DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 30 <-- 30 --> PDF |
1. Trinajstić. J. Franjić: ŠUME BUKVE S DLAKAVIM ŠAŠOM {CARICI PILOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) Šumarski liši hr. 7-8, CXX111 (1999). 3 11-321 dnjoeuropskih sastojina označenih imenom "Caricipilosae- Fagetum Oberdorfer 1957" (Oberdorfer 1957), odnosno Galio odorati-Fagetum "Carex pilosa - Ausbildung" (Th. Miiller 1992) kako je to prikazano i na tablici 2, možemo uočiti da sva tri kompleksa, iako rasprostranjenja na razmjerno velikom prostoru srednje Europe, imaju u osnovi jedinstven florni sastav i da se dobro uklapaju u okvire srednjoeuropske sveze Fagion, a unutar nje u podsvezu Galio odorati-Fagenion. Isto je tako i za hrvatske sastojine značajno da praktički ne sadrže elemente ilirske sveze Aremonio-Fagion, pa se i one dobro uklapaju u okvire srednjoeuropske sveze Fagion. Zbog navedenih razloga priklonili smo se prvotnome gledištu O b e r d o r f e r a (1957), da sastojine bukovih šuma u kojima dominira Carexpilosa shvatimo kao samostalnu asocijaciju Carici pilosae-Fagetum. Međutim, treba istaći da i u Hrvatskoj, kao i drugdje u srednjoj Europi, as. Carici pilosae-Fagetum stoji u uskim sindinamskim i sinkorološkim odnosima s as. Galio odorati-Fagetum shvaćenoj u užem smislu, s kojom je bez daljnjega floristički usko srodna. As. Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957 u vegetaciji Hrvatske Ass. Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957 in vegetation of Croatia Iz podataka koje je objavio Pelcer (U: Cestar et al. 1983) možemo razabrati daje as. Carici pilosae-Fagetum rasprostranjena na Bilogori, a mi smo je tijekom vegetacijskih istraživanja proučavali na Bilogori, Moslavačkoj gori i Papuku. Florni sastav as. Carici pilosae-Fagetum prikazanje u tablici 1, koja je sastavljena na temelju 18 fitocenoloških snimaka koje potječu sa sljedećih lokaliteta: ANALIZA FLORNOGA SASTAVA U sklopu flornoga sastava as. Carici pilosae-Fagetum, koji je prikazan u tablici 1, možemo ustanoviti da ta zajednica na temelju 18 fitocenoloških snimaka obuhvaća ukupno 116 vrsta. Broj vrsta po pojedinoj fitocenološkoj snimci kreće se od 18-52, ili prosječno 33 vrste po jednoj fitocenološkoj snimci. To bi predstavljalo nešto preko 28% ukupnoga flornoga sastava obuhvaćenoga jednom prosječnom fitocenološkom snimkom. U svih 18 fitocenoloških snimaka zastupljene su dvije vrste - Fagus svlvatica i Carex pilosa, stoje logično, jer je prema tim edifikatorskim vrstama navedena asocijacija i determinirana na terenu. Bez učešća bukve nije Fagetum, a bez dlakavoga šaša nije Carici pilosae- Fagetum. U 50% i više fitocenoloških snimaka zabilježeno je 19 vrsta ili oko 16% od ukupnoga flornoga sastava. Među tim vrstama ističu se u prvome redu karakteristične vrste sveze Fagion sylvaticae i podsveze Galio odorati-Fagenion, karakteristične vrste reda Fagetalia, posebice u sloju niskoga rašća i samo jedna vrsta (Fragaria vesca) među pratilicama. Snimke 1 i 2 su iz Bjelovarske Bilogore, snimke 3 i 4 su iz sjevernoga Papuka, snimke 5, 6, 9 i 10 su iz južnoga Papuka, a snimke 7 i 8 su iz Moslavačke gore. Snimke 11-18 su iz Rezervata šumske vegetacije Muški bunar (Mat i ć etal. 1979). Radi usporedbe, u tablicu 2 uvršteni su podaci o flornom sastavu Pelcera (U: Cestar et al. 1983), Oberdorfera (1957) i Th.Mullera (1992a). Analysis of the floristic composition Nasuprot navedenome sastavu, u samo jednoj fitocenološkoj snimci zabilježena je 41 vrsta ili 35,6 % od ukupnoga flornoga sastava, pa možemo zaključiti daje analizirana šumska zajednica u prosjeku razmjerno siromašnoga flornoga sastava. Sve sintaksonomski značajne vrste uvrštene su u tablicu, dok su među pratilicama nabrojane izvan tablice. Kako je najveći broj karakterističnih vrsta reda Fagetalia karakterističan i za razred Querco-Fagetea, vrste koje su ovom prigodom izdvojene kao karakteristične za razred dijelom su termofilne (elementi reda Quercetaliapubescentis), a dijelom heliofilne (red Prunetalia) pa su u sklopljenim mezofilnim bukovim šumama vrlo rijetke. Zbog toga je razred Querco-Fagetea prividno zastupljen s razmjerno manjim brojem vrsta, a ni one koje su zabilježene ne postižu veći stupanj stalnosti. Zanimljivo je da su i različite, bukovim šumama strane vrste uvrštene u skupinu pratilica razmjerno slabo zastupljene, što dokazuje da su analizirane sastojine vrlo stabilne, bez obzira na to što se tu radi o gospodarskim šumama. |