DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEVt´S Šumarski list br. 7-8, CXXIII (1999), 323-328 UDK 576.89 KRPELJI I NEKE ANTROPOZOONOZE TICKS AND SOME ANTHROPOZOONOSES Miroslav HARAPIN* SAŽETAK: Krpelji su clankonošci koji pripadaju redu grinja. Glava, prsište i zadak čine jednu cjelinu. Imaju posebne usne organe za bodenje kože i sisanje (rilce, hipostoma). Parazitiraju na biljkama, beskralješnjacima i kralješnjacima. Značajni su s gledišta humane i veterinarske medicine, šumarstva i dr. Usvakom razvojnom stadiju (larva, nimfa, adult) mijenjeju domaćina. Žive nekoliko godina. Parazitiraju na sisavcima (mišolikim glodavcima i na drugim malim i velikim životinjama). Na čovjeka prenose patogene viruse, bakterije i druge uzročnike epidemijskih zaraznih bolesti. U nas prenose virusne encefalitise, kvržičavu groznicu, boreliozu i tularemiju, povratnu groznicu i dr. Uzročnici bolesti prenose se na nove generacije krpelja transovarijski, pa su krpelji stoga i rezervoari, a ne samo prenositelji uzročnika bolesti. Najpoznatija oboljenja u nas su upala moždane ovojnice, Lyme borelioza u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a na obalnom dijelu mediteranska pjegava groznica. Navedene bolesti mogu se prevenirati ili liječiti. Od preventivnih mjera najvažnija je izbjegavanje infekcije -izbjegavanje žarišta krpelja, hodanje šumskim stazama, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica. Također je potrebno koristiti repelenteprotiv krpelja, te nakon izloženosti opasnosti od infekcije pregledati tijelo. Za meningoencefalitis je najbolje primiti cjepivo prije infekcije. Lyme borelioza se liječi antibioticima. Ključne riječi: krpelj, sisavci, virus, bakterija, prenositelj, domaćin, meningoencefalitis i Lyme borelioza. KRPELJI - Ticks Sistematska pripadnost krpelja je sljedeća: karni ili tvrdi krpelji) i Argasidae (meki ili stajski krpeRazred: Arachnida - paučnjaci lji). Žive u tropima i u području s umjerenom klimom. Imaju posebne usne organe za bodenje tvrde kože i si Red: Acarina - grinje sanje (rilce ili hipostoma). Glava, prsište i zadak čine Podred: Ixodides - krpelji jednu cjelinu. Šikarni krpelji žive po šumama i pašnja Porodica: bcodidae cima gdje životinje bivaju duže vrijeme i piju krv, a Grinje su heterogena skupina, jer joj pripadaju vanjsvakim razvojnim stadijem (larva, nimfa, odraslajedinski nametnici različitih staništa, neki isključivo na biljka) mijenjaju nositelja. Žive po nekoliko godina. Prekama, dok drugi parazitiraju na beskralješnjacima i kranose virusne eneefalitise (upala mozga), kvržičavu grolješnjacima. Za medicinsku i veterinarsku epidemiolo-znicu, boreliozu i tularemiju. Kod nas je vrlo čest obigiju značajna je porodica Ixodidae. čni ili šumski krpelj (lxodes ricinus). Rod i vrstu Ixodes ricinus definirao je Linn e 1746 god. Od tada do Clankonošci iz reda Acarina, pripadaju skupini Neuman a 1904 god., taje vrsta u literaturi opisana Ixodoidea, koja se dijeli na dvije porodice: hodidae (ši pod 23 sinonima (inačica). Rodu Ixodes pripadaju 84 vrste krpelja (B a b o s, 1964.). * Dr. se. Miroslav Harapin, Pokornog 10, Zagreb, Croatia |