DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 8 <-- 8 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA Šumarski list br. 7 8, CXXIII (1999), 287-299 Cornus sanguinea L. 2 Urtica dioica L. 2 Robinia pseudacacia L. 1 Sambucus nigra L. 1 Festuca gigantea (L.) Vili. 1 Circaea lutetiana L. 1 Slika 2. Pojedini primjerci hrasta lužnjaka u ritskim šumama znatnih su dimenzija. Hrast lužnjak uz nasip u Slatinskim nizinskim šumama. (Foto:J. Vukelić) Figure 2 Some Pedunculate oak in riparian forest reach considerablc dimensions. Pedunculate oak along a dyke in "Slatinske podravske šume". (Photo: J. Vukelić) Glyceriafluitans R. 1 Scrophularia alata Gilib. 1 Ulmus laevis Pali. 1 Rumex sanguineus L. 1 Acer campestre L. + Torilis anthriscus (L.) Gmel. Slika 3. Šuma crne i bijele topole - odjel 8c (Folo: Z. Perković) Figure 3 Forest of black and vvhite poplar - compartment 8c (Photo: Z. Perković) Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slav. 1952) Razvijena je na najvišim terenima koji su manje izloženi erozijsko-akumulacijskim djelovanjima rijeke Drave - odjeli 16d, 8a, ci 12c na ukupnoj površini od 44 ha. Bijela i crna topola (Popu/us alba i P. nigra) dominantne su vrste drveća koje na tim terenima postižu znatne dimenzije. U sloju grmlja najbrojnije vrste su: svib {Cornus sanguinea), crna bazga (Sambucus nigra), vez (Ulmus laevis) i kalina (Ligustrum vulgare). Sloj prizemnoga rašća bujno je razvijen, s najčešćim vrstama: dobričica (Glechoma hederacea), plava kupina (Rubus caesius), rukodrž (Galium aparine), obalni šaš (Carex riparid), te druge vrste (vidi tablicu 2). |