DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Tema 3.: Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu


mr. se. Josip Dundo vic, dipl. inž. šum.
2. Analiza zaposlenih i zaposlenosti u


l.Uvod


Programom razvoja
"Hrvatskih
šuma", p.o. Zagreb
(1991-2025) dugoročno
su određeni
ciljevi i strategija
razvoja, koji mogu
biti temelj šumarske
politike.


Planirana je dinamika
ostvarenja
ciljeva Programa
kroz tri razdoblja:


1)1991-1995. godine


2) 1996-2005. godine


3) 2006-2025. godine


Ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb
uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju
dugoročno ostati isti. U provedbi ciljeva neizbježne su
samo promjene putova i metode rada.


Dinamiku provedbe određivat će život, ovisno o financijskim
mogućnostima, razvoju znanosti, tehnologija,
unutarnje organizacije Poduzeća te zakonodavni i
pravni sustav.


Razumna šumarska politika oslanja se na promišljeni
i stručni rad i stalna investicijska ulaganja.
Bez ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika, a
poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj poduzetništva,
u biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački
rad, nema razvoja hrvatskoga
šumarstva.


Da bi ostvarili kontinuirani razvoj Poduzeća, cilj su
uzgajanje stabilnih i produktivnih šumskih ekosustava,
neophodno je vratiti i radnim mjestom vezati šumarskog
stručnjaka uz šumu, odnosno šumski revir. U reviru,
revirnik izvodi sve radove iz područja gospodarenja
šumama (članak 8 ZOS-a) i upravljanja nekretninama
uz pomoć šumarskih radnika i poduzetnika, a pod vodstvom
upravitelja šumarije, stručnjaka-specijaliste iz
uprave šuma i Direkcije.


Programom razvoja utvrđene ciljeve moguće je
ostvariti samo promjenom poduzetničke kulture i sa
osposobljenim šumarskim zaposlenicima i poduzetnicima.
Zbog toga je moto ove teme savjetovanja "
Samo osposobljen šumarski zaposlenik i poduzetnik,
jamstvo su unapređenja gospodarenja šumama".


"Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb


Za razdoblje 1990-1998. godine teško je napraviti
analizu zaposlenosti u "Hrvatskim šumama" zbog sljedećih
razloga:


1.
Ratna zbivanja 1991-1995. godine značajno su utjecala
na obujam radova u gospodarenju šumama, a isto
tako i na broj zaposlenih (vidi tablice 5; 6.1. i 6.2.).
2.
Organizacijske promjene izvršene tijekom 1997. i
1998. godine bitno su utjecale na proizvodne kapacitete,
broj zaposlenih i količinu izvršenih radova,
posebice u iskorištavanju šuma (vidi tablicu 7´.).
3.
Nedovoljno investiranje u proizvodnu opremu tijekom
cijeloga razdoblja, a poglavito posljednje tri
godine, uvjetovalo je manju uposlenost vlastitih kapaciteta
i porast troškova proizvodnje (vidi tablice
l.i2.).
4.
Stihijski razvoj poduzetništva bez dovoljne potpore
"Hrvatskih šuma" i hrvatske države, imao je za posljedicu
pojavu velikog broja nedovoljno osposobljenih
i opremljenih poduzetnika.
5.
Obavljanje radova s takvim poduzetnicima, dovelo
je u pitanje izvršavanje tehnoloških rokova, kvalitetu
izvršenih radova i ekonomičnost poslovanja.
2.1. Analiza zaposlenih u
"Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb
"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, početkom svoga rada
(1991) zapošljavale su 14 296 zaposlenika. Odnos režijskih
zaposlenika prema proizvodnim bio je 37 % : 63 %.
Izbijanjem ratnih sukoba, dolazi do smanjenja broja zaposlenih.
Oko 2 950 (21 %) zaposlenika dobilo je otkaz,
zbog nepojavljivanja na radnom mjestu.


Tijekom vremena broj zaposlenih s prosječnom godišnjom
stopom od 4,7 % i dalje se smanjuje. Smanjenje
proizvodnih zaposlenika bilo je izrazitije, po stopi
od 6,2 % nego režijskih radnika, čije se smanjenje odvijalo
po stopi od 2,6 %. Sukladno tim trendovima krajem
1998. g.,odnos zaposlenika u režiji naspram proizvodnim
zaposlenicima iznosio je 45 % prema 55 %, a ukupni
broj zaposlenih bio je 9 750. (Napomena: iskazani
pokazatelji odnose se na zaposlenike "Hrvatskih šuma",
p.o. Zagreb, ukjučujući i zaposlene u novoosnovanim
društavima ograničene odgovornosti u vlasništvu
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, koji su prezentirani
u tablici 3, a obujam ostvarene proizvodnje prikazanje
u tablicama 5,6.1 i 6.2.).


Svakako da takvu promjenu strukture zaposlenih
ocjenjujemo nepovoljnom, jer šumarstvo je radno intenzivna
djelatnost i ne podnosi visoko učešće režije.