 dnjoeuropskih sastojina označenih imenom "Caricipilosae- Fagetum Oberdorfer 1957" (Oberdorfer 1957), odnosno Galio odorati-Fagetum "Carex pilosa - Ausbildung" (Th. Miiller 1992) kako je to prikazano i na tablici 2, možemo uočiti da sva tri kompleksa, iako rasprostranjenja na razmjerno velikom prostoru srednje Europe, imaju u osnovi jedinstven florni sastav i da se dobro uklapaju u okvire srednjoeuropske sveze Fagion, a unutar nje u podsvezu Galio odorati-Fagenion. Isto je tako i za hrvatske sastojine značajno da praktički ne sadrže elemente ilirske sveze Aremonio-Fagion, pa se i one dobro uklapaju u okvire srednjoeuropske sveze Fagion. Zbog navedenih razloga priklonili smo se prvotnome gledištu O b e r d o r f e r a (1957), da sastojine bukovih šuma u kojima dominira Carexpilosa shvatimo kao samostalnu asocijaciju Carici pilosae-Fagetum. Međutim, treba istaći da i u Hrvatskoj, kao i drugdje u srednjoj Europi, as. Carici pilosae-Fagetum stoji u uskim sindinamskim i sinkorološkim odnosima s as. Galio odorati-Fagetum shvaćenoj u užem smislu, s kojom je bez daljnjega floristički usko srodna. As. Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957 u vegetaciji Hrvatske Ass. Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957 in vegetation of Croatia Iz podataka koje je objavio Pelcer (U: Cestar et al. 1983) možemo razabrati daje as. Carici pilosae-Fagetum rasprostranjena na Bilogori, a mi smo je tijekom vegetacijskih istraživanja proučavali na Bilogori, Moslavačkoj gori i Papuku. Florni sastav as. Carici pilosae-Fagetum prikazanje u tablici 1, koja je sastavljena na temelju 18 fitocenoloških snimaka koje potječu sa sljedećih lokaliteta: ANALIZA FLORNOGA SASTAVA U sklopu flornoga sastava as. Carici pilosae-Fagetum, koji je prikazan u tablici 1, možemo ustanoviti da ta zajednica na temelju 18 fitocenoloških snimaka obuhvaća ukupno 116 vrsta. Broj vrsta po pojedinoj fitocenološkoj snimci kreće se od 18-52, ili prosječno 33 vrste po jednoj fitocenološkoj snimci. To bi predstavljalo nešto preko 28% ukupnoga flornoga sastava obuhvaćenoga jednom prosječnom fitocenološkom snimkom. U svih 18 fitocenoloških snimaka zastupljene su dvije vrste - Fagus svlvatica i Carex pilosa, stoje logično, jer je prema tim edifikatorskim vrstama navedena asocijacija i determinirana na terenu. Bez učešća bukve nije Fagetum, a bez dlakavoga šaša nije Carici pilosae- Fagetum. U 50% i više fitocenoloških snimaka zabilježeno je 19 vrsta ili oko 16% od ukupnoga flornoga sastava. Među tim vrstama ističu se u prvome redu karakteristične vrste sveze Fagion sylvaticae i podsveze Galio odorati-Fagenion, karakteristične vrste reda Fagetalia, posebice u sloju niskoga rašća i samo jedna vrsta (Fragaria vesca) među pratilicama. Snimke 1 i 2 su iz Bjelovarske Bilogore, snimke 3 i 4 su iz sjevernoga Papuka, snimke 5, 6, 9 i 10 su iz južnoga Papuka, a snimke 7 i 8 su iz Moslavačke gore. Snimke 11-18 su iz Rezervata šumske vegetacije Muški bunar (Mat i ć etal. 1979). Radi usporedbe, u tablicu 2 uvršteni su podaci o flornom sastavu Pelcera (U: Cestar et al. 1983), Oberdorfera (1957) i Th.Mullera (1992a). Analysis of the floristic composition Nasuprot navedenome sastavu, u samo jednoj fitocenološkoj snimci zabilježena je 41 vrsta ili 35,6 % od ukupnoga flornoga sastava, pa možemo zaključiti daje analizirana šumska zajednica u prosjeku razmjerno siromašnoga flornoga sastava. Sve sintaksonomski značajne vrste uvrštene su u tablicu, dok su među pratilicama nabrojane izvan tablice. Kako