DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 46     <-- 46 -->        PDF

A. Mcšlrovic: [JSPI.Ii:VAN.Ii; MUNIKh I´imis liMivit-lm Christ I I IIJU I.GO\ INI SuiiKii>ki h.st hr. V 1 0. CXXI11 I I W>). 4j I -452
a«fi? fAe rime within which this can be done. The average volume of the test assignment of
all research stands is 47.1 m´/ha of total wood mass. This is about 30% of the existing
stand volume - /52.93 m´/ha, or approximately a thirteen-year-average yearly increment
of3.50 m´/ha. Trees thicker than 50 cm make two thirds or 63.5% volume of the test assignment;
those classified as III quality class over four fifth or 82.8%) of the same volume
(Table 7). The average number per ha of young whitebark trees in all research stands was
3,822; young spruces 299; young beech trees 287. The number of all tree species together
on all test plots was 4,761 (Table 8).


The quality of all trees on the test plots classified in three classes (Table 10) is evaluated
separately. The number of III quality class trees of all research stands was on the average
slightly bigger than 173 or 3 7.0 %>.


The development and increment of the trees has been analyzed and shown in Tables
and diagrams (Tables 11, 12, and 14; Diagram 4, 5 and 6) according to the usual criteria.
The same applies to the stands. The height increment with the analyzed trees up to about
thirty years of age is slightly more intensive, later the same or somewhat smaller. The
biggest current annual height increment of the analyzed whitebark pines on all test areas
was between 0 and 10 years of age. On Plot 1 it was 0.22 m, Plot 2 0.21 m, and Plot 3 0.20
m The diameter growth and increment has a rather even pace: the highest current annual
diameter increment was 0.42 cm with the analyzed tree on plot 1 in the period between age
10 and 20. Total wood mass of the analyzed tree on Plot I was 0.16 m3 at age 58, while on
Plot 2 it was 0.15 m´ at age 62. The highest average volume increment with the analyzed
tree was 0.0048 m´ at age 40 to 50 on Plot 1, with a tendency of further increment. Height
curves of the stands generally differ little. At the same time, the lowest height curve was
shown with the youngest stand. The height curve of the stand on Plot 1 rises much higher.
The best diameter growth was established also on Plot 1. Average age diameter increment
of the mean tree is on Plot 1:2.1 cm. On Plot 1 the whitebark stand has achieved its highest
yearly volume increment, 5.63 m´/ha. The lowest was recorded on Plot 2: 2.27 m´/ha,
where the vegetation coverage was the smallest, 0.53 (Table 15).


The forest estimation indices of the investigated stands and the total production are
presented in Table 16.


The studied whitebark stands site-class ranged from 3.4 to 3.2 (average 3.4); coverage
from 0.53 to 0.82 (average 0.75); mean diameter from 12.5 to 18.7 (average 16.4), and the
mean height from 5.8 to 8.1 cm (average 7.1). With a yearly yield of the total wood mass


5.75 m´/ha, the whitebark stand on Plot I is the most productive. It is followed by Plot 2
with 4.42 m´/ha, and Plot 3 with 2.99 m´/ha (Table 17). All these results have been obtained
at the forest estimation limit of 5 cm.
Playing an important protective role as a pioneering species in its habitat, and taking
just a small surface for its growth, the whitebark pine is a very special tree in the forests
and forestry of Hercegovina. A natural rarity of forest vegetation, its stands have a highly
protective function in terms of hydrology, erosion and climate. Its beauty contributes to
tourism and recreation of this very poor mountainous arid karst region where Black pine
does not grow. It is here only the whitebark pine that can develop into normal trees. Last
but not least, whitebark pine wood has high technical properties.


The research aim has been obtained. A relict, endemic tree species of Hercegovina, the
whitebark pine grows under extreme conditions and on poor soils. Contributing greatly to
the beauty of the scenery, it is also a pioneering species, protecting the soil and creating
suitable conditions for the arrival of other tree species. With a natural progression upon
the grazeland areas, on the mountain of Cvrsnica its wood yield is smaller than in other
places, though within satisfactory limits: 2.0 to 6.0 m´/ha.


Key words: Growth, Whitebark Pine (Tinus heldreichii Christ), Tertiary relict, endemic
species, range, whitebark in Hercegovine, climate, soil, habitat, biological properties,
site-class, young growth, development and increment, developemnt and increment of
stands, yield.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 45     <-- 45 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Piims heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list hr. 9- 10. C´XXIIl (l1)´)´)), 431-452
Klepac,D. , 1965: Uređivanje šuma, Nakladni zavod Ritter-Studnička , R., 1968: Reliktgesellschaffen
Znanje, Zagreb. auf Dolomitböden in Bosnien und der Hercego-
Müller , M., K., 1928: Untersuchungen über Pinus vina, VegetatioXV, Den Hag.


