DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 37     <-- 37 -->        PDF

I. Trinajstić, .1- Franjić: SUME BUKVE S DLAKAVIM SAŠOM (CARICI PILOSAE-FAGETUM OBERDORFER 1957) Šumarski lislbr. 7 8, CXXH1 (1999). 311-321
T h . M u 11 e r (1992a) u tablici 329, koja pokazuje
područnu raščlanjenost as. Galio odorati-Fagetum između
13 kolona navodi dvije, koje sveukupno obuhvaćaju
379 fitocenoloških snimaka u sastavu kojih se javlja
Carex pilosa. To je kolona br. 8, koja ujedinjuje 361
snimku i u kojoj je C. pilosa zastupljena s 37%. Druga
je kolona br. 13 koja obuhvaća 18 snimaka i u njoj je C.
pilosa zastupljena sa 100%, tj. zastupljena je u svim fitocenološkim
snimkama. I jedna i druga kolona samo
su djelomično pogodne za usporedbu s našim sastojinama
Caricipilosae-Fagetum. Kolona br. 8 obuhvaća sastojine
nadmorskih visina između 340-780 m/nm, pa
one odgovaraju submontanom do montanom pojasu,
kao i u Hrvatskoj. Međutim, ne vidi se kakva je situacija
s onim sastojinama iz kojih potječu fitocenološke
snimke s Carexpilosa, a njih je od ukupnoga broja 361,
skoro stotinu.


Kolona br. 13 obuhvaća sastojine između 730-900
m, koje već pripadaju gorskom (alaltimontanom) pojasu,
stoje vidljivo i iz obilnije zastupljenosti jele (Abies
alba) s 28% u fitocenološkim snimkama. Analizirane
sastojine razmjerno su siromašnijega flornoga sastava,
jer u sklopu 18 snimaka obuhvaćaju svega 78 vrsta, pa
su znatno siromašnije od litoralnih koje, također, u
sklopu 18 snimaka obuhvaćaju 116 vrsta.


Analiziramo li transverzalne profile pojedinih dijelova
Bilogore (Cestar et al. 1983) na kojima je prika


ZAKLJUČAK


U sklopu fitocenološko-sintaksonomske analize
mezofilnih bukovih šuma na gorama što se pružaju na
prostoru između Save i Drave (Bilogora, Moslavačka
gora, Papuk), ustanovljeno je da znatne površine zauzima
šuma bukve s dlakavim šašom, kao vrlo markantna
šumska zajednica.


U sklopu flornoga sastava as. Carici pilosae-Fagetum
koji je prikazan u tablici 1, možemo ustanoviti da
na temelju 18 fitocenoloških snimaka obuhvaća ukupno
116 vrsta. Broj vrsta po pojedinoj fitocenološkoj
snimci kreće se od 18-52 ili prosječno 33 vrste po jednoj
fitocenološkoj snimci. To predstavljala nešto preko
28 % ukupnoga flornoga sastava obuhvaćenoga jednom
prosječnom fitocenološkom snimkom.


U svih 18 fitocenoloških snimaka zastupljene su
obije vrste - Fagus sylvatica i Carex pilosa, stoje logično,
jer je prema tim edifikatorskim vrstama navedena
asocijacija i determinirana na terenu. Bez učešća bukve
nije Fagetum, a bez dlakavoga šaša nije Carici pilosae-
Fagetum.


U 50 % i više fitocenoloških snimaka zabilježeno je
19 vrsta ili oko 16 % od ukupnoga flornoga sastava.


zan usporedni odnos šumskih zajednica i tla (oznake B i
C), možemo uočiti daje as. Carici pilosae-Fagetum isključivo
vezana na tri međusobno srodna tipa tla - tipični
luvisol, površinski ogoljeli luvisol i eutrično smeđe
tlo. Potpuno istovjetno ponaša se i as. Carici pilosae-
Carpinetum, kojaje, kako se to iz svih navedenih profila
može vidjeti, uklopljena u bukovu šumu, pa je možemo
smatrati degradacijskim stadijem as. Carici pilosae-
Fagetum. Daje as. Caricipilosae-Carpinetum degradacijski
stadij uvjetovan otvaranjem sklopa, ide u
prilog i pojava jakoga nadiranja srebrnaste lipe (Tilia
argentea) u sastojine, tvoreći i posebni facijes.


Kako smo uvodno naglasili, priklonili smo se prvotnome
gledištu Oberdorfer a (1957), koji kompleks
Carexpilosa-Fagus sylvatica smatra samostalnom asocijacijom,
a ne samo facijes šire shvaćene as. Galio
odorati-Fagetum. Činjenica je da se sastojine obiju navedenih
bukovih šuma na terenu međusobno izmjenjuju,
ali se i to može interpretirati kao mozaik-kompleks.
Takva situacija u prirodi nije usamljena.


Ukoliko određena istraživanja pokažu, navedene
šumske zajednice mogle bi se uvrstiti u zajednički šumsko-
gospodarski tip, ali i kao dva usko srodna podtipa,
što će u prvome redu ovisiti o veličini površine svake
od istraživanih šumskih asocijacija.


Conclusion


Među tim vrstama ističu se u prvome redu karakteristične
vrste sveze Fagion sylvaticae i podsveze Galio
odorati-Fagenion, karakteristične vrste reda Fagetalia,
posebice u sloju niskoga rašća i samo jedna vrsta (Fragaria
vesca) među pratilicama.


Nasuprot navedenome sastavu, u samo jednoj fitocenološkoj
snimci zabilježena je 41 vrsta ili 35,6 % od
ukupnoga flornoga sastava, pa možemo zaključiti daje
analizirana šumska zajednica u prosjeku razmjerno siromašnoga
flornoga sastava. Sve sintaksonomski značajne
vrste uvrštene su u tablicu 1, dok su među pratilicama
nabrojane izvan tablice.


U određivanju statusa bukove šume s dlakavim šašom
priklonili smo se prvotnomu gledištu O b e r d o r f
e r a (1957) da sastojine bukovih šuma u kojima dominira
Carexpilosa shvatimo kao samostalnu asocijaciju
Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957. Međutim,
treba istaći da i u Hrvatskoj, kao i drugdje u srednjoj
Europi, as. Carici pilosae-Fagetum stoji u uskim
sindinamskim i sinkorološkim odnosima s as. Galio
odorati-Fagetum shvaćenoj u užem smislu, s kojom je
bez daljnjega floristički usko srodna.