je najveći broj karakterističnih vrsta reda Fagetalia karakterističan i za razred Querco-Fagetea, vrste koje su ovom prigodom izdvojene kao karakteristične za razred dijelom su termofilne (elementi reda Quercetaliapubescentis), a dijelom heliofilne (red Prunetalia) pa su u sklopljenim mezofilnim bukovim šumama vrlo rijetke. Zbog toga je razred Querco-Fagetea prividno zastupljen s razmjerno manjim brojem vrsta, a ni one koje su zabilježene ne postižu veći stupanj stalnosti. Zanimljivo je da su i različite, bukovim šumama strane vrste uvrštene u skupinu pratilica razmjerno slabo zastupljene, što dokazuje da su analizirane sastojine vrlo stabilne, bez obzira na to što se tu radi o gospodarskim šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 35 <-- 35 --> PDF |
I. Trinajstić, J. Franjić: ŠUME BUKVE S DLAKAVIM ŠAŠOM (CARICI PILOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) Šumarski list br. 7 X, CXX1II (1999), 311-321 Tablica 2. As. Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957 usporedba flornoga sastava hrvatskih i srednj europskih sastojina C Viola reichenbachiana 5 5 5 m ci Anemone nemorosa 5 1 3 5 Galeobdolon luteum 4 i1 5 4 OJ — o O i -s"´ Carex sylvatica 4 : 3 4 Mycelis muralis 4 21 3 2 Redni broj kolone: 1 2 3 4 Milium effusum 2 1 4 5 Dryopteris filix-mas 2 :i 3 4 Karakteristične vrste asocijacije: Athyrium filix-foemina 3 :S 1 3 C Carex pilosa 5 5 4 5 Scrophularia nodosa 3 :> 1 3 Cephalanthera longifolia 3 1 Carex digitata i i 4 1 Cephalanthera đamasonium 2 Moehringia trinervia 3 1 1 1 Sanicula europaea 4 :> 2 Karakteristične vrste sveze Fagion i Lathyrus vernus 3 :\ 2 podsveze Galio odorati-Fagenion: Pulmonaria officinalis 3 : 2 s A Abies alba 2 Euphorbia amygdaloides 3 :\ 1 B Rubus hirtus 5 4 Galium svlvaticum 2 ] 1 Lonicera nigra 1 Geum urbanum 2 1 1 C Galium odoratum 5 5 5 5 Actaea spicata 1 ] 2 Polygonatum multiflorum 4 1 3 2 Stachvs sylvatica 1 1 2 Circea lutetiana 4 4 2 Pariš quadrifolia 1 1 1 Prenanthes purpurea 3 :! 3 Ficaria verna 1 1 Stellaria holostea 3 3 Fagus sylvatica 4 4 Dentaria bulbifera 5 3 Symphytum tuberosum 4 Festuca drjmeia 5 3 Ruscus hypoglossum 2 :\ Gentiana asclepiadea 1 Euphorbia dulcis 2 :1 Dentaria enneaphyllos 1 Asarum europaeum 2 :5 Galium rotundifolium :> Senecio fiichsii 3 Festuca altissima Salvia glutinosa 3 Mercurialis perennis 2 :> Karakteristične vrste reda Hepatica nobilis 2 Fagetalia sylvaticae: Cruciata glabra 2 A Fagus sylvatica 5 5 5 5 Dentaria trifolia 2 Acer pseudoplatanus 1 2 2 3 Platanthera chlorantha 2 Carpinus betulus 2 5 3 Arum maculatum 2 Prunus avium 2 4 3 Polvstichum aculeatum 1 Quercus petrea 3 4 1 Knautia drymeia 1 Acer campestre 4 1 Melica uniflora 3 Quercus robur 1 4 Cyclamen purpurascens 5 A cer platanoides 1 1 Ranunculus lanuginosus i Ulmus glabra 1 Erythronium dens-canis 2 B Daphne mezereum 1 2 :) Corydalis cava 2 Corylus avellana 2 3 Campanula trahelium 2 Fagus sylvatica 5 4 Melica nutans ) Acer pseudoplatanus 2 2 Vinca minor l Acer campestre 2 Galanthus nivalis Rosa arvensis 2 Lilium martagon Euonymus latifolia 1 Vicia oroboides Carpinus betulus 3 Ulmus glabra Prunus avium 3 List era ovata Acer platanoides 2 Clematis vitalba Ulmus glabra 2 lsopyrum thalictroides Staphvlea pinnata 1 Asperula taurina Ilex aquifolium 1 Epimedium alpinum Quercus petrea 1 Calamintha grandiflora |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 36 <-- 36 --> PDF |
