DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SC1ENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7 8, CXXIII (1999), 287-299 UDK 630* 188 f 907 (001) VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA "SLATINSKIH PODRAVSKIH ŠUMA" VEGETAT1VE AND OTHER CHARACTERISTICS OF THE PROTECTED PART OF "SLATINSKE PODRAVSKE ŠUME" Joso VUKELIĆ, Dario BARIČEVIĆ & Zoran PERKOVIĆ* SAŽETAK: Dvadesetak kilometara sjeverno od Slatine, uz hrvatsko-mađarsku granicu na rijeci Dravi, nalazi se 705 ha vrlo vrijednih i zanimljivih ritskih šuma, koje su 1996. godine proglašene "šumom posebne namjene za znanstvena istraživanja ". U njima na relativno malom i neznatno utjecanom prostoru nalazimo primjere sukcesije staništa i vegetacije od riječnih prudova s malatom rakite i bademaste vrbe f´SaliK purpurea i Salix triandra) do visokih položaja u kojima dominira hrast lužnjak (Quercus robur). Posebna vrijednost raznolikosti i bogatstva šumskih zajednica su vrlo dobro razvijene sastojine bijele i crne topole (Populus alba i Populus nigraj / bijele johe (Alnus incanaj. Takve sastojine prava su rijetkost uz europske rijeke, posebice na tako velikoj površini i u prirodnom sastavu kao "Slatinske podravske šume". U radu su izneseni rezultati fitocenoloških istraživanja šumskih zajednica te je izrađena vegetacijska karta, koja ukazuje na druge posebnosti zaštićenoga dijela "Slatinskih podravskih šuma ". KIjučne r iječi: ritske šume, sukcesija šumske vegetacije, vegetacijska karta, šume posebne namjene. UVOD Introdiction Pod ritskim šumama podrazumijevamo periodično sela do Lauterburga (180 km) svedene na 0,3 % nekapoplavljene šume na riječnim otocima i najčešće uz dašnje površine (H ii g i n). obalu i neposrednu blizinu rijeke. Dinamika, visina i Ritske šume smatraju se po raznolikosti biljnoga i trajanje poplavne vode ovisi o vodostaju rijeka, jer životinjskog svijeta najbogatijima europskim kontinenšumske površine nisu odvojene nasipima. Ritske šume talnim šumama, koje se mogu usporediti s kišnim šunajčešće čine meke listače u različitim stadijima sukce mama Južne Amerike ( D i s t e r 1980). Zbog dinamike sije na tlima koja se nalaze u intenzivnim razvojnim kolebanja, ponajprije poplavne vode, omogućuju razprocesima. Šumske zajednice su dakako paraklima voj mnogim vrstama koje žive u vodi, na suhome ili su ksne, a njihov sastav, struktura i fizionomija ovise po tolerantne na uvjete između ta dva stupnja. Glavne vrnajrije o učestalosti, visini i dužini trajanja poplava. ste drveća u ritskim šumama su autoktone vrbe i topole. Nekada su u Europi, pa i u Hrvatskoj zauzimale daleko S obzirom da su im površine u novije doba drastično veće površine, no danas su uglavnom zbog melioriranja smanjene, medu prvima su se našle na popisu međunariječnih korita i izgradnje nasipa svedene na vrlo male rodnih institucija za očuvanje biljnih genetskih resursa površine. Navodimo primjer iz Njemačke, gdje su od (Gračan 1996 aib, Krstinić iKajba 1995). početka stoljeća ritske šume uz tok rijeke Rajne od Ba- Republika Hrvatska na sreću pripada zemljama koje su bogatije pravim ritskim šumama. Prema podacima iz Osnove područja Javnoga poduzeća "Hrvatske šume", * Prof.dr.sc. Joso Vukclić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mi još uvijek imamo približno 20 000 ha ritskih šuma fvlr.se. Dario Baričević, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zoran Perković, dipl. inž. šumarstva, Uprava šuma Našice uz Dravu i Dunav u kojima polovicu zauzima bijela vr |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 6 <-- 6 --> PDF |
.1. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA Šumarski list br. 7 8, CXXII1 (1999). 