DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 42 <-- 42 --> PDF |
M. Harapin: KRPELJI I NEKE ANTROPO/OONOZK Ixodes ricinuc L. (f kukuljica nasisana kukuljica ženka odrasla mužjak odrasli mužjak u kopulaciji na ženki nasisana ženka Slika 1. Razvojni stadij krpelja Fig. 1 Developmental instars of ticks (From: Borčić) Mužjak običnog krpelja dug je 2,5 mm, a ženka 4 mm. Sisanjem krvi samo ženka povećava obujam i do 100 puta). Krpelji su učinkoviti prenosnici virusa, bakterija, rikecija i protozora iz sljedećih razloga: Sporo i dugo se hrane na domaćinu pa mogu usisati velik broj uzročnika bolesti; hrane se najmanje jedanput u svakom stadiju pa mogu primiti i prenijeti patogene uzročnike; posjeduju veliki reproduktivni potencijal; imaju visok stupanj preživljavanja; mužjak običnog krpelja može gladovati 18, a ženka 27 mjeseci (Romanović, Mulić, 1999.). Obični krpelj napada šumske sisavce i čovjeka. Šestonožna ličinka siše krv na mišolikim glodavcima, a kad se napije krvi otpadne i presvuče se u drugu osmonožnu ličinku. Ta se ličinka popne na visoku biljku, travu ili grmlje, pa kad prolaze sisavci ili čovjek prihvati se za njih. Ona svojim rilcem probuši kožu o koju se zakvači. Nakon napuštanja domaćina jajašca dozrijevaju u ženki na tlu. Ženka snese od 1000 do 5000 jajašaca. Stadij nametničkog života mužjaka kraći je nego u ženke. Mužjak često i ne siše krv. Ubod krpelja praćenje zapaljenjem kože (eritem) zbog sekreta žlijezda i bakterija. Neki krpelji imaju otrovne izlučine, pa može nastupiti paraliza janjaca, jarića, teladi i čovjeka. Slina kr Šumarski liši br. 7-8. CXXI!I (1999), 323-328 Slika 2. Usni organi i rilo (hipostoma) Fig. 2 Labial organs and feeler (hipostoma) (From: Borčić) pelja sadrži i anestetik, i zbog toga se ne osjeti ubadanje u kožu čovjeka. Stajski krpelji (Argasidae) su meki krpelji, jer nemaju leđnog štita. Uglavnom napadaju ptice. Krv sišu u svim razdobljima života. Vrsta Argus reflexus je dugačka 4 mm, noću siše krv golubovima, kokošima, patkama i guskama. Ličinke se na domaćinu zadrže sedam dana, a nimfe i odrasli samo 20 - 40 minuta. Za čovjeka su opasne vrste roda Ornithodorus, jer prenose povratnu groznicu (sin. povratni tifus), uzrokovan spirohetama (Borrelia recurrentis). Slika 3. Krpelj spreman za napad Fig. 3 Tick ready to attack (Foto: M. Harapin) Na području Mediterana krpelj Rhipicephalus sanguieneus je prenosnik mediteranske pjegave groznice (sin. marsejska groznica, kvržičasti pjegavac) koji uzrokuje Rickettsia conoti. Krpelj je vanjski nametnik pasa, ali dolazi i na konjima, govedima, mačkama, svinjama i štakorima. Krpelj je rasprostranjen u svim dijelovima svijeta (Varma i sur. 1990.). Ima ga na psima i u hladnim predjelima (Kanada i Skandinavija). Infekcija se prenosi i transovarijalno. Do oboljenja dolazi samo u našem priobalju, ne sjevernije od Zadra (Romanović, M ulić, 1999.). |