DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 58 <-- 58 --> PDF |
O uzrocima ozljeđivanja Statistika o povređivanju radnika, kao i analitika, metode su kojima je moguće utvrditi (otkriti) neke zakonitosti ili karakteristike ozljeđivanja. Na temelju tih spoznaja moguće je planirati i provoditi mjere kojima bi se utjecalo na učestalost povređivanja i na težinu ozljeda. Ne bih iznosio cijeli niz podataka o osnovnim obilježjima povređivanja u šumarstvu (s čime se ozljeđuje, što se ozljeđuje, tko se ozljeđuje i zašto se ozljeđuje) već bih cijenjene čitatelje koje zanima ta problematika uputio na stručnu literaturu. Naglasio bih samo jedan čimbenik za kojeg smatram daje veoma značajan, čak određujući. Obzirom da su radnici (jedini) subjekti u procesu rada, njihova fiziloška i psihološka stanja (znanja vještine, emocije, motivacija, percepcija, umor, bolest, alkoholizam i slično) u kombinaciji s objektivnim okolnostima su glavni čimbenik koji određuje (ne) sigurnost na radu. Za sigurnost radnika je od odlučujućeg značenja njihova procjena opasnosti, takozvana subjektivna opasnost! Nju određuju: a) percepcija, uviđanje prisutnih objektivnih rizika ili opasnosti b) ocjena radnika o vlastitim sposobnostima za izvođe nje neke akcije Temeljem te subjektivne opasnosti i pod utjecajem motiva koji se svode na poželjnost nekog izbora, radnik više ili manje svjesno uspoređujući i "vagajući" sve moguće kombinacije i ishode donosi odluku koja mu je inačica u tom trenutku najpovoljnija, on donosi odluku o stupnju rizičnog ponašanja. U uvjetima visokog stupnja objektivnih opasnosti, a to je nesumnjivo rad u šumarstvu, posebice rad na sječi i izradi drvnih sortimenata motornom pilom, rizično ponašanje, koje se svodi na to da radnici ne primjenjuju sve sigurnosne radne postupke ili ne koriste osobna i tehnička zaštitna sredstva, neminovno dovodi do ozljeđivanja radnika. I dok se ozljede mladih, neiskusnih radnika mogu u većem dijelu objasniti nedovoljnom uvježbanošću i osposobljenosti, kod iskusnih radnika, koji se također ozljeđuju, držimo daje glavni uzrok ozljeđivanja rizičan rad. Potvrdu tome nalazimo u podacima o evidentiranim uzrocima povreda u "Hrvatskim šumama" u 1997. kada je u 75 % slučajeva navedeno kao uzrok: obavljanje radne operacije protivno pravilima zašti te na radu - nepravilan način rada propuštene mjere sigurnosti i neopreznost nekorištenje osobnih zaštitnih sredstava. Sva ta četiri uzroka imaju zajednički nazivnik, a to je da su radnici radili rizično, odnosno nisu se pridržavali standardnih odredbi o sigurnom i pravilnom načinu rada. Nameće se pitanje: Da lije rizično ponašanje, nepridržavanje pravila sigurnog rada, posljedica neznanja radnika, njihove neosposobljenosti, ili se radi o svjesnom, namjernom nekorišćenju sigurnosnih, pravilnih radnih operacija, radnim operacijama koje se svjesno izvode s određenim stupnjem rizika? Odgovor na to pitanje pokušali smo naći u jednom malom istraživanju kada smo pratili rad radnika na obaranju i izradi drvnih sortimenata motornom pilom. Registrirali smo sve nepravilne radne postupke koji su stoga sami po sebi i rizični. Završetkom rada sa svakim smo radnikom razgovarali nastojeći utvrditi razloge nepravilnog rada. Da li se radilo o neznanju ili svjesnoj odluci o rizičnom ponašanju. Tada smo zaključili da su radnici radili nepravilno, rizično u slučajevima kada je subjektivna ocjena opasnosti bila mala ili neznatna. U slučajevima velikih objektivnih opasnosti, koje radnici i subjektivo ocjenjuju opasnima, oni su radili pravilno, bez rizika. Dakle, radnici više ili manje, ali ipak svjesno, rade s određenim rizikom. Stupanj rizičnog rada je u korelaciji sa subjektivnom ocjenom opasnosti. Dobar je primjer za razumijevanje tog odnosa alkoholiziranost radnika. Kad radnik konzumira alkohol, pod njegovim utjecajem, osim što se narušava funkcioniranje perceptivnog sustava i motorike, na psihološkom planu dolazi do promjene subjektivne ocjene opasnosti. Pravilo je da alkoholiziranost utječe na snižavanje subjektivnih opasnosti i samim time povećava učešće rizičnih postupaka. Glede činjenice da u šumarstvu odnos nepravilnog radnog postupka i ozljeđivanja nije bezuvjetan, da svaki nepravilni rad ne uzrokuje ozljedu na radu, radnici time samo potkrepljuju svoju procjenu (ocjenu subjektivne opasnosti) i time opravdanost rizičnog ponašanja, tim više što radnici od nepravilnog rada imaju i konkretnu korist. Izbacivanjem sigurnosnih radnih operacija, koje su inače ugrađene u normu, oni postaju učinkovitiji i time dolaze do veće zarade, ili iz komocije, naime isti radni učinak mogu postići s manje učinkovitog rada. Potkrijepu tog zaključka nalazimo u objavljenim podacima o problematici ozljeđivanja u Švedskoj. Kada su u Švedskoj bonusni sustav, normativni sustav plaćanja radnika, a pod pritiskom Sindikata zamijenili plaćanjem po vremenu, smanjen je broj povreda na radu. Plaćanjem po vremenu, radnici su smanjili intenzitet rada i počeli više voditi računa o sigurnosti. U našim je socio-ekonomskim uvjetima motiv za većom zaradom značajan i utječe na sigurnosno ponašanje radnika. |