DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Tema 2.: Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenje (gost predavač prof. dr. se. Vjekoslav-Mladen Glavač nije mogao sudjelovati) Mr. se. Petar J u r j e v i ć VODOPRIVREDNA NAKNADA stanje i prijedlozi za rješenje Uvod Člankom 52. Ustava Republike Hrvatske utvrđeno je: "More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, ru SK^ B dno blago i druga prirodna bogatstva, 8Jfc*~* ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja za koji je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakonom se određuje način na koji dobro od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknade za ograničenja kojima su podvrgnuti". Na temelju ovih ustavnih odredbi, Zakonom o šumama, Zakonom o vodama, te Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva, pored ostalog, regulirani su odnosi, odnosno prava i obveze između vodnog gospodarstva i subjekata koji gospodare šumama. Budući sa šumskog gledišta ti odnosi nisu regulirani primjereno utjecaju šume na vodno gospodarstvo, cilj je i ovog izlaganja da se na temelju argumenata upozori na utvrđene nelogičnosti i potakne na razmišljanje o kvalitetnijem rješavanju ovoga pitanja, imajući u vidu prije svega hidrološku funkciju šume i njenu usku povezanost s vodnim odnosima svakoga prostora. I šuma i voda su obnovljiva prirodna bogatstva ovisna jedno o drugom. Od ukupne količine vode na Zemlji 97,3 % je slana voda. Od slatke vode 90 % je nedostupno čovjeku, životinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se nalazi u velikim dubinama ispod zemljine površine. Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i vraća se kao oborina, što se prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje. Voda će u 21. stoljeću biti ograničavajući čimbenik razvoja. Poljodjelstvo je najveći potrošač vode u svijetu (69 %), slijedi industrija (23 %), dok pučanstvo troši 8 %. Suma je s hidrološkog stajališta vrlo korisna. Šumski ekosustav raspoređuje oborinsku vodu ovisno o vrsti drveća, sloju grmlja, prizemnog rašća, vrsti tla, reljefu te slojanju šumske vegetacije. Raspored vode u šumi koristan je za okoliš u smislu održavanja vodne ravnoteže u prostoru. Za vrijeme velikih oborina iz šume istječe znatno manje vode nego iz poljoprivredne površine. Istjecanje vode iz šume vrlo je ekonomično. Kod veće količine oborina šuma zadržava vodu, dok je kod malih količina istjecanje vode iz šume podjednako istjecanju iz poljodjelskih površina, što ukazuje na bolju ekonomičnost rasporeda oborinske vode u šumskom ekosustavu. Poznat je Burgerov hidrološki pokus u Alpama istražen istovremeno u šumi i na livadi. Kiša koja je poslije sušnog razdoblja pala na livadu odmah je izazvala površinsko otjecanje vode, dok je ono u šumi kasnilo nekoliko dana, budući daje šumsko tlo dugo vremena upijalo vodu. Ta pojava znatno usporava otjecanje vode i naglo punjenje vodotoka, što usporava pojavu visokih vodnih valova i poplava. Daljnja hidrološka prednost šume sastoji se u sprječavanju akvatične erozije tla. Kad bi čitava kopnena površina bila pokrivena sklopljenom šumom, akvatična erozija tla ne bi postojala. U sklopljenoj šumi, dakle u 36 % površine Hrvatske koliko je pokriveno takvom šumom, nema erozije tla ili se pojavljuje u malim količinama. Jedna od najznačajnijih funkcija šume povezana uz vodu je utjecaj na njezinu kakvoću. Voda koja prođe kroz šumsko tlo pročisti se i postaje pitkom. Izvorišta vode koja se opskrbljuju iz šume nikada ne presušuju i odlikuju se zdravom i pitkom vodom. Tu je Hrvatska zasigurno na visokom mjestu u Europi, upravo zahvaljujući šumi i sposobnosti rahlog i živog šumskog tla da pročisti vodu. Prednost Hrvatske u hidrološkom smislu usko je povezana uz prirodnost i strukturu svojih šuma, ali isto tako i uz klimatske prilike koje u području Dinarida pružaju velike količine oborina, što uvjetuje stalan dotok vode u izvorišta. Kako šuma usklađuje vodne odnose? Šumska sastojina treba velike količine vode koje troši isparavanjem lisne površine (lišće ili iglice), u manjoj mjeri i izbojaka, odnosno transpiracijom. Posebice velike količine vode transpirira šumsko drveće nizinskih šuma-hrast lužnjak, poljski jasen, vrba, crna joha, |