DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 37 <-- 37 --> PDF |
I. Trinajstić, .1- Franjić: SUME BUKVE S DLAKAVIM SAŠOM (CARICI PILOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) Šumarski lislbr. 7 8, CXXH1 (1999). 311-321 T h . M u 11 e r (1992a) u tablici 329, koja pokazuje područnu raščlanjenost as. Galio odorati-Fagetum između 13 kolona navodi dvije, koje sveukupno obuhvaćaju 379 fitocenoloških snimaka u sastavu kojih se javlja Carex pilosa. To je kolona br. 8, koja ujedinjuje 361 snimku i u kojoj je C. pilosa zastupljena s 37%. Druga je kolona br. 13 koja obuhvaća 18 snimaka i u njoj je C. pilosa zastupljena sa 100%, tj. zastupljena je u svim fitocenološkim snimkama. I jedna i druga kolona samo su djelomično pogodne za usporedbu s našim sastojinama Caricipilosae-Fagetum. Kolona br. 8 obuhvaća sastojine nadmorskih visina između 340-780 m/nm, pa one odgovaraju submontanom do montanom pojasu, kao i u Hrvatskoj. Međutim, ne vidi se kakva je situacija s onim sastojinama iz kojih potječu fitocenološke snimke s Carexpilosa, a njih je od ukupnoga broja 361, skoro stotinu. Kolona br. 13 obuhvaća sastojine između 730-900 m, koje već pripadaju gorskom (alaltimontanom) pojasu, stoje vidljivo i iz obilnije zastupljenosti jele (Abies alba) s 28% u fitocenološkim snimkama. Analizirane sastojine razmjerno su siromašnijega flornoga sastava, jer u sklopu 18 snimaka obuhvaćaju svega 78 vrsta, pa su znatno siromašnije od litoralnih koje, također, u sklopu 18 snimaka obuhvaćaju 116 vrsta. Analiziramo li transverzalne profile pojedinih dijelova Bilogore (Cestar et al. 1983) na kojima je prika ZAKLJUČAK U sklopu fitocenološko-sintaksonomske analize mezofilnih bukovih šuma na gorama što se pružaju na prostoru između Save i Drave (Bilogora, Moslavačka gora, Papuk), ustanovljeno je da znatne površine zauzima šuma bukve s dlakavim šašom, kao vrlo markantna šumska zajednica. U sklopu flornoga sastava as. Carici pilosae-Fagetum koji je prikazan u tablici 1, možemo ustanoviti da na temelju 18 fitocenoloških snimaka obuhvaća ukupno 116 vrsta. Broj vrsta po pojedinoj fitocenološkoj snimci kreće se od 18-52 ili prosječno 33 vrste po jednoj fitocenološkoj snimci. To predstavljala nešto preko 28 % ukupnoga flornoga sastava obuhvaćenoga jednom prosječnom fitocenološkom snimkom. U svih 18 fitocenoloških snimaka zastupljene su obije vrste - Fagus sylvatica i Carex pilosa, stoje logično, jer je prema tim edifikatorskim vrstama navedena asocijacija i determinirana na terenu. Bez učešća bukve nije Fagetum, a bez dlakavoga šaša nije Carici pilosae- Fagetum. U 50 % i više fitocenoloških snimaka zabilježeno je 19 vrsta ili oko 16 % od ukupnoga flornoga sastava. zan usporedni odnos šumskih zajednica i tla (oznake B i C), možemo uočiti daje as. Carici pilosae-Fagetum isključivo vezana na tri međusobno srodna tipa tla - tipični luvisol, površinski ogoljeli luvisol i eutrično smeđe tlo. Potpuno istovjetno ponaša se i as. Carici pilosae- Carpinetum, kojaje, kako se to iz svih navedenih profila može vidjeti, uklopljena u bukovu šumu, pa je možemo smatrati degradacijskim stadijem as. Carici pilosae- Fagetum. Daje as. Caricipilosae-Carpinetum degradacijski stadij uvjetovan otvaranjem sklopa, ide u prilog i pojava jakoga nadiranja srebrnaste lipe (Tilia argentea) u sastojine, tvoreći i posebni facijes. Kako smo uvodno naglasili, priklonili smo se prvotnome gledištu Oberdorfer a (1957), koji kompleks Carexpilosa-Fagus sylvatica smatra samostalnom asocijacijom, a ne samo facijes šire shvaćene as. Galio odorati-Fagetum. Činjenica je da se sastojine obiju navedenih bukovih šuma na terenu međusobno izmjenjuju, ali se i to može interpretirati kao mozaik-kompleks. Takva situacija u prirodi nije usamljena. Ukoliko određena istraživanja pokažu, navedene šumske zajednice mogle bi se uvrstiti u zajednički šumsko- gospodarski tip, ali i kao dva usko srodna podtipa, što će u prvome redu ovisiti o veličini površine svake od istraživanih šumskih asocijacija. Conclusion Među tim vrstama ističu se u prvome redu karakteristične vrste sveze Fagion sylvaticae i podsveze Galio odorati-Fagenion, karakteristične vrste reda Fagetalia, posebice u sloju niskoga rašća i samo jedna vrsta (Fragaria vesca) među pratilicama. Nasuprot navedenome sastavu, u samo jednoj fitocenološkoj snimci zabilježena je 41 vrsta ili 35,6 % od ukupnoga flornoga sastava, pa možemo zaključiti daje analizirana šumska zajednica u prosjeku razmjerno siromašnoga flornoga sastava. Sve sintaksonomski značajne vrste uvrštene su u tablicu 1, dok su među pratilicama nabrojane izvan tablice. U određivanju statusa bukove šume s dlakavim šašom priklonili smo se prvotnomu gledištu O b e r d o r f e r a (1957) da sastojine bukovih šuma u kojima dominira Carexpilosa shvatimo kao samostalnu asocijaciju Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957. Međutim, treba istaći da i u Hrvatskoj, kao i drugdje u srednjoj Europi, as. Carici pilosae-Fagetum stoji u uskim sindinamskim i sinkorološkim odnosima s as. Galio odorati-Fagetum shvaćenoj u užem smislu, s kojom je bez daljnjega floristički usko srodna. |