peuce und Pinus leucodermis in ihren bulgari- Stefan o vie , V., 1986: Fitocenologija sa pregledom


sehen Wuchsgebieten, Mitt. d. Staatscfcrstver- šumskih fitocenoza Jugoslavije, II prošireno i


waltung Bayerns München. dopunjeno izdanje, Svjetlost Sarajevo, 188-192.,


Pipan , R., 1953: O kontrolnim metodama uređivanja
prebornih šuma, Šumarski list, 57-65., Zagreb. Stöhr , F., 1968: Die einzelstammweise Bestimmung
von Kreisfläche, Masse und laufendem Zuwachs
Pranj ić, A., 1977: Dendrometrija,Zagreb. pr o h a mi t ffilf de r varioble n Winkelzählprobe,
Pranjić , A., 1986: Uređivanje i izmjera šuma, Šu- A. F. u. J. Ztg. H., 12., 1968.
marski list br. 7-8, 319-321., Zagreb. Š k o r i ć, A., 1965: Pedološki praktikum, Zagreb.


Summary: The first part of the article features the introduction of the Whitebark Pine
(Pinus heldreichii Christ) as a Tertiary relict both generally and particularly in the research
area. The research objectives are the establishment of conditions for the growth of
the Whitebark Pine and the production properties of the pure natural stands in
Hercegovina. After considering a detailed description of the name under which the authors
have dealt with this species on various locations, the authors agreed upon a single
name (Croatian: munikaj.


Most papers on the Whitebark Pine refer to the botanical/geographical research and
that on the soils and plant associations, while the research into the stand structure and
production properties have been rare.


The range of the Whitebark Pine, both natural and artificial, is described in detail. It
includes the Mediterranean and submediterranean mountains of the Balkan peninsula
and south Italy. The hercegovinian location has been described through four phytocenoses
where the pine grows naturally. The total area where this species thrives either in pure or
mixed stands covers 5,865 ha of which pure stands grow on 1,528 ha. The climate of the
hercegovinian range has been described through the data of four meteorological stations:
Mostar, Konjic, Posušje and Tomislavgrad. They prove that the White-bark pine thrives in
the continental-mountainous and the changed submediterranean climate of the colder
belt. The characteristic soil properties were analyzed on the test plots showing the chemical
and mechanical properties: brown soil on chalk, humus on chalk and rendzine on
dolomite. All these soils lack phosphorus, have a neutral or slightly alkaline reaction (Ph


6.9 to 7.8) and a high percentage of free carbonates in the black soils on chalk and
rendzine on dolomite due to the great quantity of tiny skeletal particles. The biological
properties, reproduction and adaptability have been dealt with on all needed ecosystems,
and a very wide ecological amplitude of the whitebark as a pine species has been established.
Described in detail, all four test plots were analyzed as to the growth and increment of
one tree from each. The results are shown in tables both for the test areas and each tree in
particular. The number of trees in the research stands ranged from 785 to 2,060 per ha.
The mean tree diameter of the main stand ranged from 12.5 to 18.7 cm, the volume from


0.06 to 0.17 m) wood mass 125.16 to 214.31 m3 per ha, while the stand age ranged from 38
to 62 years (Table 3).
The research results have been analyzed in detail so that the habitat site class is determined
according to the tree heights on test area compared to those published by Drinić &
Prolić in 1979. All measured stand are within the third site class. Within the research on
the volume structure of the test assignment in the stand, the most significant are the results
obtained about the natural stand regeneration. Classified according to the diameter
structure, the number of trees can be seen in Table 9 and Diagram 3. The assignment was
done in order to obtain information about a possible cut size, i.e. the stand regeneration,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 44     <-- 44 -->        PDF

A. Mcšlrović: USPIJEVANJE MUNIKF. Finns Iwldicichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10. CXXIII (i «´)), 43 1 -452
Slika 7. Stablo munike (P. heldreichii
Christ) najvećeg promjera
na pokusnoj plohi


2. sa svojstvenom "pancir"
korom
(Foto: A. Meštrović)


Slika 8. Stablo munike (P. heldreichii
Christ) na pokusnoj
plohi 2. izniklo iz pukotH
ne na vapnenastom kamenom
bloku
(Foto: A. Meštrović)


LITERATURA


Antoine , F., 1864: Pinus leucodermis Ant. - Oest.
Bat. Zeit. Wien, XIV, P. 366.


Blečić,V. &Lakušić,R., 1969: Sume munike (Pinus
heldreichii Christ.) na Stitovu i Bjelasici u
Crnoj Gori, Glasnik Republ. zavoda za zaštitu
prirode, No 2, Titograd.


Christ, H., 1863: Übersicht der europäischen Abietinen
(Pinus L.) Verhandl. d. Nat. forsch. Gesell.
Basel III. 4. P. 549.


Christ, H., 1867: Beitrag zur Kenntuis curopaeisch.
Pinus Arten., "Flora" N. R. XXV, Regensburg. P.


83.
Ćirić, M., 1984: Pedologija, SOUR "Svjetlost",
OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
181-307., Sarajevo.


