DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 9     <-- 9 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević & Z. Perković: VEGETACIJSKE I DRUGE ZNAČAJKE ZAŠTIĆENOG DIJELA . Šumarski list br. 7-8, CXXIII (1999). 2X7-299
Tablica 2. Šuma crne i bijele topole
(Populetum nigro-albae Slav. 1952)


Lokalitet: Predrijevački vrbak
Odjel: 16 d
Veličina snimka: 400 m2
Datum: 28. 05. 1998.
Sklop: prekinut


Florni sastav
I Sloj drveća
Populus alba L.
Populus uigra L.


II Sloj grmlja
Cornus sanguinea L.
Sambucus nigra L.
Ulmus laevis Pali.
Berberis vulgaris L.
Vitis sylvestris Gmel.
Euonymus europaea L.
Ligustruni vulgare L.
Quercus robur L.
Crataegus monogyna Jacq.
Ulmus campestre L.
Viburnum opulus L.
Acer campestre L.
Prunus avium L.
Alnus incana (L.) Willd.


Morus alba L. +
III Sloj prizemnog rašća
Glechoma hederacea L. 4
Rubus caesius L. 3
Galium aparine L. 3
Impatiens noli-tangere L. 2
Vrtića dioica L. 2
5 Carex riparia Curt. 1
1 Circaea lutetiana L. 1
Brachypodium sylvaticum (Huds.) R. S. 1
3 Solidago gigantea L. 1
2 Lycopus europaeus L. 1
2 Viola reichenbachiana Jor. +
1 Crataegus monogyna Jacq. +
1 Pariš quadrifolia L. +
+ Galeopsis tetrahit L. +
+ Solanum dulcamara L. +
+ Eupatorium canabinnum L. +
+ Cornus sanguinea L. +
+ Alnus incana (L.) Willd. +
+ Aegopodium podagraria L. +
+ Peucedanum palustre L. +
+ Oxalis stricta L. +
+ Melandrium rubrum (Weigel.) Garcke +


Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom


(Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 1976)


Ova zajednica najzastupljenija je prirodna fitocenoza
Podravine. Nastanjuje terene koji su na prijelazu iz
niže u gredu, te predstavlja optimalnu zajednicu istraživanoga
područja na kojemu se rasprostire na površini
od 250 ha, stoje oko 30 % ukupne istraživane površine.


U sloju drveća dominantne vrste su bijela vrba (Salve
alba) i crna topola (Populus nigra). Na području
gdje izostaju periodične poplave prevladava bijela topola
(Populus alba).


U sloju grmlja dolaze: svib (Cornus sanguinea),
obična kurika (Euonymus europaea), jednosjemeni
glog (Crataegus monogyna) i dr. vrste s manjem stupnjem
udjela.


Glavna diferencijalna vrsta je plava kupina (Rubus
caesius), a uz nju su u sloju prizemnog rašća česte vrste:
kopriva (Urtica dioica), dobričica (Glechoma hederacea),
vučja noga (Lvcopus europaeus), rastavljeni
šaš (Carex remota), milava (Calamagrostis epigeios),
divlji hmelj (Humulus lupulus) itd.


T


^^f^^m^^m^^


Slika 4. Karakteristični izgled mješovitih vrba i topola LI Slatinskim
podravskim šumama
(Foto: J. Vukelić)
Figure 4 A charactcristic appearancc of mixed wilows and poplars
in "Slatinske podravske šume"
(Photo: J. Vukelić)