DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Tijekom sastanka raspravljano je o izrađenoj Tehničkoj uputi za očuvanje plemenitih listača, koji je pripremila grupa autora. Zbog velike grupe vrsta šumskog drveća, koja su obuhvaćena u plemenitim listačama, njihovo je očuvanje u uputi odijeljeno za vrste koje su šire rasprostranjene ili rijetko pridolaze u šumskim ekosustavima, ili pak imaju višestruku ulogu kao npr. Prunus avium i Juglans regia. Glavna uloga ovih Uputa bila bi osiguranje minimalnih zahtjeva za konzervaciju gena pojedine vrste, a bila bi primjenjiva ili adaptirana za primjenu, ovisno o njezinom stanju i situaciji u pojedinoj zemlji. Završna verzija obuhvaćala bi ekologiju i ciljeve konzervacije gena, načela i metode, definiranje ekogeografskih zona (sjemenskih zona), inventarizaciju genetskih resursa pojedine vrste, određivanje broja populacija i individua potrebnih za konzervaciju metodama "in situ" i "exsitu", kao i određivanje uzgojnih radova koji bi se provodili u zaštićenim sastojinama, te istraživanja utjecaja čovjeka na populacije plemenitih listača. U dijelu Uputa jedno se poglavlje odnosi na evolucijsku genetiku i konzervaciju gena plemenitih listača, koja je od signifikantnog značenja za očuvanje kontinuirane varijabilnosti ovih vrsta. Randomizirana selekcija od 500 stabala pojedine vrste obuhvatila bi većinu genetske varijabilnosti potrebne za prirodnu selekciju, utvrdio je Prof. dr. Gösta Eriksson. Za potrebu očuvanja genofonda ovih vrsta potrebno je očuvati postojeći genetski varijabilitet, njihovu adaptabilnost za prirodnu evoluciju i za oplemenjivanje, te unaprijediti saznanja o plemenitoj crnogorici. Posebna je pozornost posvećena stanju s brijestovima, a uključuje identificiranje i konzervaciju tolerantnih jedinki na holandsku bolest brijestova, uz izbjegavanje smanjenja veličine genetskog resursa ovih vrsta. U sklopu nacionalnih izvješća referirano je o radovima na "in situ" i "ex situ" konzervaciji vrsta plemenitih listača koji su provedeni tijekom razdoblja od zadnjeg zasjedanja održanog u Estoniji u tijeku lipnja 1998. godine. Izvješća bi trebalo nadopuniti podacima koji bi obuhvatili inventarizaciju, zakonodavstvo, istraživanja, praktičnu primjenu, koordinaciju na nacionalnoj razini, kao i promicanje svijesti u javnosti o važnosti očuvanja plemenitih listača u šumskim ekosustavima. Slika 2: Očuvanje genofonda gorskogjavora i na 1450 m Domaćini su nas upoznali s najnovijim istraživanjima koja su provedena u njihovoj zemlji na raširenoj bolesti raka kore pitomog kestena (Dr. Eva Wilhelm), te molekularnim istraživanjima kloroplastne DNK kod divlje trešnje (Dr. Berthold H e i n z e). Terenski dio sastanaka održan je na području Salzkammerguta, gdje su sudionici upoznati s uzgojnim radovima i očuvanjem genofonda plemenitih listača (gorskoga javora, jasena i brijesta) na nadmorskim visinama i do 1500 m (nižem subalpskom području). Doc. dr. se. Davorin Kajba IZVJESCE S INTERNATIONAL POPLAR SYMPOSIUMA II (IPS II/IUFRO) održanog od 13. do 17. rujna 1999. godine u Orleansu, Francuska Na međunarodnom simpoziju o topolama i vrbama (IPS II/IUFRO) okupilo se ukupno 150 sudionika iz 28 zemalja. Nakon uvodnih riječi voditelja Simpozija dr. Marca Vi 11 ara, te zamjenika ministra francuskog Ministarstva poljoprivrede i ribarstva, te organizacije I.N.R.A., rad se na simpoziju održavao prema programu plenarnih sjednica. Tijekom prve plenarne sjednice o kvaliteti drva referiranje sudionika se odnosilo na najnovija istraživanja provedena u zapadnoj Europi, SAD-u i Japanu, a odnose se na smanjenje učešća lignina i njegove biosinteze u topolama pomoću genetskog inženjeringa. Tijekom kemijske preradbe drvne pulpe lignin je potrebno odvojiti od celuloze, a budući je taj proces tok |