DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 80 <-- 80 --> PDF |
"Krapina-Sutla", "Bistra", "Plitvice-Bednja" i "Međimurje" 22,20 3. Za slivna područja: "Mirna-Dragonja", "Raša-Boljunčica", "Kvarnersko primorje- Gorski kotar", "Lika-Senj", "Zrmanjazadarskoprimorje"," Krka-šibensko primorje", "Cetina", "Srednjodalmatinsko primorje-otoci", "Vrlika", "Matica" i "Dubrovačko primorje" - za zemljište pod šumama i šumsko zemljište osim područja Like i gorskog Kotara 8,9 - za zemljišta pod šumama i šumsko zemljište na području Like i Gorskog Kotara 22,20 4. Za slivno područje: "Neretva-Korčula" - za zemljište pod šumama i šumsko zemljište 8,9 Ove minimalne visine naknade podložne su promjenama glede činjenice da na temelju odredbi članka 22. istog zakona, stopu vodne naknade koja se plaća prema jedinici površine, određuju županijske skupštine na prijedlog "Hrvatskih voda". Tako već imamo primjera da pojedine županijske skupštine predlažu povećanje stope i do 50 %. Prema propisanim minimalnim stopama "Hrvatske šume" p.o. Zagreb su samo u 1998. godini za slivnu vodnu naknadu uplatile preko 22 000 000 kn. Po upravama šuma iznosi su sljedeći: Uprava šuma kn 1. Vinkovci 1 091 517,61 2. Osijek 1 154382,10 3. Našice 1396 523,14 4. Požega 544 498,35 5. Bjelovar 2 189 056,63 6. Koprivnica 1271351,23 7. Zagreb 699 274,73 8. Sisak 1383 163,60 9. Karlovac 499 715,43 10. Ogulin 957 104,16 11. Delnice 2 924 284,59 12. Senj 579 302,98 13. Gospić 3 015 542,38 14. Buzet 352 340,79 15. Split 3 407 470,88 16. Nova Gradiška 841015,26 UKUPNO 22 306 543,86 Ova sredstva samo su 60 % iznosa ukupne naknade. Ostalih 40 % "Hrvatske šume" plaćaju financiranjem objekata odnosno programa koji su u funkciji vodnog gospodrstva i zaštite šuma koje zajednički utvrđuju "Hrvatske šume" i "Hrvatske vode". Ovaj način plaćanja pokazuje se učinkovitim, i kao takvog u okviru sadašnjih odnosa treba dalje razvijati. Međutim, zbog već opisane uloge šume i njezinog utjecaja na vodne odnose mišljenja smo da bi se sadašnja zakonska rješenja trebala mijenjati u korist šuma. U tom smislu predlažemo raspraviti o sljedećim prijedlozima: 1. "Hrvatske šume" koje gospodare najvećim dijelom šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja slivne naknade, kao što je to učinjeno u zapadnoeuropskim državama. U tom smislu pokrenuti inicijativu za promjenu zakonskih rješenja kojim je ta problematika sada regulirana. 2. Tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih šumskih sastojina, čije površine zbog poznate pojave propadanja šuma nije nezanemariva. 3. Razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva u financiranju radova uzgoja i zaštite šuma. Smatramo da bi prihvaćanjem ovih ili sličnih promjena u zakonskoj regulativi, odnosi šumarstva i vodnog gospodarstva bili primjerenije riješeni i od koristi vodnom gospodarstvu, šumarstvu i državi u cijelosti. |