DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 7 <-- 7 --> PDF |
J. Vukclić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski list br. 7-8, CXXI1I (1999), 287-299 Geomorfološke i hidrografske prilike Istraživano područje je riječna nizina s nagibom ne većim od 5°. Nadmorska visina kreće se od 93 m u odjelu 20a, do 100 m u odjelu 3c. Konfiguracija terena je blago valovita. Takva konfiguracija terena nastaje zbog toga što je korito Drave u Podravini nestalno, tj. rijeka se često premješta po širokoj aluvijalnoj ravnici. Na hidrografske prilike područja velik utjecaj ima obrambeni nasip uz veći dio toka Drave, koji se tu nalazi s vanjske strane istraživanoga područja. Važno je naglasiti daje Drava jedina slovensko-hrvatska rijeka s alpskim odnosno nivalnim snježnim reži Šumske Terenska istraživanja vegetacije obavljena su u svibnju, lipnju i srpnju 1998. godine i njima je utvrđeno sedam biljnih zajednica. One imaju sljedeći sistematski položaj: Alnetea glutinosae Br. - BI. et Tx. 1943 Alnetalia glutinosaeTx. 1937 Alno-Quercion roboris Ht. (1937) 1938 Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952 Salicetea purpureae Moor 1958 Salicetalia purpureae Moor 1958 Salicion albae Soo 1940 mom. Prema podacima Državnoga hidrometeorološkoga zavoda za 1998. godinu, povišenje vodostaja javlja se u travnju i svibnju, a maksimum je u srpnju. Povećanje vodostaja javlja se i tijekom rujna s maksimumom u listopadu, koji je znatno veći od onog ljeti. Visoki vodostaj rijeke Drave pojavljuje se dakle u vrijeme vegetacijskog razdoblja, stoje značajno za rast ritskih šuma. Nadalje, svi predjeli istraživanoga područja otvoreni su prema Dravi i izloženi njenim periodičnim i kratkotrajnim poplavama. zajednice Salicetum triandrae Malcuit 1929 Salicetumpurpureae Wendl. - Zel. 1952 Galio-Salicetum albae Rauš 1973 Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii Rauš1976 Populetum nigro-albae Slavnić 1952 Phragmitetea Tx. et Preis. 1942 Phragmitetalia W. Koch. 1926 Phragmition W. Koch. 1926 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 Šuma veza i poljskoga jasena (Fraxino-Ulmetum Zajednica nema na istraživanome području veće značenje. Nalazimo je samo u odjelu 12e (1 ha) na nešto povišenom terenu, na aluvijalnom tlu. Nekad je bila mnogo više rasprostranjena, a danas se javlja samo kao raritet ritskih šuma. U sloju drveća dominantna su stabla lužnjaka (Quercus robur), s primjesom veza (Ulmus laevis), bagrema (Robinia pseudacacia) i johe (Alnus incana). Tablica 1. Šuma veza i poljskoga jasena (Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952) Lokalitet: Predrijevački vrbak Odjel: 12 e Veličina snimka: 400 m2 Datum:03.07. 1998. Sklop: prekinut Florni sastav I Sloj drveća Quercus robur L. 3 Ulmus laevis Pali. + laevis Slav. 1952) Sloj grmlja je obilno razvijen, a uz svib (Cornus sanguinea) i petosjemeni glog (Crataegus pentagyna) razvijene su i povijuše. U sloju prizemnog rašća dolaze: plava kupina (Rubus caesius), bagrem (Robinia pseudacacia), svib (Cornus sanguinea), kopriva (Urtica dioica) i druge vrste kako se vidi iz tablice 1. Robinia pseudacacia L. + Alnus incana (L.) Willd. + II Sloj grmlja Cornus sanguinea L. 3 Robinia pseudacacia L. 2 Crataeguspentagyna W. et K. 2 Alnus incana (L.) VVilld. 1 III Sloj prizemnog rašća Rubus caesius L. 2 |