DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 60     <-- 60 -->        PDF

me, jer je razdoblje od nastanka prvih oboljenja, pa do
stjecanja prvog uvjeta za mirovinu, produženo. Stoga je
potrebno u okvirima novog Zakona pronaći način za zapošljavanje
invalida rada u ovom (duljem) razdoblju.


Novi Zakon više pozornosti posvećuje prevenciji i
profesionalnoj rehabilitaciji, dok su uvjeti za dobivanje
statusa invalida rada i ostvarenje prava na invalidsku
mirovmu stroži nego ranije. Zakon obvezuje poslodavca
da na sve moguće načine pokuša pronaći rješenja za
zapošljavanje invalida rada. Osnovni je zaključak jasan
i kratak: "Treba se zalagati za sve moguće oblike prevencije
invalidnosti i to kako poslodavac tako i zaposlenici.


Poslodavac je dužan osigurati mjere zaštite, a zaposlenik
je dužan provoditi i pridržavati ih se." (1)
(podvukao B. R.)


Razvojem poduzetništva u šumarstvu, njihovim
preuzimanjem određenih poslova, a posebice izrade
ogrijevnog drveta, opće zdravlje šumarskih radnikasjekača,
zbog većeg učešća rada s motornom pilom tijekom
radnog dana, i time jednostranijih opterećenja i većoj
izloženosti štetnim utjecajima motorne pile, bit će
još više ugroženo.


Mjere prevencije, mjere za poboljšanje zdravlja moraju
biti sveobuhvatne, interdisciplinarne, zdravstveno-
organizacijsko-tehnološke.


Na izradi i provedbi zdravstvenih programa najvažnijim
ocjenjujemo suradnju poslovodstva, sindikata i
zaposlenika. Aktivnost i suradnja na tom planu sada
izostaje.


Možda je dobar primjer za potvrdu takvog stanja
(ne) provedba još uvijek zakonske obveze o dostavi
toplog obroka radnicima na radilišta, što se može indirektno
staviti u vezu i sa zdravljem radnika. Toplog
obroka na radilištima nema. U istraživanju dr. Vondre
61% anketiranih radnika smatra to velikim gubitkom.


Unatoč tome, nema interesa, izostaje skrb o zaposlenicima
da i kvalitetnom prehranom utječemo na očuvanje
zdravlja radnika i njihove radne sposobnosti.


Zbog uvjeta rada, težine samih radova u šumarstvu,
morat će se prihvatiti činjenica da će šumarski radnici
sjekači u svom radnom vijeku, ako ga provedu u šumarstvu,
trebati barem jednom, pravovremeno promijeniti
radno mjesto. To drugo radno mjesto moralo bi biti primjereno
zdravstvenom stanju i radnim sposobnostima,
ali istovremeno i dohodovno. Razvojem sporednih djelatnosti
u šumarstvu to je moguće i postići, zato je pohvalno
da se o tome već danas ozbiljno razmišlja.


Literatura


1. Bebek, J. (1999): Prava invalida po novom Zakonu
o mirovinskom osiguranju. Izlaganje na Skupštini
Hrvatskog sindikata šumarstva
2. Ranogajec, B. (1989): Povreda na radu u šumarstvu
3. Ranogaj ec,B.: Analiza povreda na radu u šumarstvu,
Šumarski list, 1981. br. 3-4
4. Rano gaje c, B., Terzin V.: Istraživanje različitih
učinaka na poslovima sječe i izrade drva, Šumarski
list, 1981.br. 8-9
5. Ranogajec,B.: Analiza povreda na radu u SŠGO
"Slavonska šuma" od 1980-1983., Šumarski list,
1985.br. 1-2
6. Ranogaj ec, B.: Utjecaj radnog staža u šumarstvu
na radnu uspješnost proizvodnih radnika, Šumarski
list, 1986.br. 9-10
7. Vondra, V.: Promišljanje šumskih radnika o vlastitoj
profesiji, Šumarski list, 1998. br. 3-4
Branko Ranogajec
"Hrvatske šume", p.o. Zagreb
Lj. F. Vukotinovića 2