Cur i ć, R., 1967: Prilog poznavanju sastojina munike


(P. heldreichii Chr.) na području Bosne i Hercegovine,
Narodni šumar br. 3-4., Sarajevo.
Drinić, P. & Prolić, IM., 1979: Taxationselemente
als Anzeiger von produktiznsmöglichkeiten in
Panzerkieferwäldern (Pinus heldreichii Christ.),
Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo
u Sarajevu, knjiga 23. sveska 3-4, 55-103.,
Sarajevo.


Fukarek, P., 1941: Munika, Hrvatski planinar br. 4.,
81-91., Zagreb.


Fukarek, P., 1941: Povijest otkrića i istraživanja munike
ili (bor) smrča (Pinus heldreichii Christ.),
G.Z.M., 195-210., Sarajevo.


References


Fukarek, P., 1941: Prvi prilog poznavanju munike ili
smrča (Pinus heldreichii Christ, var. leucodermis),
Šumarski list br. 8-9., 348-386., Zagreb.


Fukarek, P., 1965: Nalazište prelazne ili hibridne
svojte borova na planini Prenju u Hercegovini
(Pinus nigradermisFuk, Vid.), Radovi N. D. BiH
br. 8., 61-87., Sarajevo.


Fukarek, P., 1979: Savremeni pogledi na taksonomiju
i nomenklaturu bjelokorog bora - munike, Posebni
otisak glasnika zemaljskog muzeja N. S.
sv. XVIII - Prirodne nauke, Sarajevo.


Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd, 1975:
Simpozij o munici, Zbornik radova, Beograd.


Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu
"SILVA" Sarajevo, 1983: Šumskoprivredna osnova
za područje krša S. O. Posušje, Sarajevo.


Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu
"SILVA" Sarajevo, 1985: Izvod iz šumskoprivredne
osnove za šumskoprivredno područje
"Srednje Neretvansko", Sarajevo.


Janković , M. M., 1965: Fritillario - Pinetum heldreichii,
nova zajednica munike (Pinus heldreichi)
na planini Orjen iznad Boke Kotorske, Arhiv
bioloških nauka, 17´., (3)., Beograd.


Janković , M., 1962: O specifičnostima u grananju
munike (Pinus heldreichii) i njihovom ekološkom
aspektu, Arhiv bioloških nauka, XIV, 3-4.,
169-184., Beograd.


Klepac , D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća
i sastojina, Nakladni zavod Znanje, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 41     <-- 41 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinux heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br.9 10. CXX111 (1999). 431-452
ZAKLJUČAK - Conclusion


Na temelju provedenih istraživanja o uspijevanju


čistih prirodnih sastojina munike u Hercegovini može


se zaključiti sljedeće:


Munika je tercijarni relikt očuvan tijekom glacijacije
na Balkanskom poluotoku i endemna vrsta bora,
isprekidanog odnosno disjunktnog, ograničenog i
malog prirodnog areala, koja uspijeva na površini
od 1.528 ha na prostoru Hercegovine u čistim prirodnim
sastojinama na planinskom gorju od 1.000


1.900 m nadmorske visine, s kontinentalno-planinskom
klimom koju karakterizira duga zima i snijegovi
te s submediteranskom klimom hladnijeg pojasa,
a za svoj razvoj traži vrlo skromne uvjete, u kojima
tome boru druge vrste drveća ne mogu biti konkurencija.
U vrlo surovim uvjetima i škrtim proizvodnim
mogućnostima tala, munika može uspijevati i
prirodno se obnavljati tamo gdje nijedna druga vrsta
drveća ne može uzrasti kao normalno i visoko drvo.
Široka ekološka amplituda munike omogućava da
istu unosimo na područje kraških gorja koja su vrlo
siromašna i bezvodna i na kojima crni bor ne dolazi,
posebice zato što je munika vrsta drveća s najmanjim
zahtjevima u Europi i s izraženim pionirskim
svojstvima.


Sastojine munike čine prirodnu rijetkost šumske vegetacije
s izraženom zaštitnom (ekološkom) funkcijom,
pri čemu treba naglasiti hidrološku, protuerozijsku
i klimatsku ulogu, društvenom (socijalnom)
funkcijom, pri čemu treba naglasiti turističku, estetsku
i rekreacijsku ulogu, proizvodnom (mirovinskom)
funkcijom, pri čemu treba kod gospodarske
kao sporedne uloge naglasiti izvanredna tehnička
svojstva drva munike i na kraju pionirskom funkci


jom pri čemu treba posebno još jednom naglasiti sve
ono stoje karakteristično za to svojstvo munike kao
vrste drveća.


