DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Slika 3. Nepotreban, pogrešan i prejak zahvat njege u bjelograbiću sa meduncem najracionalnijeg unutarnjeg preustrojstva te motiviranosti na razini najmanjih ustrojbenih jedinica (šumarija) još su pred nama. Jasno je, i stoji činjenica daje sraz našeg šumarstva sa promjenjivim i hirovitim tržištem drveta, za nas ozbiljnim padom tražnje, ili bar na prvi pogled nemogućnošću plasmana prostornog drveta, nepoznavanje marketinga, preživjeli i teško promjenjivi propisi koji zaustavljaju ili isuviše sporo omogućavaju, za potrebe tržišta brze rekcije i tako nužne promjene, značajno usporio razvoj. Treba li reći kako je fina unutarnja organiziranost Poduzeća s naglašenom i jasnom stvaralačkom (kreativnom) slobodom, stimulacijom, motiviranošću, te dakako, sustavnom i odgovornom kontrolom, još uvijek nedosanjani san. Pa ipak, neke se stvari kreću zahvaljujući ljudima koji imaju ljubavi za struku i odvažnosti da se suprostavljaju. Treba reći da su sve do sada javno pokrenute, argumentirane stručne rasprave, dobile podršku Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i naišle na razumijevanje kod Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao i kod Državnog inspektorata. Nešto što moramo prihvatiti kao istinu, je analiza opravdanosti svakog ulaganja. Tako, ne stoji tvrdnja kolege Marušića da sam predložio obustavu svih aktivnosti na uzgoju šuma, posebno ne u dijelu pretvorbe niskih devastiranih (vjerojatno degradiranih) šuma u više uzgojne oblike. Terenski je stručno utvrđeno i potvrđeno, kako su se zbog neiskustva ili različitih pristupa činile pogreške u određivanju degradacijskih stadija (panjača, šikara, šibljak) pa su se na takvim određenjima i propisivali pogrešni uzgojni zahvati. No, o nužnosti reduciranja opsega propisanih njega u degradiranim šikarama, postoje pisani zaključci terenskih kolokvija iz područja Šumarije Rovinj i Šumarija Split i Sinj, pa ne bih o tome ovdje i ponovno. Treba reći kako niti kontinentalno šumarstvo nije oslobođeno nužnih promjena u pogledu propisivanja, pa onda i izvršavanja radova koji zbog svojih zanema- Slika 4. Kvalitetna sastojina medunca sa bjelograbićem, cilj gospodarskih zahvata rivih uzgojnih učinaka moraju ustupiti mjesto onim drugima, obveznim i nužnim za očuvanje staništa i sastojina gospodarski najvrijednijih šuma. Terenski kolokvij uređivača uz nazočnost znanosti i državne inspekcije, održan na području Uprave šuma Požega, Šumarije Kutjevo (lipnja ove godine), nedvojbeno je ustvrdio kako se prorjede sastojina, kao najsloženiji zahvati u sustavu njega sastojina, zbog velikog broja međuzavisnih čimbenika, moraju razvrstati na one koje su obvezne, one koje možemo i ne moramo izvoditi, te na one koje čak ne smijemo izvoditi. Takva izmjena Pravilnika o uređivanju šuma tek je pred nama. Nije logično da se u isti red prioriteta njege šuma proredom stavljaju niske šume manje vrijednih i nekvalitetnih sastojina sa onima koje svojim stanišnim, strukturnim i gospodarskim značajem predstavljaju naše najvrijednije šume. Slika 5. Sušenje i propadanje šuma i staništa hrasta lužnjaka u Posavini Nadalje, u članku kolege Marušića nije točna tvrdnja da se sredstva naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, iz članka 70. ZOŠ-a, ne bi smjela, kako kaže kolega Marušić pretakati drugdje, kao i to da bi se na taj način suprostavili šumama i ljudima s krša. U |