1. Trinajslić. J. Franjić: ŠUME BUKVE S DLAKAVIM ŠAŠOM (CAR/CI PILOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) Šumarski list br. 7 8. CXXI11 (1999), 311-321 Aposeris foetida 1 Geranium phaeum Allium ursinum Doronicum columnae Helleborus dumetorum Karakteristične vrste razreda Querco -Fagetea: B Cornus sanguinea 1 2 Euonymus europaeum 1 1 Fraxinus ornus 1 Crataegus monogyna 1 Ligustrurn vulgare 1 Tilia cordata 2 Acer tataricum 1 Viburnum opulus 1 Cornus mas 1 Sorbus torminalis C Hedera helix 2 i \ 4 1 Veronica chamaedrys 2 1 2 Brachvpodium sylvaticum 2 3 Glechoma hirsuta 2 2 Carexflacca 1 Convallaria majalis 1 Festuca heterophylla 1 1 Melittis melissophyllum 2 Primula vulgaris 2 Tamus communis 2 Polvgonatum odoratum 1 Potentilla micrantha 1 Tanacetum corymbosum 1 Viola alba 1 RASPRAVA Mezofilne bukove šume pojedinih dijelova gora međurječja Save i Drave, pripadaju tipično srednjoeuropsko bukovoj šumi s dlakavim šašom (Carici pilosae- Fagetum), pa taj dio Hrvatske u fitogeografskom smislu možemo priključiti srednjoeuropskoj fitogeografskoj provinciji. Navedene su šumske sastojine najčešće razvijene na luvisolu tipičnom, na luvisolu površinski ogoljelom i eutrično smeđem lesiviranom tlu na laporu (usp. Mart i no vi ć 1983). Značajka navedenih tala je slabo izraženi stupanj kiselosti (pH = 4,5-6,5), što se odražava i u flornom sastavu bukovih sastojina. U njemu dominiraju više-manje neutrofilne do slabo acidofilne vrste. Može se naglasiti daje sloj grmlja razmjerno slabo razvijen, stoje izgleda općenita značajka navedene šumske zajednice. I na istraživanom području u Hrvatskoj as. Carici pilosae-Fagetum stoji u uskim sindinamskim odnosima s razmjerno rasprostranjenom asocijacijom Galio odorati-Fagetum, slično kao i u srednjoj Europi. Upra Carex pendula 1 Hypericum montanum 1 Pratilice: B Sambucus nigra 2 3 1 Robinia pseudoacacia 1 Castanea sativa 1 C Epilobium montanum 3 2 2 Geranium robertianum 1 1 1 Ajuga reptans 3 4 2 Oxalis acetosella 3 4 Fragaria vesca 3 1 Luzula luzuloides 3 3 1 Luzula pilosa 1 3 2 Galeopsis tetrahit 2 1 Vrtića dioica 1 1 Galium aparine 1 Pteridium aquilinum 3 Veronica montana 2 Alliaria officinalis Euphorbia angulata Verbascum nigrum Hvpericum hirsutum Ranunculus acris A egopodium podagraria Heracleum sphondylium Dryopteris carthusiana Prunella vulgaris Atropa belladona Solanum dulcamara Eupatorium cannabinum - Discussion vo zbog toga u novijoj fitocenološkoj literaturi (Th. Muller 1992) kako je to uvodno bilo i naglašeno, sastojine as. Carici pilosae-Fagetum smatraju samo facijesom osnovne asocijacije Galio odorati-Fagetum. Th. Muller (1992: 216) piše: "Područni facijes (Gebietausbildung) s Carex pilosa (tab. 329/8; Carici pilosae- Fagetum O b e r d. 57; Subassoziation: typicum, luzuletosum, caricetosum brizoidis und circaetosum, kein festucetosum altisimae) ponaša se u kolinosubmontanoj formi od bavarskoga predalpskoga prostora, sve do baden-wirtenberškoga predalpskoga prostora, područja Bodenskoga jezera i sjeverne Švicarske, ali pridolazi također u području Neckera kod Tiibingena (usp. Faber 1933) i u gornjem Hessenu (Streitz 1968), gdje se u predalpskom prostoru i području Bodenskoga jezera pojavljuje Quercus petraea, umjesto Quercus robur, odnosno zamjenjuje onaj posljednji, i u bavarskom okružju, uz inače jednak sastav, pridolaze još Aposeris foetida i Symphytum tuberosum s neznatnim udjelom". |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 37 <-- 37 --> PDF |