Čiste prirodne sastojine munike u Hercegovini nalaze
se na sljedećim tlima: smeđe tlo na vapnencu
(Šestiver - ploha broj 1.), crnice na vapnencu (Kraljeva
kleka - ploha broj 2.), rendzina na dolomitu
(Orlov kuk - ploha broj 3.), koja su neutralna do slabo
alkalna Ph 6,9 do 7,8 (područje planine Čvrsnice)
te pokazuju manjak fosfora. Veliki postotak slobod-


Munika u Hercegovini
Munika na Kosovu i u Crnoj Gori


Odstupanje


nih karbonata kod rendzina na dolomitu nastao je


zbog velike količine sitnih skeletnih čestica.
Munika je vrsta drveća sporijeg rasta i prirasta pa u
dobi od 60. godina u istraživanim sastojinama srednje
stablo sastojine ima drvnu masu tek od 0,15 m1.
Kulminacija visinskog i debljinskog prirasta kod
stabala munike u usporedbi s ostalim borovima, posebice
s crnim borom koji je s munikom biološki
dosta blizak, nastupa dosta kasnije, dok kulminacija
volumnog prirasta kod stabala munike nastupa znatno
kasnije nakon kulminacije visinskog i debljinskog
prirasta. Sastojine munike u Hercegovini bilježe
tečajni godišnji prirast od 2,3 do 5,6 mVha sveukupne
drvne mase, a prosječni dobni prirast također
sveukupne drvne mase od 2,0 do 3,7 mVha u starosti
od 60 godina. Produkcija sveukupne drvne mase u
sastojinama munike, također znatno kasnije kulminira,
a u dobi od 60 godina produkcija u istraživanim
sastojinama iznosi do 6,0 mVha godišnje. Volumen
sveukupne drvne mase (sa sitnom granjevinom)
varira od 127 do 214 mVha, a u prosjeku iznosi
153 mVha. Volumni godišnji tečajni prirast, iskazan
također u sveukupnoj drvnoj masi, kreće se od 2,09
do 5,63 m3 po hektaru.


Prosječni podaci dobiveni ovim istraživanjem za
volumen u čistim prirodnim sastojinama munike u
Hercegovini (Čvrsnica) (u prosjeku 153mVha sveukupne
drvne mase) dobro se slažu s prosječnim podacima
o volumenu za čiste prirodne sastojine munike
u Hercegovini (131 mVha krupnog drveta) i
Čvrsnici (124 mVha krupnog drveta), koje je dobio
Ćuri ć 1967. godine iz šumskogospodarskih osnova,
obzirom daje volumen krupnog drveta u čistim
prirodnim sastojinama munike manji za oko 20% od
sveukupne drvne mase istih.


Volumen i volumni prirast prirodnih čistih sastojina
munike u Hercegovini (Čvrsnica), znatno su manji
od volumena odnosno volumnog prirasta prirodnih
čistih sastojina munike na Kosovu i u Crnoj Gori),
koje je istraživao J o v i ć 1971. Odstupanja u naprijed
spomenutim taksacijskim elementima u prosječnim
vrijednostima iznose kako slijedi:


Volumen Volumni prirast
u mVha u mVgod/ha
214 5,63
380 5,84
166 0,21




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 30     <-- 30 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Firnis heldreichü Christ U HERCEGOVINI
kazuju. Crnice na vapnencu, osim toga, sadrže velik po)
stotak
slobodnih karbonata zbog obilja sitnih skeletnihličestica. Spomenuta tla dobro su opskrbljena s K2Os,


5,
slabo opskrbljena s P205 i dosta su do jako humoznai.
..
Smeđa tla na vapnencu zastupljena su na plohi 1. (Sess-
-tiver)
i predstavljena profilom Šestiver 1. Površinskiahorizonti tih tala slični su naprijed opisanim plitkim tliima
na odgovarajućim plohama, ali s manje humusa-do)-
-


Šumarski listhr.9 10, CXXI1I (1999). 43 1-452


sta humozno, ne uzevši u obzir posebno izdvojeni podhorizont
A0A, profila Šestiver I. Dublji horizonti spomenutih
tala su lake gline, dobro utemeljene graškastomrvičaste
strukture. Reakcija tala je slabo kisela, slobodnih
karbonata nema, a odnos C:N je povoljan, kao i
kod većine takvih tala. Ta tla su aktivnim hranivima,
kao rendzine i crnice, dobro opskrbljena fiziološki aktivnim
kalijem, dok su slabo opskrbljena fosforom.


Biološka svojstva -Biological characteristic


Munika je jednodomna, anemofilna, heliofilna, kalcifilna
vrsta drveća, ali istodobno se može razvijati na
aaterenima sa silikatnim supstratom na sekundarnim staništima
u području dodira vapnenaste i silikatnc matične
podloge, cvjeta u svibnju i lipnju, ovisno o nadmorskoj
visini, razmnožava se sjemenom i najčešće nasta-


Reproduktivnost


Munika se prirodno razmnožava samo sjemenomi.
..
Umjetni način razmnožavanja, osim sjetvom sjemenai,
,,
do sada gotovo i nije poznat i primjenjivan. Vegetativnli
iinačin razmnožavanja, osim nekih pojedinačnih pokušaja,
nije se ostvario. Vegetativno razmnožavanje kod
ddmunike imalo bi veliko značenje uopće, pa bi njegova
aarealizacija bila posebice važna. Time bi uvelike bio olak-


