DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 6 <-- 6 --> PDF |
.1. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA Šumarski list br. 7 8, CXXII1 (1999). 287-299 ba, dok su ostalo topole i druge ritske vrste. Najveći dio tih šuma nalazi se u Baranji, čime se još više povećava vrijednost udaljenijih i izoliranih lokaliteta kao što su "Slatinske podravske šume". Poznavanje hrvatskih ritskih šuma zahvaljujemo ponajprije iscrpnim istraživanjimaprof. dr. Đure Rauša (1978, 1992, 1994). U njima je s fitocenološkoga gledišta obradio sukcesiju, sinekološke uvjete i sastav ritskih zajednica, stoje poslužilo za usporedbu sa sličnim europskim područjima (Vu k e 1 i ć 1991) i za cjelovite prikaze šumske vegetacije nizinskih područja (Rauš idr. 1992, Vukelić iRauš 1997). Slatinske podravske šume, iako u posljednjih tridesetak godina utjecane podizanjem kultura aloktonih vrs ta (oko 170 ha), svojom očuvanošću i drugim karakteristikama izazvale su veliku pozornost šumarskih stručnjaka. Na njihovu vrijednost prvo ukazuje Rauš 1995, zatimGračan iKrstinić 1997, a 1996. godine su na temelju prijedloga šumarskih stručnjaka izdvojene iz redovnog gospodarenja i proglašene "Šumom posebne namjene za znanstvena istraživanja". Potom je Zoran Perković 1999. godine izradio diplomski rad i dao značajan prilog njihovu istraživanju i valorizaciji. Zbog dosadašnjih opsežnih fitocenoloških istraživanja ritskih šuma u Hrvatskoj, u ovome radu donosimo samo po jednu tipičnu snimku i kratak opis zajednice dok je naglasak na izrađenoj vegetacijskoj karti i prikazu ostalih specifičnosti istraživanoga područja. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ, SINEKOLOSKI UVJETI I ŠUMSKA VEGETACIJA Geographical position, synecological conditions and forest vegetation Zemljopisni položaj, površine "Šuma posebne namjene za znanstvena istraživanja" nalazi se u sastavu gospodarske jedinice "Slatinske podravske šume", koja se prostire u srednjoj hrvatskoj Podravini od Barča do Donjeg Miholjca, u dužini od približno 26 km. Zauzimaju 81 % od ukupne površine gospodarske jedinice, što iznosi 705 ha. To su svi otoci na rijeci Dra vi, šume uz državnu granicu s Republikom Mađarskom na lijevoj obali Drave i sve šume i šumska zemljišta na desnoj obali Drave sjeverno od obrambenog nasipa, odnosno prirodno uzvišene obale prema Dravi (poplavni dio gospodarske jedinice- odjeli 1; 2; 3;4g; 5; 6a, b, c; 7; 8; 11; 12; 14; 15; 16; 17; 18; 19; 20). Geološka podloga, tlo, klimatske prilike Geološku podlogu istraživanoga područje čini aluvijalni nanos. Taj je nanos uglavnom zastupljen šljuncima, pijescima, zaglinjenim pijescima, muljem te glinama i ilovačama, a na njima su razvijena hidromorfna tla. Aluvijalna tla koja se ovdje nalaze su recentna karbonatna u različitim stupnjevima razvoja. Prema Koppen-ovoj klimatskoj razdiobi, istraživano područje pripada u područje Cfwbx" klime, tj. umjerenotople kišne klime. Prema Langovu godišnjem kišnom čimbeniku ovo je semihumidno klimatsko područje. Prema podacima meteorološke postaje Slatina u, 10-godišnjem razdoblju, tj. od 1986. do 1995. god. srednja godišnja temperatura iznosi 11,5 °C. Srednja godišnja količina oborina iznosi 813,6 mm, od čega u vrijeme vegetacijskog Slika 1. Poplave u ritskoj šumi su česte, studeni 1998. razdoblja padne 455 mm oborina ili 56 % (Foto: Z. Perković) ukupne količine oborina. Figure I Floods in riparian forests are cornmon, Novembcr 1998 Srednja godišnja vlaga zraka iznosi 82 %. (Photo: Z. Perković) |