287-299 ba, dok su ostalo topole i druge ritske vrste. Najveći dio tih šuma nalazi se u Baranji, čime se još više povećava vrijednost udaljenijih i izoliranih lokaliteta kao što su "Slatinske podravske šume". Poznavanje hrvatskih ritskih šuma zahvaljujemo ponajprije iscrpnim istraživanjimaprof. dr. Đure Rauša (1978, 1992, 1994). U njima je s fitocenološkoga gledišta obradio sukcesiju, sinekološke uvjete i sastav ritskih zajednica, stoje poslužilo za usporedbu sa sličnim europskim područjima (Vu k e 1 i ć 1991) i za cjelovite prikaze šumske vegetacije nizinskih područja (Rauš idr. 1992, Vukelić iRauš 1997). Slatinske podravske šume, iako u posljednjih tridesetak godina utjecane podizanjem kultura aloktonih vrs ta (oko 170 ha), svojom očuvanošću i drugim karakteristikama izazvale su veliku pozornost šumarskih stručnjaka. Na njihovu vrijednost prvo ukazuje Rauš 1995, zatimGračan iKrstinić 1997, a 1996. godine su na temelju prijedloga šumarskih stručnjaka izdvojene iz redovnog gospodarenja i proglašene "Šumom posebne namjene za znanstvena istraživanja". Potom je Zoran Perković 1999. godine izradio diplomski rad i dao značajan prilog njihovu istraživanju i valorizaciji. Zbog dosadašnjih opsežnih fitocenoloških istraživanja ritskih šuma u Hrvatskoj, u ovome radu donosimo samo po jednu tipičnu snimku i kratak opis zajednice dok je naglasak na izrađenoj vegetacijskoj karti i prikazu ostalih specifičnosti istraživanoga područja. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ, SINEKOLOSKI UVJETI I ŠUMSKA VEGETACIJA Geographical position, synecological conditions and forest vegetation Zemljopisni položaj, površine "Šuma posebne namjene za znanstvena istraživanja" nalazi se u sastavu gospodarske jedinice "Slatinske podravske šume", koja se prostire u srednjoj hrvatskoj Podravini od Barča do Donjeg Miholjca, u dužini od približno 26 km. Zauzimaju 81 % od ukupne površine gospodarske jedinice, što iznosi 705 ha. To su svi otoci na rijeci Dra vi, šume uz državnu granicu s Republikom Mađarskom na lijevoj obali Drave i sve šume i šumska zemljišta na desnoj obali Drave sjeverno od obrambenog nasipa, odnosno prirodno uzvišene obale prema Dravi (poplavni dio gospodarske jedinice- odjeli 1; 2; 3;4g; 5; 6a, b, c; 7; 8; 11; 12; 14; 15; 16; 17; 18; 19; 20). Geološka podloga, tlo, klimatske prilike Geološku podlogu istraživanoga područje čini aluvijalni nanos. Taj je nanos uglavnom zastupljen šljuncima, pijescima, zaglinjenim pijescima, muljem te glinama i ilovačama, a na njima su razvijena hidromorfna tla. Aluvijalna tla koja se ovdje nalaze su recentna karbonatna u različitim stupnjevima razvoja. Prema Koppen-ovoj klimatskoj razdiobi, istraživano područje pripada u područje Cfwbx" klime, tj. umjerenotople kišne klime. Prema Langovu godišnjem kišnom čimbeniku ovo je semihumidno klimatsko područje. Prema podacima meteorološke postaje Slatina u, 10-godišnjem razdoblju, tj. od 1986. do 1995. god. srednja godišnja temperatura iznosi 11,5 °C. Srednja godišnja količina oborina iznosi 813,6 mm, od čega u vrijeme vegetacijskog Slika 1. Poplave u ritskoj šumi su česte, studeni 1998. razdoblja padne 455 mm oborina ili 56 % (Foto: Z. Perković) ukupne količine oborina. Figure I Floods in riparian forests are cornmon, Novembcr 1998 Srednja godišnja vlaga zraka iznosi 82 %. (Photo: Z. Perković) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 7 <-- 7 --> PDF |
J. Vukclić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski list br. 7-8, CXXI1I (1999), 287-299 Geomorfološke i hidrografske prilike Istraživano područje je riječna nizina s nagibom ne većim od 5°. Nadmorska visina kreće se od 93 m u odjelu 20a, do 100 m u odjelu 3c. Konfiguracija terena je blago valovita. Takva konfiguracija terena nastaje zbog toga što je korito Drave u Podravini nestalno, tj. rijeka se često premješta po širokoj aluvijalnoj ravnici. Na hidrografske prilike područja velik utjecaj ima obrambeni nasip uz veći dio toka Drave, koji se tu nalazi s vanjske strane istraživanoga područja. Važno je naglasiti daje Drava jedina slovensko-hrvatska rijeka s alpskim odnosno nivalnim snježnim reži Šumske Terenska istraživanja vegetacije obavljena su u svibnju, lipnju i srpnju 1998. godine i njima je utvrđeno sedam biljnih zajednica. One imaju sljedeći sistematski položaj: Alnetea glutinosae Br. - BI. et Tx. 1943 Alnetalia glutinosaeTx. 1937 Alno-Quercion roboris Ht. (1937) 1938 Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952 Salicetea purpureae Moor 1958 Salicetalia purpureae Moor 1958 Salicion albae Soo 1940 mom. Prema podacima Državnoga hidrometeorološkoga zavoda za 1998. godinu, povišenje vodostaja javlja se u travnju i svibnju, a maksimum je u srpnju. Povećanje vodostaja javlja se i tijekom rujna s maksimumom u listopadu, koji je znatno veći od onog ljeti. Visoki vodostaj rijeke Drave pojavljuje se dakle u vrijeme vegetacijskog razdoblja, stoje značajno za rast ritskih šuma. Nadalje, svi predjeli istraživanoga područja otvoreni su prema Dravi i izloženi njenim periodičnim i kratkotrajnim poplavama. zajednice Salicetum triandrae Malcuit 1929 Salicetumpurpureae Wendl. - Zel. 1952 Galio-Salicetum albae Rauš 1973 Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii Rauš1976 Populetum nigro-albae Slavnić 1952 Phragmitetea Tx. et Preis. 