DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 96     <-- 96 -->        PDF

O U POVODU PROGLAŠENJA NACIONALNOG PARKA "SJEVERNI VELEBIT"
I dalje se brzopleto povećava broj prirodnih zaštićenih objekata


Krajem svibnja ove godine Hrvatski državni sabor,
nakon duge procedure, (trećeg čitanja) donio je Zakon


o proglašenju nacionalnog parka "Sjeverni Velebit"
(NN 58/99). Njegova granica, prema članku 1. navedenog
Zakona unutarnja je granica parka prirode Velebit,
koja polazi od kote 669 (Samaržinica, iznad Lukova)
prema jugu na kotu 1386 (Markov kuk), dalje na križanje
ceste za Zavižan do odvojka za Pandorinu planu,
zatim cestom za Zavižan do odvojka za Plješivicu, nastavlja
tim odvojkom u smjeru Plješivice do početka
odjela 49., zatim zapadnom granicom toga odjela
smjerom prema jugu, te preko kote 1676 (Veliki Pivčevac)
na cestu kod Vukušića snježnice, nastavlja cestom
prema jugu, prolazi kroz Lomsku dulibu, dalje kroz
Nacionalni park "Sjeverni Velebit´
M 1 : 50 000


i:"J«UK.


Mali lom do križanja ceste u blizini odjela 46. i 45.,
odatle ravnom linijom na vrh Begovog kuka, dalje prema
zapadu na cestu u pravcu Lubenovca, nastavlja tom
cestom do Mrkvišta do Božidareve barake (u središtu
odjela 41 u Štirovači), nastavlja ravnom linijom na zapad
preko Medina Golica na kote 1556 (Cipaljski vrh),
1448 (Visibaba), 780 (Sučeva glava), 634 (Panos), 863
(Odžinac), 723 (Kita), 687 (Bjondinovača), 751 (Karamarkov
vrh), te dalje na početnu točku, na koti 669 (slika
1.). Ukupna površina nacionalnog parka "Sjeverni
Velebit" iznosi 109 km2. Vlada Republike Hrvatske osnovat
će javnu ustanovu za upravljanje nacionalnim
parkom "Sjeverni Velebit" u roku od šest mjeseci od
dana stupanja na snagu navedenog Zakona.


Prema opširnom obrazloženju
prihvaćenog Zakona, već su i otprije
zaštićene pojedine prirodne vrijednosti
Velebita primjenom određenih
kategorija zaštite. Osim toga, Velebit
je 1978. g. uvršten u međunarodnu
mrežu rezervata biosfere u sklopu
znanstvenog programa MAB,
dok gaje Sabor 1981.g. proglasio
parkom prirode (NN 24/81). Prema
mišljenju predlagača Zakona o proglašenju
nacionalnog parka "Sjeverni
Velebit", njegove značajke i
vrijednosti nisu do sada bile primjerno
zaštićene zbog nezadovoljavajućih
zaštitnih mjera (?). To je bio
glavni razlog da je prostor između
Zavižana i Štirovače u strategiji
prostornog uređenja naše zemlje definiran
kao najvredniji dio Velebita
po sveukupnim prirodnim geomorfološko-
pejsažnim i botaničko-šumarskim
vrijednostima. Unutar središnjeg
dijela Nacionalnog parka
nalazi se strogi rezervat "Rožanski i
Hajdučki kukovi" (1220 ha), Velebitski
botanički vrt s rezervatom
(118 ha), botanički rezervat "Visibaba"
(80 ha) i šumski rezervat "Borov
vrh". Uokolo ceste Mrkvište Alan
nalaze su depresije, "padeži",
interesantne kao inverzije vegetaci


je i atraktivnosti krajobraza, a na istočnom
rubu granice Štirovača poznato
je šumsko područje.


Slika 1. Granice nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" na topografskoj karti mjerila 1:50000