DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski list br. 7-8, CXXIII (1999). 2X7-299 Tablica 2. Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slav. 1952) Lokalitet: Predrijevački vrbak Odjel: 16 d Veličina snimka: 400 m2 Datum: 28. 05. 1998. Sklop: prekinut Florni sastav I Sloj drveća Populus alba L. Populus uigra L. II Sloj grmlja Cornus sanguinea L. Sambucus nigra L. Ulmus laevis Pali. Berberis vulgaris L. Vitis sylvestris Gmel. Euonymus europaea L. Ligustruni vulgare L. Quercus robur L. Crataegus monogyna Jacq. Ulmus campestre L. Viburnum opulus L. Acer campestre L. Prunus avium L. Alnus incana (L.) Willd. Morus alba L. + III Sloj prizemnog rašća Glechoma hederacea L. 4 Rubus caesius L. 3 Galium aparine L. 3 Impatiens noli-tangere L. 2 Vrtića dioica L. 2 5 Carex riparia Curt. 1 1 Circaea lutetiana L. 1 Brachypodium sylvaticum (Huds.) R. S. 1 3 Solidago gigantea L. 1 2 Lycopus europaeus L. 1 2 Viola reichenbachiana Jor. + 1 Crataegus monogyna Jacq. + 1 Pariš quadrifolia L. + + Galeopsis tetrahit L. + + Solanum dulcamara L. + + Eupatorium canabinnum L. + + Cornus sanguinea L. + + Alnus incana (L.) Willd. + + Aegopodium podagraria L. + + Peucedanum palustre L. + + Oxalis stricta L. + + Melandrium rubrum (Weigel.) Garcke + Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 1976) Ova zajednica najzastupljenija je prirodna fitocenoza Podravine. Nastanjuje terene koji su na prijelazu iz niže u gredu, te predstavlja optimalnu zajednicu istraživanoga područja na kojemu se rasprostire na površini od 250 ha, stoje oko 30 % ukupne istraživane površine. U sloju drveća dominantne vrste su bijela vrba (Salve alba) i crna topola (Populus nigra). Na području gdje izostaju periodične poplave prevladava bijela topola (Populus alba). U sloju grmlja dolaze: svib (Cornus sanguinea), obična kurika (Euonymus europaea), jednosjemeni glog (Crataegus monogyna) i dr. vrste s manjem stupnjem udjela. Glavna diferencijalna vrsta je plava kupina (Rubus caesius), a uz nju su u sloju prizemnog rašća česte vrste: kopriva (Urtica dioica), dobričica (Glechoma hederacea), vučja noga (Lvcopus europaeus), rastavljeni šaš (Carex remota), milava (Calamagrostis epigeios), divlji hmelj (Humulus lupulus) itd. T ^^f^^m^^m^^ Slika 4. Karakteristični izgled mješovitih vrba i topola LI Slatinskim podravskim šumama (Foto: J. Vukelić) Figure 4 A charactcristic appearancc of mixed wilows and poplars in "Slatinske podravske šume" (Photo: J. Vukelić) |