1942 Phragmitetalia W. Koch. 1926 Phragmition W. Koch. 1926 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 Šuma veza i poljskoga jasena (Fraxino-Ulmetum Zajednica nema na istraživanome području veće značenje. Nalazimo je samo u odjelu 12e (1 ha) na nešto povišenom terenu, na aluvijalnom tlu. Nekad je bila mnogo više rasprostranjena, a danas se javlja samo kao raritet ritskih šuma. U sloju drveća dominantna su stabla lužnjaka (Quercus robur), s primjesom veza (Ulmus laevis), bagrema (Robinia pseudacacia) i johe (Alnus incana). Tablica 1. Šuma veza i poljskoga jasena (Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952) Lokalitet: Predrijevački vrbak Odjel: 12 e Veličina snimka: 400 m2 Datum:03.07. 1998. Sklop: prekinut Florni sastav I Sloj drveća Quercus robur L. 3 Ulmus laevis Pali. + laevis Slav. 1952) Sloj grmlja je obilno razvijen, a uz svib (Cornus sanguinea) i petosjemeni glog (Crataegus pentagyna) razvijene su i povijuše. U sloju prizemnog rašća dolaze: plava kupina (Rubus caesius), bagrem (Robinia pseudacacia), svib (Cornus sanguinea), kopriva (Urtica dioica) i druge vrste kako se vidi iz tablice 1. Robinia pseudacacia L. + Alnus incana (L.) Willd. + II Sloj grmlja Cornus sanguinea L. 3 Robinia pseudacacia L. 2 Crataeguspentagyna W. et K. 2 Alnus incana (L.) VVilld. 1 III Sloj prizemnog rašća Rubus caesius L. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 8 <-- 8 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA Šumarski list br. 7 8, CXXIII (1999), 287-299 Cornus sanguinea L. 2 Urtica dioica L. 2 Robinia pseudacacia L. 1 Sambucus nigra L. 1 Festuca gigantea (L.) Vili. 1 Circaea lutetiana L. 1 Slika 2. Pojedini primjerci hrasta lužnjaka u ritskim šumama znatnih su dimenzija. Hrast lužnjak uz nasip u Slatinskim nizinskim šumama. (Foto:J. Vukelić) Figure 2 Some Pedunculate oak in riparian forest reach considerablc dimensions. Pedunculate oak along a dyke in "Slatinske podravske šume". (Photo: J. Vukelić) Glyceriafluitans R. 1 Scrophularia alata Gilib. 1 Ulmus laevis Pali. 1 Rumex sanguineus L. 1 Acer campestre L. + Torilis anthriscus (L.) Gmel. Slika 3. Šuma crne i bijele topole - odjel 8c (Folo: Z. Perković) Figure 3 Forest of black and vvhite poplar - compartment 8c (Photo: Z. Perković) Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slav. 1952) Razvijena je na najvišim terenima koji su manje izloženi erozijsko-akumulacijskim djelovanjima rijeke Drave - odjeli 16d, 8a, ci 12c na ukupnoj površini od 44 ha. Bijela i crna topola (Popu/us alba i P. nigra) dominantne su vrste drveća koje na tim terenima postižu znatne dimenzije. U sloju grmlja najbrojnije vrste su: svib {Cornus sanguinea), crna bazga (Sambucus nigra), vez (Ulmus laevis) i kalina (Ligustrum vulgare). Sloj prizemnoga rašća bujno je razvijen, s najčešćim vrstama: dobričica (Glechoma hederacea), plava kupina (Rubus caesius), rukodrž (Galium aparine), obalni šaš (Carex riparid), te druge vrste (vidi tablicu 2). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski list br. 7-8, CXXIII (1999). 2X7-299 Tablica 2. Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slav. 1952) Lokalitet: Predrijevački vrbak Odjel: 16 d Veličina snimka: 400 m2 Datum: 28. 05. 1998. Sklop: prekinut Florni sastav I Sloj drveća Populus alba L. Populus uigra L. II Sloj grmlja Cornus sanguinea L. Sambucus nigra L. Ulmus laevis Pali. Berberis vulgaris L. Vitis sylvestris Gmel. Euonymus europaea L. Ligustruni vulgare L. Quercus robur L. Crataegus monogyna Jacq. Ulmus campestre L. Viburnum opulus L. Acer campestre L. Prunus avium L. Alnus incana (L.) Willd. Morus alba L. + III Sloj prizemnog rašća Glechoma hederacea L. 4 Rubus caesius L. 3 Galium aparine L. 3 Impatiens noli-tangere L. 2 Vrtića dioica L. 2 5 Carex riparia Curt. 1 1 Circaea lutetiana L. 1 Brachypodium sylvaticum (Huds.) R. S. 1 3 Solidago gigantea L. 1 2 Lycopus europaeus L. 1 2 Viola reichenbachiana Jor. + 