Adaptivnost


Od izuzetne je važnosti svojstvo svake vrste drvećai,
,,
pa tako i munike da se može prilagoditi na određene
eeuvjete života i rasta. Munika je u Hercegovini prirodno
oopridošla u isprekidanom arealu kao tercijarni relikt i eni-
-demna
vrsta drveća. Unošenje u kulture do sada nema
aaveće razmjere. Međutim, u određenim ekološkim prilikama
koje vladaju u području Submediterana i visokih
hhplanina, munika je našla svoje mjesto prilagodivši se i na
aatla razvijena na vapnencu i dolomitu (primarna staništa)
))
i na sušniju klimu (manje zračne vlage i oborina) naseljavajući
najčešće strme kamenite i stjenovite terene
eesubalpinskog pojasa, u čemu nema konkurencije. Pored
ddtoga munika je našla svoje mjesto na serpentinskoj i silikatnoj
podlozi s nešto povoljnijom klimom (sekundarna
aastaništa) u zoni dodira sa vapnenastim i dolomitnim supstratom.
Munika ima široku amplitudu u odnosu na temperaturu,
jer podnosi niske zimske, ali i visoke ljetne
eetemperature. Vrlo je skromna u odnosu na tlo i vlagu u
uunjemu. Prirodno uspijeva obično na prisojnim stranamai,
,,
gdje je najčešće tlo nerazvijeno, gdje matična stijena
aa


METODA RADA -


Pri istraživanju uspijevanja i proizvodnih mogućnosti
šuma munike u Hercegovini odlučio sam se za primjenu
kontrolne metode mjerenja pri utvrđivanju prirasta
i produkcije.


njuje strme, kamenite i stjenovite terene subalpinskog
pojasa, te u tom pogledu nema konkurencije. Formira
čiste ili mješovite sastojine s drugim četinjačama i listačama.
U pogledu općeg rasprostranjeni a munika je endemična
vrsta središnjeg i zapadnog dijela Balkanskog
i južnog dijela Apeninskog poluotoka.


Reproductive


šan izbor individua koje daju veće prinose, brže prirašćuju
te postižu veće dimenzije i slično. Praktična primjena
vegetativnog razmnožavanja u Hercegovini i šire
još uvijek nije realizirana. U sastojinskim uvjetima
stabla munike počinju donositi sjeme nakon 40. godine,
a na osami znatno ranije. Rodne godine ponavljaju se
svake 2 do 3 godine.


-Adaptation
izbija na površinu i gdje vladaju sušni uvjeti tijekom
vegetacijskog razdoblja. Primarno se stanište munike
nalazi u subalpinskom području, najčešće na karbonatnoj
podlozi. Glede otpornosti prema suši i skromnosti,
taj bor dobro uspijeva u takvim uvjetima, te su njegove
sastojine stabilne. Munika kao izrazito kalcifilna vrsta
može se razvijati i na terenima sa silikatnim supstratom
u zoni dodira sa vapnenastom odnosno dolomitnom matičnom
podlogom, ukoliko nema konkurencije ostalih
vrsta drveća s bržim rastom. Takve mogućnosti obično
postoje kada na manjim nadmorskim visinama ili osojnim
stranama požar ili sječa potisnu primarnu šumsku
vegetaciju, pa se munika javlja kao pionirska vrsta u procesu
njihovog zarašćivanja. Tada su njene šume na sekundarnom
staništu i predstavljaju prvu etapu u progresivnoj
sukcesiji. U tom slučaju one su produktivnije, ali
njihovo trajnije održavanje uvjetovano je odgovarajućim
gospodarenjem diktiranim bioekologijom ove vrste
drveća. U uvjetima primarnog staništa munika se dobro
razvija i prirodno regenerira.


Methods of research


Za praćenje razvoja i prirasta stabala izabrao sam
metodu analize stabala. Kontrolna metoda mjerenja zahtijeva
duže razdoblje mjerenja, kako bi se dobili pouzdani
rezultati istraživanja.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 29     <-- 29 -->        PDF

A. Mcšlrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pimis heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9-10, CXXIII( 1999). 43 1-452
Oborine Rainfalls


U sastojinama prirodnoga rasprostranjen)a munike
u Hercegovini, srednja godišnja količina oborina, prema
dobivenim podacima, iznosi 1279 mm do 1553 mm.
Najniža srednja mjesečna količina oborina zabilježena
je u mjesecu kolovozu u iznosu 10 mm. Najviša srednja
mjesečna količina oborina zabilježena je u mjesecu studenom
u iznosu 352 mm. Za uspijevanje munike najvažniji
je raspored oborina po godišnjim dobima. Iz dobivenih
podataka razvidan je nepovoljan raspored oborina
po godišnjim dobima, što se štetno odražava na
razvoj munike, posebice u ljetnom razdoblju (srpanjkolovoz).
Najmanje oborina padne u ljetnom razdoblju
u količini od 46 mm do 49 mm, stoje prosječno 15,3
odnosno 16,3 mm mjesečno. Prema podacima za meteorološku
postaju, koja u istraživanom području ima
najveću količinu oborina godišnje (1553 mm), od ukupne
količine oborina na proljeće otpada 23,5%, ljeto
8,9%, jesen 38,1% i zimu 29,5%. Na ukupno vegetacij


