DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 43 <-- 43 --> PDF |
M. Harapin: KRPELJI 1 NEKE ANTROPOZOONOZE Šumarski list br, 7-8, CXX111 (1999). 323-328 UPALA MOŽDANE OVOJNICE - Inflammation of the brain and meninges Krpeljni meningoencefalitis (KME) je virusna antropozoonoza (bolest životinja koja se može prenijeti na čovjeka). Za KME su važna tri člana biocenoze, a to su: mišoliki sisavci, gušteri i druge sitne životinje, kao rezervoari infekcije, krpelji iz porodice hodidae kao prijenosnici (vektori) virusa i virus KME. Kao vektori u prirodi sudjeluju mnogi kralješnjaci, a od odlučujućeg značenja su mišoliki glodavci iz tri roda: Žutogrli šumski miš (Apodemusflavicollis), mali ., --^j^^*r\ rTVJr .- 1 .:m^Kr Ns * Jw^ *T*L\ "L TW± 2 "V" \ -* \ W Bw tZ^^ ^SJI X" 3 AIjM Slika 4. Virus i njegova grada. 1: protein E, 2: protein M, 3: protein C Fig. 4 Virus and its strukture: 1: Protein E, 2: Protein M, 3: Protein C (From: Gerold and Hofmann) šumski miš (A. svlvaticus), poljski miš {A. agrarius); livadna voluharica (Microtus agrestis), podzemna voluharica (Pitymys subterraneus) i šumska riđa voluharica (Clethrionomys glareolus). Osim navedenih ima još desetak vrsta na kojima mogu parazitirati krpelji, a spo RASPROSTRANJENOST KME Krpeljni meningoencefalitis rasprostranjen je gotovo u cijeloj Europi od 40 do 60 stupnjeva sjeverne širine, od Sredozemlja do Skandinavije. Znatan porast oboljelih u dvogodišnjem razdoblju 1993 - 1994. g. registriran je u Latviji, Češkoj, Švedskoj, Mađarskoj, Švicarskoj i Sloveniji. U Hrvatskoj se KME pojavljuje jedino između Save i Drave, s izuzetkom slavonskobrodskog područja(Borč i ć´, 1995). minjemo samo poljsku voluharicu i smedeg štakora. Velike divlje životinje (divljač) mogu u tom lancu prijenosa sudjelovati u prehrambenom lancu i kao prenosioci na velike udaljenosti. Uloga domaćih životinjaje beznačajna. Navedeni mišoliki glodavci prenose sve razvojne stadije (ličinke, kukuljice, adulte). Spomenuti mali sisavci zaraženi virusom KME imaju kratkotrajnu prolaznu bolest (7 dana), imaju viremiju. Infekcija virusom KME kod mišolikih glodavaca je prolazna i oni stiču visok stupanj imunosti na nju. Krpelji jednom zaraženi virusom KME ostaju zaraženi do kraja života. Oni nemaju nikakve posljedice kao nositelji virusa. Ličinke predaju virus kukuljicama, a kukuljice odraslima. Dokazano je da se virus prenosi putem jajašaca. Postotak zaraženih krpelja u prirodnim žarištima KME kreće se od 1 : 250 do 1 : 1500 (Borčić, 1995.). Učestalost nositelja virusa mijenja se iz godine u godinu. Čovjek je slučajna žrtva i posljednja karika u tom lancu, jer nema prenosa KME s čovjeka na čovjeka. Registrirane su zaraze KME konzumacijom ovčjeg ili kozjeg mlijeka. Dokazano je da se virus KME može širiti i zrakom. Važno je istaknuti da infekcija virusom KME najčešće prolazi kao blago oboljenje, a samo jedna manjina zaraženih dobiva "pravi" eneefalitis. Ispitivanja kod šumskih radnika pokazala su da 50% njih ima antitijela na virus KME, a samo rijetki su imali simptome preboljenja eneefalitisa. Intenzitet zaraze ovisi o brojnosti glodavaca, a time i krpelja, a oni ovise o blagim odnosno oštrim zimama. Duljina inkubacije za eneefalitis je 2-3 tjedna. Više od 50% oboljelih nalazi se u životnoj dobi od 20-50 godina, što je uvjetovano kretanjem u području zaraženom KME. Geografical distribution of TBE 1 Prof. dr. Bcrislavu Borčiću iz Hrvatskog zavoda za javno zdravSlika 5. KME u Hrvatskoj (rasprostranjenost) stvo želim srdačno zahvaliti za pomoć u svezi literature i za dragoFig. 5 Inflammation of the brain and meninges in Croatia cjene savjete pri pisanju ovog rada. (From: Borčić) |