1 Crataegus monogyna Jacq. + 1 Pariš quadrifolia L. + + Galeopsis tetrahit L. + + Solanum dulcamara L. + + Eupatorium canabinnum L. + + Cornus sanguinea L. + + Alnus incana (L.) Willd. + + Aegopodium podagraria L. + + Peucedanum palustre L. + + Oxalis stricta L. + + Melandrium rubrum (Weigel.) Garcke + Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 1976) Ova zajednica najzastupljenija je prirodna fitocenoza Podravine. Nastanjuje terene koji su na prijelazu iz niže u gredu, te predstavlja optimalnu zajednicu istraživanoga područja na kojemu se rasprostire na površini od 250 ha, stoje oko 30 % ukupne istraživane površine. U sloju drveća dominantne vrste su bijela vrba (Salve alba) i crna topola (Populus nigra). Na području gdje izostaju periodične poplave prevladava bijela topola (Populus alba). U sloju grmlja dolaze: svib (Cornus sanguinea), obična kurika (Euonymus europaea), jednosjemeni glog (Crataegus monogyna) i dr. vrste s manjem stupnjem udjela. Glavna diferencijalna vrsta je plava kupina (Rubus caesius), a uz nju su u sloju prizemnog rašća česte vrste: kopriva (Urtica dioica), dobričica (Glechoma hederacea), vučja noga (Lvcopus europaeus), rastavljeni šaš (Carex remota), milava (Calamagrostis epigeios), divlji hmelj (Humulus lupulus) itd. T ^^f^^m^^m^^ Slika 4. Karakteristični izgled mješovitih vrba i topola LI Slatinskim podravskim šumama (Foto: J. Vukelić) Figure 4 A charactcristic appearancc of mixed wilows and poplars in "Slatinske podravske šume" (Photo: J. Vukelić) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 10 <-- 10 --> PDF |
,1. Vukelić, D, Baričcvić & Z. Perković: VEGETACUSKE 1 DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski listbr. 7 8, CXXIII (1999), 287-299 Tablica 3. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 1976) Lokalitet: Noskovački vrbak Ulmus laevis Pali. + Odjel: 17 a Veličina snimka: 400 m2 Datum: 03. 07. 1998. III Sloj prizemnog rašća Rubus caesius L. 3 Sklop: nepotpun Urtica dioica L. Glechoma hederacea L. Florni sastav I Sloj drveća Cornus sanguinea L. Circaea lutetiana L. Salix alba L. Populus nigra L. Populus alba L. Robinia pseudacacia L. Fraxinus americana L. 2 2 1 + + Solidago serotina Ait. Aegopodiumpodagraria L. Calamagrostis epigeios (L.) Roth. Humulus lupulus L. Carex remota L. + + Morus alba L. + Galium aparine L. + II Sloj grmlja Mentha palustris L. + Cornus sanguinea L. 3 Festuca gigantea (L.) Vili. + Euonymus europaea L. 2 Symphytum ojficinale L. + Viburnum opulus L. 1 Sta chys pa lus tris L. + Sambucus nigra L. 1 Mentha aguatica L. + Crataegus monogyna Jacq. 1 Carex riparia Curt. + Ligustrum vulgare L. + Lycopus europaeus L. + Crataeguspentagyna W. et K. + Carex elata Ali. + Šuma bijele vrbe s broćikom (Galio-Salicetum albae Rauš 1973) Razvija se na najnižim terenima uz rijeku Dravu u Kao što se vidi iz tablice 4 u sloju drveća dominanodjelima 2a, 3a, 7a, 11a, 15a, 16a i 19d, te na dravskim tna je bijela vrba (Salix alba), dok su u sloju grmlja najotocima u odjelima 2e, 5b, c, d, 12i, 14b, c i 19e, na ukubrojnije vrste: svib (Cornus sanquinea), bademasta vrpnoj površini od 164 ha, odnosno na oko 20 % površine ba (Salix triandra), negundovac (Acer negundo) i dr. istraživanoga područja. Njezin postanak i opstanak oviU sloju prizemnog rašća najčešće vrste su plava kusi o dužini trajanja poplave. Ako je vodostaj povoljan, pina (Rubus caesius), kopriva (Urtica dioica) i močvaronda se ova zajednica razvije za samo nekoliko godina. na broćika (Galiumpalustre). Tablica 4. Šuma bijele vrbe s broćikom (Galio-Salicetum albae Rauš 1973) Lokalitet: Sopjanska ada II Sloj grmlja Odjel: 7 a Cornus sanguinea L. 3 Veličina snimka: 400 m2 Humulus lupulus L. 2 Datum: 04. 07. 1998. Acer negundo L. 1 Sklop: nepotpun Salix alba L. 1 Florni sastav Salix purpurea L. 1 I Sloj drveća Salix triandra L. 1 Sa/ixalbaL. 