sko razdoblje otpada samo 36,7% oborina, koje s temperaturom
višom od 5°C odnosno 10°C, iznosi 305 odnosno
205 dana u godini. Prema podacima za meteorološku
postaju, koja ima najmanju količinu oborina godišnje
(1279 mm), od ukupne količine oborina na proljeće
otpada 29,4%, ljeto 11,4%, jesen 28,6% i zimu
30,6%. Na ukupno vegetacijsko razdoblje otpada nešto
više, ali opet samo 40,3%, koje s temperaturom od 5°C
odnosno 10°C, iznosi 324 odnosno 223 dana u godini.
Srednji broj kišnih dana kreće se od 107 do 122. Mnogo
je važniji broj snježnih dana, čiji broj prema dobivenim
podacima iznosi 12 do 29. Maksimalne visine snijega
na tlu iznose od 2 cm do 110 cm. Vrhovi stabala munike
posebice mogu stradati od teškog vlažnog snijega. Na
temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da
sastojine u kojima munika prirodno pridolazi, pokazuju
dobro uspijevanje u Hercegovini na onim područjima
gdje imaju dostatne količine vlage i zračne i oborinske.


Vjetrovi


Područje prirodnog rasprostranjenja munike u Hercegovini
dostaje vjetrovito. Na tom području dominantan
je vjetar sjeveroistočnog smjera (bura) koji je tipičan
za područje krša uopće. Dominantni i značajni vjetrovi
sjevernoga smjera pusu intenzitetom učestalosti od 43%,


Winds


a vjetrovi južnoga smjera pusu intenzitetom učestalosti
od 20%. Istraživano područje svojstveno je po tome, što
ukupan broj dana u godini bez vjetra iznosi 25%, a ukupan
broj dana s vjetrom iznosi 75%. Utjecaj bure je od
izuzetnog značenja za uzgoj šuma na tome području.


Tlo


Pojava različitih tipova tala je u tijesnoj vezi s pojavom
vrste geološke podloge. Tereni na kojima se prostiru
kompleksi čistih prirodnih sastojina munike u
Hercegovini geološki su građeni od mlađih vapnenastih
i dolomitnih stijena kredne starosti, a u višim predjelima
od vapnenastih i dolomitnih stijena trijaske i jurnc
starosti, s izrazitim kraškim oblicima reljefa. Na matičnoj
podlozi tih stijena najčešće su zastupljeni kompleksi
tala na vapnencu i dolomitu, od kojih su na strmim te


Ground


renima najčešće zastupljene crnice, a na blažim padinama
i nagibima smeđa vapnenasta tla, dok su u podnožjima
padina i u vrtačama zastupljena ilimerizirana tla. Na
vapnencu je utvrđen evolucijski niz tala od plitke crnice,
srednje dubokog smeđeg tla do dubokog ilimeriziranog
tla. Na dolomitnoj podlozi razvila se rendzina i njena
serija plitkih tala s manje skeleta u profilu i bez izrastanja
kamenih blokova na površinu tla, stoje posebice
karakteristično za kraško područje.


Karakterizacija tipova tala Character of ground


Rendzine na dolomitu zastupljene su na plohi 3. (Orlov
kuk) i predstavljene profilom Orlov kuk 3. To su
pretežito plitka tla i po mehaničkom sastavu sitno pjeskovite
ilovače, odnosno skeletoidne pjeskovito glinene
ilovače. Kod tih je tala spomenuti skelet karbonatan.
Količina slobodnih karbonata veća je od 56%, a reakcija
tala je alkalična. Površinski horizont je jako humozan,
a prijelazni horizont još je uvijek dosta humozan.
U zavisnosti od sadržaja humusa, gotovo je analogno i
učešće dušika u tlima, a i odnos C:N je povoljan. Ta su
tla u pogledu fiziološki aktivnih hraniva na granici slabe
i osrednje opskrbljenosti s K205, dok su slabo opskr


bljena fiziološki aktivnim P205. Hranidbena vrijednost
ovih tala na dolomitu (rendzina) je prema tome manja
nego kod crnica na vapnencu. Crnice na vapnencu zastupljene
su na plohi 2. (Kraljeva kleka) i predstavljene
profilom Kraljeva kleka 2. To su plitka i izrazito skeletna
tla. Na profilu tog tla razvidno se ističe oko 5 cm debeo
podhorizont A0 kojeg tvore borove iglice različitog
stupnja razloženosti. Profil tala je zbog puno skeleta
prozračan i propušta vodu. Međutim, sitnica tla ipak je
porozna i dobro ocjedita zbog stabilne mrvičasto-graškaste
strukture, iako je po strukturi glina. Reakcija tala
je neutralna, što kemijska svojstva istih nedvojbeno po




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 28     <-- 28 -->        PDF

A. Mcštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9--10. CXXIII (1999), 43 1 -452
d) Mugo-Pinetum-heldreichii Fukarek 1966. zauzima
više nadmorske visine subalpinskog graničnog područja
s borom krivuljom, gdje je zastupljen subalpinski
oblik stabala munike u fitocenozama krivulja
i munike.