I. Trinajstić, .1- Franjić: SUME BUKVE S DLAKAVIM SAŠOM (CARICI PILOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) Šumarski lislbr. 7 8, CXXH1 (1999). 311-321 T h . M u 11 e r (1992a) u tablici 329, koja pokazuje područnu raščlanjenost as. Galio odorati-Fagetum između 13 kolona navodi dvije, koje sveukupno obuhvaćaju 379 fitocenoloških snimaka u sastavu kojih se javlja Carex pilosa. To je kolona br. 8, koja ujedinjuje 361 snimku i u kojoj je C. pilosa zastupljena s 37%. Druga je kolona br. 13 koja obuhvaća 18 snimaka i u njoj je C. pilosa zastupljena sa 100%, tj. zastupljena je u svim fitocenološkim snimkama. I jedna i druga kolona samo su djelomično pogodne za usporedbu s našim sastojinama Caricipilosae-Fagetum. Kolona br. 8 obuhvaća sastojine nadmorskih visina između 340-780 m/nm, pa one odgovaraju submontanom do montanom pojasu, kao i u Hrvatskoj. Međutim, ne vidi se kakva je situacija s onim sastojinama iz kojih potječu fitocenološke snimke s Carexpilosa, a njih je od ukupnoga broja 361, skoro stotinu. Kolona br. 13 obuhvaća sastojine između 730-900 m, koje već pripadaju gorskom (alaltimontanom) pojasu, stoje vidljivo i iz obilnije zastupljenosti jele (Abies alba) s 28% u fitocenološkim snimkama. Analizirane sastojine razmjerno su siromašnijega flornoga sastava, jer u sklopu 18 snimaka obuhvaćaju svega 78 vrsta, pa su znatno siromašnije od litoralnih koje, također, u sklopu 18 snimaka obuhvaćaju 116 vrsta. Analiziramo li transverzalne profile pojedinih dijelova Bilogore (Cestar et al. 1983) na kojima je prika ZAKLJUČAK U sklopu fitocenološko-sintaksonomske analize mezofilnih bukovih šuma na gorama što se pružaju na prostoru između Save i Drave (Bilogora, Moslavačka gora, Papuk), ustanovljeno je da znatne površine zauzima šuma bukve s dlakavim šašom, kao vrlo markantna šumska zajednica. U sklopu flornoga sastava as. Carici pilosae-Fagetum koji je prikazan u tablici 1, možemo ustanoviti da na temelju 18 fitocenoloških snimaka obuhvaća ukupno 116 vrsta. Broj vrsta po pojedinoj fitocenološkoj snimci kreće se od 18-52 ili prosječno 33 vrste po jednoj fitocenološkoj snimci. To predstavljala nešto preko 28 % ukupnoga flornoga sastava obuhvaćenoga jednom prosječnom fitocenološkom snimkom. U svih 18 fitocenoloških snimaka zastupljene su obije vrste - Fagus sylvatica i Carex pilosa, stoje logično, jer je prema tim edifikatorskim vrstama navedena asocijacija i determinirana na terenu. Bez učešća bukve nije Fagetum, a bez dlakavoga šaša nije Carici pilosae- Fagetum. U 50 % i više fitocenoloških snimaka zabilježeno je 19 vrsta ili oko 16 % od ukupnoga flornoga sastava. zan usporedni odnos šumskih zajednica i tla (oznake B i C), možemo uočiti daje as. Carici pilosae-Fagetum isključivo vezana na tri međusobno srodna tipa tla - tipični luvisol, površinski ogoljeli luvisol i eutrično smeđe tlo. Potpuno istovjetno ponaša se i as. Carici pilosae- Carpinetum, kojaje, kako se to iz svih navedenih profila može vidjeti, uklopljena u bukovu šumu, pa je možemo smatrati degradacijskim stadijem as. Carici pilosae- Fagetum. Daje as. Caricipilosae-Carpinetum degradacijski stadij uvjetovan otvaranjem sklopa, ide u prilog i pojava jakoga nadiranja srebrnaste lipe (Tilia argentea) u sastojine, tvoreći i posebni facijes. Kako smo uvodno naglasili, priklonili smo se prvotnome gledištu Oberdorfer a (1957), koji kompleks Carexpilosa-Fagus sylvatica smatra samostalnom asocijacijom, a ne samo facijes šire shvaćene as. Galio odorati-Fagetum. Činjenica je da se sastojine obiju navedenih bukovih šuma na terenu međusobno izmjenjuju, ali se i to može interpretirati kao mozaik-kompleks. Takva situacija u prirodi