DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 14     <-- 14 -->        PDF

V. Topic: MELIORACUSKI UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU Šumarski lislbr. 9-10. CXX1I1 (1999), 411-422
Prema jednadžbama regresije navedenih na slikama rizontu proučavanih zemljišta. Međutim, s obzirom na


1, 2, 3,4, 5 i 6, za istražene šumske vrste drveća, kako je relativno mali broj opservacija jednadžbe regresije ne


već navedeno, promjena količine listinca za jedinicu bi se mogle koristiti za interpoliranje izvan granica u


mjere odgovara promjena sadržaja humusa, dušika, kojima je obavljeno istraživanje.


fosfora i kalija u tlu, tj. u humusno akumulativnom ho


K20 Pj05N Humus


mg/100g B>g/100g


% %


o Humus X PA
y = 1,562 + 0,145« y = 2,247+ 0,021 x
-20,0 4,0


0,4-8,0-r = 0,903 r = 0,849
A N . K20
y = 0,050 + 0,0058 x y = 7,717 +0,482 x


7,0-r - 0,873
r = 0,920


- 15,0 3,0
03 -6,0


5,0


- 10,0 2,0
0,2-4,0


3,0



5,0 1,0


0,1-2,0


1,0



.


—


—r~ r~
10 20


Listinac - Leaf litter t/ha


Slika 6. Grafički prikaz regresije količine šumskog listinca na sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom
crnoga bora (Pinus nigra Arn.)


Figure 6. Regression graph of quantity of leaf litter on the content of humus, nitrogen, phosphorus and pottassium in the


soil under Black Pine (Pinus nigra Arn.)


ZAKLJUČCI


Na osnovi dugoročnih proučavanja i rezultata istraživanja
na pokusnoj plohi Klačine o melioracijskim
učincima istraživanih šumskih vrsta na pedosferu, može
se zaključiti:


1.
Melioracijski učinci pojedinih šumskih vrsta, u odnosu
na pedosferu, vrlo su značajni i različiti. Učinci
se manifestiraju kako u kemijskim, tako i fizikalnim
promjenama u tlu.
2.
Pod istraživanim četinjačama na plohi Klačine, u istim
ekološkim uvjetima, utvrđene su veće količine
listinca, a manji sadržaj, osim kod atlaskog cedra,
ukupnog dušika i humusa u tlu, pogotovo njegovom
humusno akumulativnom horizontu, nego pod kulturama
listača, posebice crnim jasenom i bijelim
grabom, stoje sigurno rezultat sporijeg transformiranja
šumskog listinca (četinjaka) četinjača, kao i
manjeg postotka dušika u njoj. Najmanje vrijednosti
nalaze se u tlima pod kulturom crnog bora. Fiziološki
aktivnog fosfora najviše sadrže tla pod kulturom
crnoga jasena s većom količinom listinca, nešto ma--
Conclusions


nje pod kulturom hrasta medunca, primorskoga bora,
bijeloga graba i atlaskoga cedra, a najmanje pod
kulturom crnoga bora. Isto se tako i kalija nalazi najviše
u tlima pod kulturom crnoga jasena, a najmanje
pod kulturom crnoga i primorskoga bora.


3.
Provedeni regresijski račun pokazao je da se s povećanjem
jedinice šumskog listinca, sadržaj humusa u
tlu (A horizont) povećao od 0,115% (kod atlaskoga
cedra) do 0,631 % (kod crnog jasena); sadržaj dušika
od 0,0048% (atlaski cedar) do 0,025% (hrast medunac
i crni jasen); sadržaj fosfora - od 0,017 mg/l 00 g
(crni bor) do 0,104 mg/100 g (hrast medunac), a sadržaj
kalija od 0,172 mg/100 g (atlaski cedar) do
1,465 mg/100 g (crni jasen).
4.
Korelacija između sadržaja humusa, dušika, fosfora
i kalija u tlu ( A horizont) i šumskog listinca istraživanih
vrsta drveća na plohi Klačine statistički je signifikantna,
čak i većim dijelom visoko signifikantna
na razini od 1%.