Prema zemljopisnom položaju, prirodno rasprostranjenje
munike u Hercegovini nalazi se između 43° 23´
00" i 44° sjeverne zemljopisne širine, odnosno između
17" i 19° zemljopisne dužine istočno od Griniča. Na nadmorskoj
visini od 1.183 m nalazi se glečersko jezero Blidinje,
površine 4,0 kvadratna kilometra, iznad kojeg se u
smjeru sjeveroistok-jugozapad prostiru prirodne čiste


sastojine munike na planini Cvrsnici, s najvećim vrhom
Pločno koji ima nadmorsku visinu od 2.226 m. U tom dijelu
prirodnoga pridolaska te vrste bora na rubnim dijelovima
šuma prema zapuštenim i napuštenim planinskim
pašnjacima i rudinama, zamjetno je izrazito proširivanje
munike prirodnim pomlađivanjem. Tako se na
mnogim mjestima danas mogu vidjeti mlade sastojine
munike s tendencijom daljnjega napredovanja i širenja
na površine nekadašnjih planinskih pašnjaka. Osnovni
razlog za takvu pojavu je veliko smanjenje stočnoga fonda
na tom prostoru, zatim veliko iseljavanje ljudi s područja
u podnožju planine Čvrsnice te iščezavanja nomadskog
stočarenja uopće na području Hercegovine.


Nalazišta - Finding places


Značajniji kompleksi čistih sastojina munike u Hercegovini
nalaze se na planinama Prenju (863 ha), Cvrsnici
i Čabulji (472 ha), Veležu i Nevesinjskoj Crnoj Gori
(105 ha) i Orjenu-Štirovniku (76 ha). Na planini Cvrsnici
u predjelima najzapadnije i najsjevernije granice
prirodnoga rasprostranjen]´a, munika se nalazi izvan
granica šumskogospodarskih područja, a taj prostor pripada
području krša općine Posušje, u sastavu gospodarske
jedinice Cvrsnica (dio) ukupne površine 340,0 ha u
kategoriji ostale visoke šume. Dio čistih sastojina munike
u Hercegovini nalazi se u sastavu "Srednje Neretvanskog"
šumskogospodarskog područja, kao i u sastavu


Klima


Areal prirodnoga rasprostranjenja šumskih zajednica
munike uklapa se u submediteransko područje, gdje
zauzimaju pretežito najviša područja (uglavnom između
1.000 do 1.900 m) do kojih kroz riječne doline (Neretve
s pritokama: Drežanjkom, Doljankom, Ramom i
drugima) dopire klima s više topline i vlage od kontinentalnih
dijelova. Područje prirodnoga rasprostranjenja
munike nalazi se na granici mediteranske i kontinentalne
klime, gdje su zračna strujanja različita i po jačini i
po dužini trajanja. Iz navedenog, može se zaključiti da


Temperatura zraka


Srednja godišnja temperatura zraka iznosi od 14,4°C
do 9,1°C. Međutim, ukoliko se uz pomoć termičkoga
gradijenta izvrši izračun srednje godišnje temperature za
visoku zonu od 1.000 do 1.900 m nadmorske visine u kojoj
se nalaze odrasle prirodne sastojine munike, srednja
godišnja temperatura za tu zonu iznosi od 5,4°C do 0,9°
C. Na temelju prethodnog može se zaključiti da munika
u Hercegovini uspijeva u prirodnim sastojinama u
rasponu srednjih godišnjih temperatura zraka od -0,9ÜC
do 5,4°C. Najniža srednja mjesečna temperatura je 0,9°C
u siječnju, dok je najviša srednja mjesečna temperatura
24,6°C u srpnju. Iz podataka o srednjim mjesečnim maksimumima
i minimumima razvidno je sljedeće: srednji


"Gornje Neretvanskog" šumskogospodarskog područja.
Prema podacima šumskogospodarskih osnova,
ukupna površina šumskih sastojina u kojima je zastupljena
munika u Bosni i Hercegovini iznosi 5.865 ha,
što čini svega oko 0,5% ukupne površine visokih šuma.
Od navedene površine na čiste sastojine munike otpada


1.528 ha. Pod čistim sastojinama munike razumijevam
one u kojima je munika zastupljena sa 90 ili više posto,
uzevši u obzir volumen drveta. Značajnija umjetna rasprostranjenost
šumskih kultura munike na većim površinama
u Hercegovini nije zabilježena, osim pojedinačne
sadnje po više desetaka pojedinačnih sadnica.
Climate


su klimatski uvjeti područja prirodne rasprostranjenosti
munike u Hercegovini vrlo heterogeni, te se mogu razlikovati
uvjeti kontinentalno-planinske klime i submediteranske
klime hladnijega pojasa. U sastojinama munike
ne postoje meteorološke postaje, pa su uzete vrijednosti
četiri najbliže meteorološke postaje: Mostar, Konjic,
Posušje i Tomislavgrad i to desetogodišnji prosjeci
u razdoblju od 1981 do 1990. za meteorološku postaju
Mostar, te u razdoblju od 1971 do 1980. za meteorološke
postaje Konjic, Posušje i Tomislavgrad.


