DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Tema 3.: Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu mr. se. Josip Dundo vic, dipl. inž. šum. 2. Analiza zaposlenih i zaposlenosti u l.Uvod Programom razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb (1991-2025) dugoročno su određeni ciljevi i strategija razvoja, koji mogu biti temelj šumarske politike. Planirana je dinamika ostvarenja ciljeva Programa kroz tri razdoblja: 1)1991-1995. godine 2) 1996-2005. godine 3) 2006-2025. godine Ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju dugoročno ostati isti. U provedbi ciljeva neizbježne su samo promjene putova i metode rada. Dinamiku provedbe određivat će život, ovisno o financijskim mogućnostima, razvoju znanosti, tehnologija, unutarnje organizacije Poduzeća te zakonodavni i pravni sustav. Razumna šumarska politika oslanja se na promišljeni i stručni rad i stalna investicijska ulaganja. Bez ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika, a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj poduzetništva, u biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački rad, nema razvoja hrvatskoga šumarstva. Da bi ostvarili kontinuirani razvoj Poduzeća, cilj su uzgajanje stabilnih i produktivnih šumskih ekosustava, neophodno je vratiti i radnim mjestom vezati šumarskog stručnjaka uz šumu, odnosno šumski revir. U reviru, revirnik izvodi sve radove iz područja gospodarenja šumama (članak 8 ZOS-a) i upravljanja nekretninama uz pomoć šumarskih radnika i poduzetnika, a pod vodstvom upravitelja šumarije, stručnjaka-specijaliste iz uprave šuma i Direkcije. Programom razvoja utvrđene ciljeve moguće je ostvariti samo promjenom poduzetničke kulture i sa osposobljenim šumarskim zaposlenicima i poduzetnicima. Zbog toga je moto ove teme savjetovanja " Samo osposobljen šumarski zaposlenik i poduzetnik, jamstvo su unapređenja gospodarenja šumama". "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb Za razdoblje 1990-1998. godine teško je napraviti analizu zaposlenosti u "Hrvatskim šumama" zbog sljedećih razloga: 1. Ratna zbivanja 1991-1995. godine značajno su utjecala na obujam radova u gospodarenju šumama, a isto tako i na broj zaposlenih (vidi tablice 5; 6.1. i 6.2.). 2. Organizacijske promjene izvršene tijekom 1997. i 1998. godine bitno su utjecale na proizvodne kapacitete, broj zaposlenih i količinu izvršenih radova, posebice u iskorištavanju šuma (vidi tablicu 7´.). 3. Nedovoljno investiranje u proizvodnu opremu tijekom cijeloga razdoblja, a poglavito posljednje tri godine, uvjetovalo je manju uposlenost vlastitih kapaciteta i porast troškova proizvodnje (vidi tablice l.i2.). 4. Stihijski razvoj poduzetništva bez dovoljne potpore "Hrvatskih šuma" i hrvatske države, imao je za posljedicu pojavu velikog broja nedovoljno osposobljenih i opremljenih poduzetnika. 5. Obavljanje radova s takvim poduzetnicima, dovelo je u pitanje izvršavanje tehnoloških rokova, kvalitetu izvršenih radova i ekonomičnost poslovanja. 2.1. Analiza zaposlenih u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, početkom svoga rada (1991) zapošljavale su 14 296 zaposlenika. Odnos režijskih zaposlenika prema proizvodnim bio je 37 % : 63 %. Izbijanjem ratnih sukoba, dolazi do smanjenja broja zaposlenih. Oko 2 950 (21 %) zaposlenika dobilo je otkaz, zbog nepojavljivanja na radnom mjestu. Tijekom vremena broj zaposlenih s prosječnom godišnjom stopom od 4,7 % i dalje se smanjuje. Smanjenje proizvodnih zaposlenika bilo je izrazitije, po stopi od 6,2 % nego režijskih radnika, čije se smanjenje odvijalo po stopi od 2,6 %. Sukladno tim trendovima krajem 1998. g.,odnos zaposlenika u režiji naspram proizvodnim zaposlenicima iznosio je 45 % prema 55 %, a ukupni broj zaposlenih bio je 9 750. (Napomena: iskazani pokazatelji odnose se na zaposlenike "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, ukjučujući i zaposlene u novoosnovanim društavima ograničene odgovornosti u vlasništvu "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, koji su prezentirani u tablici 3, a obujam ostvarene proizvodnje prikazanje u tablicama 5,6.1 i 6.2.). Svakako da takvu promjenu strukture zaposlenih ocjenjujemo nepovoljnom, jer šumarstvo je radno intenzivna djelatnost i ne podnosi visoko učešće režije. |