4 Viburnum opulus L. + Popu/us alba L. 1 Salix cinerea L. + Populus nigra L. 1 Amorpha fruticosa L. + Fraxinus americana L. + Vitis sylvestris Gmel. + Ulmus laevis Pali. + Fraxinus americana L. + |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 11 <-- 11 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričcvić & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski list br. 7 8, CXXIII (1999), 287-299 III Sloj prizemnog rašća Rubus caesius L. Vrtića dioica L. Galium palustre L. Iris pseudacorus L. Solanum dulcamara L. Symphytum officinale L. Humulus lupulus L. Galium aparine L. Eupatorium canabinnum L. Mentha aguatica L. Senecio aguatica Huds. Filipendula ulmaria L. Lycopus europaeus L. + Clematis vitalba L. + Caltha palustris L. + Aegopodium podagraria L. + F/te sy l vest ris Gmell. + Glyceriafluitans (L.) R. Br. + Carex elata Ali. + Calystegia sepium (L.) R. Br. Myosotis scorpioides L. Lysmachia nummularia L. Rorippa amphibia (L.) Bess. + Lysmachia vulgaris L. + Phalaris arundinacea L. + K/o/a odorata L. + Šuma bademaste vrbe (Salicetum triandrae Malcuit 1929) Ova fitocenoza razvija se na dravskim otocima i prudovima kao pionirska vrsta. Nastaje iz sjemena u obliku malata i traje kratko - 10 godina. U sloju drveća dolazi bademasta vrba (Salix triandra) i bijela vrba (Salix alba). Sloj grmlja nije razvijen, a u sloju prizemnog rašća najčešće dolazi: paskvica (Solanum dulcamara), busenasti šaš (Carex elata), la- Tablica 5. Šuma bademaste vrbe (Salicetum triandrae Malcuit 1929) Lokalitet: Noskovačka dubrava Odjel: 18 c (novonastali otok) Veličina snimka: 400 m2 Datum: 11.07. 1998. Sklop: prekinut Florni sastav I Sloj drveća Salix triandra L. 5 SalixalbaL. 1 II Sloj grmlja nerazvijen Šibljak (Salicetum purpureae Zauzima najniže položaje dravskih prudova i otoka, obrašćuje niže i bare, te čini barsku granicu između šuma i močvarne fitocenoze. Ova fitocenoza razvija se samo u obliku grmlja, a najzastupljenije vrste su bademasta vrba (Salix purpurea) i vrba iva (Salix cinerea). U sloju prizemnog raš dolež (Calystegia sepium) i dr. vrste, kako se to vidi iz tablice 5. Opisana fitocenoza ustanovljana je na rubnim dijelovima dravskih otoka na novotaloženim sprudovima u odjelima 5d, 8g, 12h, 19g te na dva novonastala otoka uz odjel 18c. Ukupna površina koju zauzima ova zajednica je oko 10 ha. III Sloj prizemnog rašća Carex elata Ali. 1 Solanum dulcamara L. 1 Galium palustre L. 1 Calystegia sepium (L.) R. Br. 1 Molinia coerulea (L.) Mch. 1 Stachys palustris L. + Epilobium palustre L. + Cirisium palustre (L.) Scop. + Humulus lupulus L. + Urtica dioica L. + Rumex hydrolapathum Huds. + Iris pseudacorus L. + Scutelaria galericulata L. + rakite Wendl. Zel. 1952) ća nalaze se razne močvarne biljke (tablica 6). Nalazimo je na dijelovima otoka u odjelima 12h, 14h, te na rubnom dijelu odjela 15a uz samu obalu Drave. Također je nalazimo i na dijelu novonastalih otoka uz odjel 12c pored zajednice bademaste vrbe. Ukupna površina ove zajednice na istaživanom području je 6 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKH I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski listbr. 7-8, CXX1II (1999). 287-299 Tablica 6. Šibljak rakite (Salicetum purpureae Wendl. - Zel. 1952) Lokalitet: Noskovački vrbak Odjel: 15 a Veličina snimka: 400 m2 Datum: 11.07. 1998. g. Sklop: prekinut Florni sastav II Sloj grmlja Salix purpurea L. 3 Salix cinereaL. + III Sloj prizemnoga rašća Rubus caesius L. Cirisium palustre (L.) Scop. Rumex hydrolapathum Huds. + Iris pseudacorus L. Roripa amphibia (L.) Bess. + Senecio aguatica Huds. PotentiUa reptans L. Lvthrum salicaria L. Kopneni tršćak s rančićem (Scirpio-Phragmitetum W. Koch 1926) Zajednica se razvija fragmentarno i često je razvijena u facijesu jedne od svojstvenih vrsta na ukupnoj površini od 11 ha. Najveće površine ove zajednice nalaze se u mrtvajima i rukavcima Drave, gdje zajednica ima važnu ulogu u zarašćivanju vodenih površina. Najstalnije i najdominantnije vrste u flornom sastavu zajednice su trska (Phragmites australis), šašina (Scirpus lacustris) i uskolisni rogoz (Tvpha angustifolia). Od ostalih vrsta najbrojnije su udovčica (Schoenoplectus lacustris), žuta perunika (Irispseudacorus), žabočun (Alismaplantago - aguatica), čistac (Stachys palustris), širokolisni grešun (Sium latifoliutri), obalni šaš (Carex riparia), pire vina (Glyceria maxima) i dr. Šumske kulture Na istraživanom području su u više navrata poslije sječa prirodnih sastojina podizane kulture, uglavnom listača. Kulture euroameričkih topola su na najvećem dijelu površina, odjel la, 6a, 7b, 11b, 15c, 16c, 18c (ukupno 122 ha), zatim kulture vrbe u odjelu 5a, 18b i 18e (ukupno 30 ha). Kulture bagrema podizane su na manjim površinama u 8, 11 i 20 