DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SC1ENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7 8, CXXIII (1999), 287-299 UDK 630* 188 f 907 (001) VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA "SLATINSKIH PODRAVSKIH ŠUMA" VEGETAT1VE AND OTHER CHARACTERISTICS OF THE PROTECTED PART OF "SLATINSKE PODRAVSKE ŠUME" Joso VUKELIĆ, Dario BARIČEVIĆ & Zoran PERKOVIĆ* SAŽETAK: Dvadesetak kilometara sjeverno od Slatine, uz hrvatsko-mađarsku granicu na rijeci Dravi, nalazi se 705 ha vrlo vrijednih i zanimljivih ritskih šuma, koje su 1996. godine proglašene "šumom posebne namjene za znanstvena istraživanja ". U njima na relativno malom i neznatno utjecanom prostoru nalazimo primjere sukcesije staništa i vegetacije od riječnih prudova s malatom rakite i bademaste vrbe f´SaliK purpurea i Salix triandra) do visokih položaja u kojima dominira hrast lužnjak (Quercus robur). Posebna vrijednost raznolikosti i bogatstva šumskih zajednica su vrlo dobro razvijene sastojine bijele i crne topole (Populus alba i Populus nigraj / bijele johe (Alnus incanaj. Takve sastojine prava su rijetkost uz europske rijeke, posebice na tako velikoj površini i u prirodnom sastavu kao "Slatinske podravske šume". U radu su izneseni rezultati fitocenoloških istraživanja šumskih zajednica te je izrađena vegetacijska karta, koja ukazuje na druge posebnosti zaštićenoga dijela "Slatinskih podravskih šuma ". KIjučne r iječi: ritske šume, sukcesija šumske vegetacije, vegetacijska karta, šume posebne namjene. UVOD Introdiction Pod ritskim šumama podrazumijevamo periodično sela do Lauterburga (180 km) svedene na 0,3 % nekapoplavljene šume na riječnim otocima i najčešće uz dašnje površine (H ii g i n). obalu i neposrednu blizinu rijeke. Dinamika, visina i Ritske šume smatraju se po raznolikosti biljnoga i trajanje poplavne vode ovisi o vodostaju rijeka, jer životinjskog svijeta najbogatijima europskim kontinenšumske površine nisu odvojene nasipima. Ritske šume talnim šumama, koje se mogu usporediti s kišnim šunajčešće čine meke listače u različitim stadijima sukce mama Južne Amerike ( D i s t e r 1980). Zbog dinamike sije na tlima koja se nalaze u intenzivnim razvojnim kolebanja, ponajprije poplavne vode, omogućuju razprocesima. Šumske zajednice su dakako paraklima voj mnogim vrstama koje žive u vodi, na suhome ili su ksne, a njihov sastav, struktura i fizionomija ovise po tolerantne na uvjete između ta dva stupnja. Glavne vrnajrije o učestalosti, visini i dužini trajanja poplava. ste drveća u ritskim šumama su autoktone vrbe i topole. Nekada su u Europi, pa i u Hrvatskoj zauzimale daleko S obzirom da su im površine u novije doba drastično veće površine, no danas su uglavnom zbog melioriranja smanjene, medu prvima su se našle na popisu međunariječnih korita i izgradnje nasipa svedene na vrlo male rodnih institucija za očuvanje biljnih genetskih resursa površine. Navodimo primjer iz Njemačke, gdje su od (Gračan 1996 aib, Krstinić iKajba 1995). početka stoljeća ritske šume uz tok rijeke Rajne od Ba- Republika Hrvatska na sreću pripada zemljama koje su bogatije pravim ritskim šumama. Prema podacima iz Osnove područja Javnoga poduzeća "Hrvatske šume", * Prof.dr.sc. Joso Vukclić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mi još uvijek imamo približno 20 000 ha ritskih šuma fvlr.se. Dario Baričević, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zoran Perković, dipl. inž. šumarstva, Uprava šuma Našice uz Dravu i Dunav u kojima polovicu zauzima bijela vr |