DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 73 <-- 73 --> PDF |
mu cestu - nasip Osijek-Bilje, kako bi zaštitili zapadne dijelove Kopačkoga rita. Suprotstavili su se melioraciji tršćaka beljskih oranica, gdje se rado zadržavala jelenska divljač, gradnji ribnjaka uz Kopački rit 1960. godine. Suprotstavili su se gradnji vodne stepenice na rijeci Dravi, a u više navrata vodili su sudske sporove s Vodoprivredom zbog šteta u šumama nastalih prilikom rekonstrukcije Dravskoga nasipa. Bili su protiv ulaska bagera poduzeća "Ivan Milutinović" na području Kopačkoga rita zbog izgradnje dionice nasipa "Drava-Dunav", sporilo se oko probijanja hulovskoga praga i zamuljivanja jugoistočne strane Kopačkog jezera zbog nestručnog zatvaranja spomenutog praga. Vođen je sudski spor zbog samovoljnog krčenja šuma u zaštitnom pojasu nasipa. Sudski su progonjene brojne grupe ribokradica i krivolovaca koji su ubijali sisavce i ptice, sakupljali žabe i puževe i druge životinje i biljke. Godišnje se sudu predalo stotinjak i više prijava samo protiv ribokradica. Mnogi danas zaboravljaju kakvo je stanje lovišta zatečeno 1945. godine. Državno dobro "Belje", pod čijom je upravom bio i Odjel za šumarstvo i lov, protivno etatu prekomjernom sječom i prodajom drveta pokrivalo je velike rashode u poljoprivredi, zbog čega je došlo do pojave ogoljelih površina koje se nisu pošumljavale. Nakon odvajanja šuma i lovišta iz "Belja" 1952. godine započeto je s pošumljavanjima, pa je tako od 19521975. godine pošumljeno 12.631 ha, 1982-1986. godine 4.589 ha godišnje oko 900 ha. Godišnje se proizvodilo oko 1,5 mil. sadnica hrasta, topola, vrba, bagrema, crnoga oraha i drugih vrsta drveća.1* Lovilo se i na Kopačkom jezeru Do 1952. godine na području (Parka prirode) Lovišta "Belje" lovili su članovi brojnih lovačkih društava iz Osijeka i Baranje. Redovito su odlazili na Kopačko jezero u lov na divlje guske i patke i druge močvarice. Visoka divljač bila je rezervirana za poznatije drugove, borce, partijske radnike, sekretare, kotarske uglednike i direktore, koji su najčešće bez zamolbe odlazili u lovne revire Kopčakoga rita i odstreljivali sve što bi im se našlo u dometu puške. Za organizaciju ekskluzivnijeg lova brinulo se Lovno-šumsko gospodarstvo "Košutnjak". Ribu su lovili ribari: Ribarske zadruge iz Kopačeva, Ribarstvo iz Osijeka, Uprava za lovstvo, šumarstvo i ribarstvo iz Apatina (Ribocentar "Apatin"). Pravo ribolova na vode Kopačkog rita polagali su ribiči iz Osijeka i Baranje, pa bi u vrijeme kada "grize" riba zaposjeli sve bare u ritu pa čak i Kopačko jezero. Osim ribara i lovaca pravo korištenja Kopačkog rita imali su i Slika 2. Šuma Haljcvo u središnjem dijelu Baranje danas ne bi postojala da se šumari nisu pobunili na odluku PIK-a "Belje" kojom je trebala biti posječena, a tlo iskorišteno za poljodjelske potrebe. Na spomeniku kojega su podigli šumari Baranje (šuma se zahvaljuje šumarima riječima) stoji: "TEBI DRUŽE ČUVARU ŠUME I DIVLJAČI ZAHVALJUJEM ŠTO SI NAS ZAŠTITIO". Suma "Haljcvo" brojni uzgajivači svinja iz Bijelog Brda, Aljmaša, Sarvaša i drugih okolnih sela. U njihovim "kočanjima" znalo se naći 200 pa i više svinja. Pitome svinje su se parile s divljima, tako da još i danas lovci nailaze za "prave" bijele divlje veprove. Mogli bi zaključiti daje do osnivanja Uprave uzgajališta divljači "Jelen" 1952. godine na području Lovišta "Belje" vladalo bezvlašće, nisu se poštivali zakoni, malo se tko pridržavao lovne etike. U takovoj situaciji nije bilo mjesta organiziranome gospodarstvu, uzgoju šume, divljači vrhunske trofejne vrijednosti, zaštiti životinja kao što su vidre, crne rode, orlovi štekavci. Za potrebe zooloških vrtova skupljani su mladi ptići crnih roda. Rode su ubijali ribiči ´" Od ulaska djelatnika "Hrvatskih šuma" na područje do tada okupirane Baranje u 1997 godini pa do danas obnovljene su tri lovačke kuće i pripadajuće gospodarske zgrade, izgrađeno je 17,7 km (makadamskih cesta, a ostale se obnavljaju, izgrađeno je 6 novih drvenih mostova a 23 se obnavljaju, izgrađeno je 127 komada različitih lovno-tehničkih objekata: čeka, hranilišta za divljač itd, u tijeku je popravak glasovite "beljske" obrade u dužini od 57 km, pošumljeno je 81 ha šumskog zemljišta, te podignuto 5,9 km zaštitne ograde itd. |