odjelu na ukupnoj površini od 18 ha. Vegetacijska karta Vegetation map of a special purpose forest Na temelju terenskih fitocenoloških istraživanja napravljena je karta šumske vegetacije istraživanoga područja s naznakama svih kultura koje dolaze na istraživanom području. Izrađena vegetacijska karta realne šumske vegetacije mjerila je 1 : 25 000, a uz to što pokazuje sadašnje stanje vegetacije istraživanoga područja, može poslužiti za određivanje daljnjeg razvoja vegetacije, te nam koristiti u svim planiranjima na ovome prostoru. PRIRODNE VRIJEDNOSTI ISTRAŽIVANOGA PODRUČJA Natural values of the studied area Površine gospodarske jedinice "Slatinske podravske šume" predstavljaju prirodna staništa domaćih topola (crna i bijela topola) i domaćih vrba uz rijeku Dravu, pa je jedno od važnih pitanja očuvanje genofonda. U tom smislu osobito su interesantni primjerci crne topole (Populus nigra) i bijele topole (Populus alba), te bijele vrbe (Salix alba), koji predstavljaju posebno vrijedne vrste naše zemlje. Površine (705 ha) ove gospodarske jedinice dio su projekta "Spasite poplavna područja" Svjetskoga instituta za zaštitu poplavnih područja, a prema rješenju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva od 19. veljače |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Vukclić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski list br. 7 8, CXXI1I (1999), 287-299 1996. godine proglašene su "šumom posebne namjene za znanstvena istraživanja". Osnovni razlog za proglašenje dijela šume ove gospodarske jedinice šumom posebne namjene je očuvanje genofonda crne i bijele topole, te bijele vrbe u području Drave, kao i znanstveno istraživanje i praćenje sukcesije ekosustava u poplavnomm području Drave, kao prilog Deklaraciji i rezolucijama Ministarskih konferencija o zaštiti i očuvanju europskih šuma (Strasburg 1990. i Helsinki 1993. godine), kojih je potpisnica Republika Hrvatska. Primjeri nastajanja riječnih otoka, razvoj malata bijele i bademaste vrbe, prirodno erodiranje i nasipanje riječnih korita i biotopa te šumska vegetacija u različitom stupnju geneze prava su rijetkost u Europi i to daje iznimno značanje "Slatinskim podravskim šumama". Sve sastojine istraživanoga područja dobro su očuvane, a pojave masovnog sušenja nema. Prirodna struktura tih sastojina u sadašnjim uvjetima uvrštava ih medu rijetke i vrlo vrijedne u Europi. Zahvati na regulaciji Drave u gornjem toku nemaju izrazit utjecaj na razvoj ovih šumskih ekosustava, ali pri budućim planiranjima regulacije Drave na ovom prostoru treba biti vrlo oprezan, jer svaka promjena vodnog režima imala bi velik utjecaj na razvoj i opstanak šuma ovoga područja. Opstanak kultura, posebno euroameričke topole i vrba, neće doprinijeti očuvanju genofonda domaćih to ZAKLJUČCI Provedena istraživanja ukazala su na iznimno veliku prirodonoznanstvenu vrijednost 705 ha ritskih šuma uz rijeku Dravu, u gospodarskoj jedinici "Slatinske podravske šume". U njima smo istražili sedam biljnih zajednica s približno 150 vrsta, koje su već utvrđene u poplavnim područjima uz Dunav i Dravu. Biljne zajednice razvijene su od tršćaka s rančićem (Scirpo-Phragmitetum) preko zajednica vrba i topola, do šume veza s poljskim jasenom i hrastom lužnjakom (Fraxino-Ulmetum laevis), te su prikazane na vegetacijskoj karti. Posebno su vrijedne sastojine već rijetkih vrsta drveća kao što su bijela i crna topola i bijela joha, koje ovdje zbog povoljnih i neznatno promijenjenih hidroloških utjecaja dostižu svoj puni razvoj. Zbog tih uvjeta nalazimo primjere stvaranja i polaganog razvoja riječnih otoka - prudova i različitih stupnjeva geneze tla i vegetacije. Takvi slučajevi u Europi su danas prava rijetkost. Na površini od 170 ha rastu kulture euroameričkih topola, te manje bijele vrbe i bagrema. Nakon završetka Slika 5. Sukcesija ritskih šuma na dravskim otocima - odjel 5c (Foto: Z. Perković) Figure 5: Succcssion of riparian forests on thc River Drava islands - compartment 5c (Photo: Z. Perković) pola i vrba zbog mogućnosti međusobnog križanja, pa će se svakako morati izvršiti konverzija ovih kultura. Nakon isteka ophodnje te kulture treba posjeći i obnoviti autoktonim vrstama drveća - prirodnom sucesijom ili unošenjem autoktonih vrsta, kako su to za Dunavske ritske šume predložili Rauš iMatić 