nije usamljena. Ukoliko određena istraživanja pokažu, navedene šumske zajednice mogle bi se uvrstiti u zajednički šumsko- gospodarski tip, ali i kao dva usko srodna podtipa, što će u prvome redu ovisiti o veličini površine svake od istraživanih šumskih asocijacija. Conclusion Među tim vrstama ističu se u prvome redu karakteristične vrste sveze Fagion sylvaticae i podsveze Galio odorati-Fagenion, karakteristične vrste reda Fagetalia, posebice u sloju niskoga rašća i samo jedna vrsta (Fragaria vesca) među pratilicama. Nasuprot navedenome sastavu, u samo jednoj fitocenološkoj snimci zabilježena je 41 vrsta ili 35,6 % od ukupnoga flornoga sastava, pa možemo zaključiti daje analizirana šumska zajednica u prosjeku razmjerno siromašnoga flornoga sastava. Sve sintaksonomski značajne vrste uvrštene su u tablicu 1, dok su među pratilicama nabrojane izvan tablice. U određivanju statusa bukove šume s dlakavim šašom priklonili smo se prvotnomu gledištu O b e r d o r f e r a (1957) da sastojine bukovih šuma u kojima dominira Carexpilosa shvatimo kao samostalnu asocijaciju Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957. Međutim, treba istaći da i u Hrvatskoj, kao i drugdje u srednjoj Europi, as. Carici pilosae-Fagetum stoji u uskim sindinamskim i sinkorološkim odnosima s as. Galio odorati-Fagetum shvaćenoj u užem smislu, s kojom je bez daljnjega floristički usko srodna. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I. Trinajstić. J. Franjić: SUME BUKVE S DLAKAVIM ŠAŠOM (CARICI P1LOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) Šumarski list br. 7 8, CXXIH (1999). 311-321 ZAHVALA - Acknovvledgements Ovaj rad napravljen je uz financijsku potporu JavnoPuači, upravitelju Šumarije Kutjevo dipl. inž. Željku ga poduzeća "Hrvatske šume" p. o. Zagreb i u suradnji s Ognjenčiću, upravitelju Šumarije Velika dipl. inž. Ivici njihovim djelatnicima. Zahvaljujemo na suradnji upraĐurdeviću, revimici dipl. inž. Silviji Zec. Osim zahvale, vitelju šumarije Bjelovar dipl. inž. Milanu Presečanu, dužni smo pohvaliti navedene šumarnike, koji su osim bivšem upravitelju šumarije Kutina - dipl. inž. Ivici svojih stručnih obveza na radnim mjestima, pokazali Stožickom, upravitelju Uprave šuma Požega - dipl. inž. veliku zainteresiranost i zavidno znanje iz područja fito- Stjepanu Blažičeviću i njegovim suradnicima - mr. se. cenologije i pedologije, stoje svakako dobar pokazatelj Ivici Samardžiću, mr. se. Zeljku Najvirtu, mr. Borislavu kvalitetne suradnje znanosti i prakse. LITERATURA - References Faber,A., 1933: Pflanzensoziologische Untersuchun-Oberdorfer , 1957: Siiddeutsche Pflanzengesellgen in Suddeutschland. Bibl. Bot. 108, 68 str. schaften. Pflanzensoziologie 10, 564 str. Jena. Stuttgart (cit. prema Th. Miiller 1992). Pelcer , Z., 1983: Šumske zajednice. U Cestar, D., V. Marti no vić, J., 1983: Šumska tla. U Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer: Hren, Z. Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer: Ekološko-gospodarski tipovi šuma podaičja BiEkološko- gospodarski tipovi šuma područja Bilogore. Radovi Šum. Inst. Jastreb. 57: 8-13, Zalogore. Radovi Šum. Inst. Jastreb. 