DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 57 <-- 57 --> PDF |
članku 70. ZOŠ-a, vrlo jasno stoji da se ta sredstva troše za namjene iz članka 67. stavak 2. ZOŠ-a, a on vrlo određeno ustvrđuje kako se sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma raspoređuju prema namjenama, u skladu sa šumskogospodarskom osnovom područja, programima za gospodarenje Slika 6. Lužnjakova sudbina; zamočvarcnje i čivitnjača u Posavini šumama na području krša, programima za proširenu biološku reprodukciju šuma, zaštitu šuma i neophodne znanstveno-istraživačke radove i programe u oblasti šumarstva. Treba li reći o kojim se površinama radi kad je riječ o radovima sanacije šuma stradalih u ratu, vrijednih šuma i šumskih staništa zahvaćenih sušenjem ili pak, sad već skoro redovitim godišnjim količinama vjetroizvala. Puno je teškoća u poslovanju, puno je organizacijskih nedorečenosti, puno je nesnalaženja na tržištu drveta, izostanku marketinga, pa sve do razvoja vanjske usluge, puno je i naše nedoraslosti, no pozdravljam ovaj stav kolege Marušića, poštujem to zato, što je kolega Marušić osjetio potrebu da se za interes šumarstva suprostavlja i bori. Uvjeren sam da će se upravo takvim raspravama i borbom mišljenja osigurati budućnost našeg ukupnog šumarstva, a onda i naše Domovine. Tomislav Starčević, dipl. inž. (Fotografije T. Starčević) SIGURNOST I ZDRAVLJE ŠUMSKIH RADNIKA - POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJE U HRVATSKOJ (2) Obzirom da sam se više godina bavio problematikom sigurnosti na radu u šumarstvu, a ponešto i problematikom zdravlja šumarskih radnika, osvrnuo bih se na članak dr. se. I. Martinić a objavljen u Šumarskom listu br. 5-6/1999. Namjera mije da na temelju provedenih istraživanja i saznanja do kojih sam došao, a dobro poznavajući stanje sigurnosti u šumarstvu Hrvatske, unekoliko dopunim gospodina Martinića, odnosno dam naglasak na neke aspekte sigurnosti radnika, za koje držim da su toliko značajni da bi se o njima moralo voditi računa prilikom izrade programa sigurnosti pri šumskom radu. O osposobljenosti radnika Sto se tiče značaja osposobljenosti za produktivan, kvalitetan i siguran rad tu zaista nema dvojbe. Bez znanja o tome kako raditi, ali isto tako i bez usvojenih radnih vještina nema niti može biti sigurnosti pri radu. Za potkrijepu toga stajališta navest ću jedan podatak: daleko najviše povreda pri radu u šumarstvu imaju mladi, neiskusni radnici. Statistike pokazuju da su šumarski radnici do tri godine radnog staža nositelji čak do 45% od svih povreda (2), (3), (5). Iz toga se logično nameće zaključak da se u šumarstvu Hrvatske novi zaposlenici uključuju u proces proizvodnje nedovoljno stručno osposobljeni i uvježbani. Iskustva stječu metodom "vlastite kože", što ima za posljedicu velik broj ozljeda. Mladi su radnici, pored toga, i nedovoljno psihofizički pripremljeni za te opasne i teške radove (4) (6) koji se obavljaju često u vrlo nepovoljnim klimatskim uvjetima. Iz tih su razloga "Hrvatske šume" Pravilnikom o obrazovanju uredili da osposobljavanje šumarskih radnika sjekača bude primjerenije potrebama. Programom osposobljavanja šumarskih radnika uređeno je da se ono sastoji od: teoretske nastave 168 sati uvježbavanje na poligonima 168 sati - praktičnog rada u sastojini 672 sata U odnosu na dosadašnji način osposobljavanja koje je nerijetko trajalo samo tjedan dana, očekuje se znatno povećanje stupnja osposobljenosti i pripremljenosti novaka za samostalan i siguran rad. Osobno smatram da su anketirani radnici (7) u pravu kada promišljaju da bi osposobljavanje trebalo trajati godinu dana i nadam se da ćemo tome težiti. Sastavni dio osposobljavanja radnika trebao bi biti i sigurnosni odgoj. U postupku osposobljavanja, i nakon njega, radnici bi trebali usvajati sigurnosne navike, kako po pitanju uporabe osobnih zaštitnih sredstava tako i u primjeni sigurnosnih radnih operacija. U uskoj svezi s odgojem je i dostignuti stupanj radne discipline i općenito kulture rada. Nažalost, čini se da su oni na niskoj razini. Na njih najviše može utjecati sustav upravljanja u poduzeću. |