1990. godine. - Conclusions ophodnji njihovo daljnje održavanje ne treba podržavati, već osigurati razvoj prirodnih sastojina, ponajprije sukcesijom. Istražene sastojine značajne su za očuvanje biološke raznolikosti toga područja, za očuvanje genofonda, rijetkih ali značajnih vrsta drveća, bijele i crne topole i bijele johe te za znanstvena istraživanja i edukaciju gospodarenja s ritskim šumama. Zbog toga je u potpunosti opravdana zaštita toga dijela "Slatinskih podravskih šuma" od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i šumarskih stručnjaka Javnog poduzeća "Hrvatske šume". Time je još jednom potvrđen ispravan stav hrvatske šumarske struke o prosudbi značenja vrijednosti zaštite i budućnosti posebno vrijednih područja Republike Hrvatske. Naša istraživanja također su pozitivan prilog valorizaciji i poznavanju prirodnih objekata, pa bi slični postupci i studije trebali prethoditi i biti podloga za proglašenje različitih zaštićenih kategorija od strane Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. To nažalost u posljednjih pet godina u Hrvatskoj nije bio slučaj. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski list br. 7 8, CXXI (1997), 135-150 TUMAČ ZNAKOVA granica posjeda šume granica gospodarskih jedinica granica odjela oznaka odjela granica i oznaka odsjeka prosjeka cesta traktorska vlaka kamionska vlaka put državna granica dalekovod granica K.O. tuđi posjed potok spomenik izvor - bunar A LEGENDA j I I Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952 CZ1 Populetum nigro-albae Slav. 1952 m Salici-Populetum nigrael\. 1936 CZH Galio-Salicetum albae Rauš 1973 H Salicetum triandrae Male. 1929 mi Salicetum purpureae Wend.-Zel. 1952 Scirpio-Phragmitetum W. Kochl926 Kulture euroameričke topole i Kulture vrbe C J Kulture bagrema C J Neobraslo zemljište |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Vukelić. IX Baričcvić & Z. I´crković: VHGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA Šumarski lisl br. 7-8, CXXII1 (1999), 287-299 GOSPODARSKA JEDINICA SLATINSKE PODRAVSKE ŠUME VEGETACIJSKA KARTA ŠUME POSEBNE NAMJENE VEGETATION MAP OF A SPECIAL PURPOSE FOREST STANJE 1998. godine Mjerilo: 0 0,5 1 1,5 km I I I I |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 16 <-- 16 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACUSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski listbr. 7-8, CXXIII (1999), 287-299 LITERATURA - References Dister , E., 1980: Geobotanische Untersuchungen in Rauš , Đ. & S. Matić , 1990: Vegetacijska i uzgojna der hessischen Rheinaue als Grundlage fuer die istraživanja u G.J. "Vukovarske dunavske ade" Naturschutzarbeit. Diss. Math.-Nat. Fak. Goet-PJ Šumarije Vukovar. Šum. list 114 (1-2: 5-44). tingen. R a u š, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dra Gračan , J., 1996a: Prva sjednica Nadzornog odbora vu od Varaždina do Osijeka s težištem na varameđunarodnog instituta za biljne genetske resurždinske podravske šume. Glas. šum. pokuse 28 : se. Šum. list 120 (5-6): 283-287. 245-256. Gračan , J., 1996b: Očuvanje genetske raznolikosti Rauš , Đ., 1994: Vegetacija ritskih šuma Podravine u plemenitih listača. Šum. list 120 (7-8): 355-359. okolici Legrada na ušću Mure u Dravu. Zbornik Gračan, J.&Krstin i ć A., 1997: Program očuvanja Simpozija "Pevalek", Koprivnica, pp. 87-100. genofonda šuma u G. J. "Slatinske podravske šu R a u š, Đ., 1994: Nizinske šume, Rauš, Đ. & Vukelić J. me", Jastrebarsko, 19 p. (urednici). U: Silvae nostrae Croatiae, Ministar Hiigin, G., 1981: Die Auemvaelder des suedlichen stvo poljoprivrede i šumarstva Republike HrvatOberrheintals- Ihre Veraenderung und Gefaehr-ske, 31-45.. dung durch den Rheinausbau Landshaft + Stadt, Rauš,Đ. , 1995: Prijedlog za trajnu zaštitu "Slatinskih 13/2:78-91. podravskih šuma", Zagreb, 23. 10. 