57: 13-23, greb. Zagreb. Rauš, Đ., Trinaj stić I.,Vukelić J.,Medvedo Matić, S., Prpić, B., Rauš, Đ., Vranković, A., vić J., 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U Đ. 1979: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i MuRauš (ed.): Šume u Hrvatskoj, 33-78, Zagreb. ški bunar. Šumsko gospodarstvo Josip Kozarac. Streitz , H., 1968: Verbreitung, Standortsanspriiche Nova Gradiška. und soziologischesVerhalten der Wimpersegge Miiller, Th., 1992: 4 Verband: Fagion svlvaticae (Carex pilosa Scop.) in Oberhessen. Hess. Florist. Luquet 76. In E. Oberdorfer (ed.): Siiddeutsche Briefe 17: 11-18 (cit. prema Th. Miiller 1992). Pflanzengesellschaften. ed. 2,4, Tekstband: 193-Trinajstić, I., 1995: Plantgeographical division of 249. forest vegetation of Croatia. Ann. Forest. 20(2): 37-66. Miiller, Th., 1992a: 4 Verband: Fagion svlvaticae Luquet 76. In E. Oberdorfer (ed.): Siiddeutsche Tri naj stić, 1., 1998: Fitogeografskoraščlanjenjekli- Pflanzengesellschaften. ed. 2, 4, Tabellenband: mazonalne šumske vegetacije Hrvatske. Šum. 417-580. list 122: 407-421. SUMMARY: By theplantsociological andsyntaxonomical analysis ofmesophillic beechforests on the mountains extending between the Sava and Drava Rivers (Bilogora, Moslavačka gora, Papuk) in Croatia, large areas have beenfound to be coveredby the beech forest with ciliated reedgrass fCarici pilosae- Fagetum Oberdorfer 1957), as a very striking forest association. In the Croatian forestry plantsociological literature, the said forest association has been designated far vears by the name of "Carici pilosae-Fagetum Pelcer, prov. " orshorter "Carici pilosae-Fagetum Pelcer", that is illegitvm, since the combination "Carici pilosae-Fagetum" has been usedfar the first time by Oberdorfer (1957). During his investigation of beech forests, Matić et al. (1979) designated this association by the name of "Fagetum croaticum montanum Horv. 38", and he studied it thoroughlv in his work "Forest Vegetation Reserve Prašnik and Muški bunar ". By comparing the beech forest floral composition of mountains between the Sava and Drava Rivers in Croatia designated by the name of "Carici pilosae- Fagetum Pelcer, prov. " (Pelcer 1979, 1983) and the Central European |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 39 <-- 39 --> PDF |
I. Trinajstić, J. Franjić: ŠUME BUKVE S DLAKAVIM SASOM (CARICI PILOSAE-FACETUM OBERDORFER 1957) Šumarski list br. 7 X, CXX1II (1999), 31 1-321 stands designated by the name of "Carici pilosae-Fagetum Oberd. 1957" (Oberdorfer 1957), namely Galio odorati-Fagetum "Carex pilosa -Ausbildung" (Th. Miiller 1992). it can be seen that ali three complexes are spread over a relatively large space in Centaral Europe with basically a unigue floral composition and that they fit well in theframe ofthe Centaral European alliance Fagion sylvaticae, and inside it in the suballiance Galio odorati-Fagenion. Similary, far the Croatian stands it is significant thatpractically they do not contain any elements ofthe Illvrian alliance Aremonio-Fagion, and, there fore, theyfit very vvell into theframe ofthe Central European alliance Fagion sylvaticae, too. For these reasons, we accepted the original standpoint of Oberdorfer (1957) that the beech forest stands in vvhich Carex pilosapredominates are to be understood as an independent association of Carici pilosae-Fagetum. It should be noted, hovvever, that in Croatia, as vvell as elsevvhere in Europe, the ass. Carici pilosae-Fagetum is in the close sindynamical and sinchorological relations with the ass. Galio odorati-Fagetum, taken in a limited sense, vvith vvhich there is no doubt thatfloristically it is closely related. Key vvords: Carex pilosa, Fagus sylvatica, Croatia |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 40 <-- 40 --> PDF |
unikomerc-uvoz STIHLR) Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 |