1995., pp. 1Krstinić, A. & Kajba, D., 1995: Conservation of 19. popular and arborescont wilow genetic resources Vu k e 1 i ć, J., 1992: Šumska vegetacija poplavnog po in Croatia. Populus nigra Network, Report of the dručja i kontaknih zona Gornje Rajne u Njema first meeting, pp. 29-36, IPGRI, Rome, Italy. čkoj i problematika njene zaštite. Šum. list 116 Perković , Z., 1999: Fitocenološke značajke zaštiće (1-2): 27-40. nog dijela slatinskih podravskih šuma. DiplomVukelić, J., & Rauš, Đ., 1997: Lowland Forest of ski rad, šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Croatia. Europian Forest Institut, Springer Ver 46 p. lag, Berlin. Rauš , Đ., 1976: Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka. Glas. šum. pokuse Osnova gospodarenja G. J. "Slatinske podravske šu19: 7-75. me" za razdoblje od 1998. do 2007. godine. SUMMARY: Some twenty kilometres north of Slatina, along the Croatian- Hungariah border on the River Drava, there are 705 ha ofvery valuable and interesting riparian forests, which were proclaimed "Specialpurpo.se forests for scientific research " in 1996. Over a relatively small and scarcely affected area there are examples ofsite and vegetation succession ranging from river sandbanks withpurple and almond willow (/Salix purpurea and Salix triandra, to high positions dominated bypedunculate oak (Quercus robur). Fortunately, the Republic of Croatia is among those countries which abound in proper riparian forests. According to the data ofthe public enterprise "Croatian Forests", there are still about 20,000 ha of riparian forests along the Drava andDanube, halfofwhich are taken by white willows and the rest by poplars and other riparian species. The majority of these forests are found in Baranja, which further increases the value ofremote, isolated localities such as the "Slatina Podravina Forests ". Vegetative research have shown exceptional natural-scientific value ofthe 705 ha of riparian forests along the River Drava in the Management Unit "Slatinske Podravske Sume "(the Slatina Podravina Forests). Seven plant comunities with approximately 150 species, found in the alluvial areas along the Drava and the Danube, have been studied. They are shown in the vegetation map M: 1: 25,000, and have the following systematic position: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Vukelić. D. Haričević & Z. Perković: VEGETACIJSK.E I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA ... Alnetea glutinosae Br. - BI. et Tx. 1943 Alnetaliaglutlnosae Tx. 1937 Alno-Quercion roboris Ht. (1937) 1938 Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952 Salicetea purpureae Moor 1958 Salicetalia purpureae Moor 1958 Salicion albae Soo 1940 Salicetum triandrae Malcuit 1929 Salicetum purpureae Wendl. - Zel. 1952 Galio-Salicetum albae Rauš 1973 Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 1976 Populetum nigro-albae Slavnić 1952 Phragmitetea Tx. etPreis. 1942 Phragmitetalia W. Koch. 1926 Phragmition W. Koch. 1926 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 Very valuable stands of rare tree species, such as the white and black poplar (Populus alba and Populus nigraj and grey alder (Alnus incana^) reach their full developement here due to favourable and only slightly affected hydrological conditions. It is thanks to these conditions that some fine examples of the formation and slow developement ofriver islands -sandbanks and various degrees ofsoil and vegetation genesis - are found here. Such cases are very rare in Europe today. Cultures of Euro-American poplars, small white willows and locust-trees grow in area of 170 ha. After the end ofrotation period their further growth need not to be supported, but the developement of natura! stands, primarily with succession, should be ensured. The studied standsplay a very important role in maintaining the biological diversity of this area, preserving the gene fund of rare but important tree species (white and black poplar andgrey alder), and providing the medium of scientific research and education of riparian forest management. Therefore, the protection of this part of "Slatina Podravina Forests", provided by the Ministry of Agriculture and Forestry and by forestrv experts in the public enterprise "Croatian Forests", is fully justified. This isyet another confirmation that the Croatian forestry science has adopted aproper view ofthe importance of protection and future of valuable regions in the Republic ofCroatia. Our research is a positive contribution to evaluating and presenting natural facilities. Similar steps and studies should be conducted tofbrm a basis for proclaiming various protected categories by the State Administration for Nature and Environment Conservation. Šumarski list br. 7-8. CXXHI (1999), 2X7-299 |