Air temperature


mjesečni maksimum najtoplijeg mjeseca (M) kreće se
od 23,7°C do 31,7"C, srednji mjesečni minimum najhladnijeg
mjeseca (m) kreće se od -3,3°C do 1,9"C, termičko
odstupanje (M-m) od 29,8°C do 26,4°C. Prema podacima
o apsolutnim godišnjim temperaturnim minimumima
razlike su velike i kreću se od -18,8°C do -8,8°C.
Apsolutni godišnji temperaturni maksimumi manje se
razlikuju i kreću se od 35,0°C do 41,2°C. Za uspijevanje
munike važan je broj ledenih dana s temperaturom ispod
-10"C. Ako se više takvih dana pojavi kontinuirano,
munika može stradati. Na temelju prednjih podataka zaključujem
da je munika glede temperature zraka vrlo
plastična vrsta bora.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 27     <-- 27 -->        PDF

A. Mcštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinu.i heldreichii Christ U HERCEGOVINI
Šumarski liši br. 9 10. CXX11I (1999). 43 1-452
RASPROSTRANJENOST - Expansion


Prirodna


Munika najčešće tvori čiste sastojine, a ponekad i
mješovite sastojine s drugim četinjačama (molika, c.
bor, jela) i listačama (bukva) na mediteranskim i submediteranskim
planinama Balkanskog poluotoka i južne
Italije. Lijepe manje sastojine tvori na bosanskim
planinama Hranisavi, Bjelašnici i Visočici, zatim u
Hercegovini samo na sjevernim padinama Čvrsnice,
Čabulje, Prenja, Veleža i Orijena-Štirovnika. U Crnoj
Gori i na Kosovu dolazi na Bijeloj Gori, Lovćenu, Durmitoru,
Sinjajevini, Bjelasici, Maganiku, Kameniku,
Komovima, Koritniku, Žlijebu i na padinama Prokletija.
U Makedoniji se javlja na Galičici, Korabu, Rudoki i
na ogranku Sar-planine. U Bugarskoj se javlja na plani-


Umjetna


Umjetno proširenje areala munike zahtijeva da se
svestrano izuči njena ekologija, sposobnost adaptiranja
na nova staništa, otpornost i dr. Bioekologija munike
danas je dosta dobro upoznata. Munika je prilagođena
na kratko vegetacijsko razdoblje, sušno i planinsko ljeto,
a isto tako i na surove visokoplaninske uvjete za vrijeme
zime. Neprijeporno je da su do sada stečena znanja
kroz praktičan ili znanstvenoistraživački rad podstakla
šumare da ovu vrstu koriste za pošumljavanje
kserotermnijih staništa, unoseći istu ponekad i u mezofilnijc
uvjete. Tako su prije četiri do šest desetljeća podignute
prve grupacije ili manje kulture te vrste šumskog
drveća. Takvi i slični pokušaji omogućuju nam da
donesemo i prve zaključke o uspjehu introdukcije mu


-
Natural
ni Pirinu i Slavjanki (Ali-Botuša). U Albaniji je najrasprostranjeniji
bor, koji dolazi od sjevera do juga zemlje.
U Grčkoj se javlja na sjeveru i to u Epiru, Makedoniji i
Tesaliji na planinama Gramosu, Tymphiju, Pindu, Vermionu,
Olimpu i donjem Olimpu (Kato-Olimpu). U
južnoj Italiji dolazi u Kalabriji i Brazilikati. Prethodnim
su nalazišta munike utvrđena od sjevera do juga i od istoka
do zapada. Mnogim lokalnim istraživanjima detaljnije
je utvrđeno disjunktno rasprostranjenje munike
u okviru navedenih granica. U okomitoj rasprostranjenosti
obično zauzima pojas od 1.000 do 1.900 m nad
morem, ali se javlja i niže (720 m) u Grčkoj i više


(2.500 m) na Olimpu također u Grčkoj.
Artificial


nike na više-manje nepovoljnim specifičnim staništima
za muniku na prostoru Balkanskoga poluotoka. Na do
sada istraženim staništima na kojima je munika umjetno
podignuta, utvrđen je osjetno sporiji rast stabala
munike od stabala crnoga bora, što potvrđuje iskustvo
daje spor rast u mladosti obilježje te vrste drveća. Na
muniku treba računati pri pošumljavanju vrlo siromašnog
i oskudnog, kamenitog, vapnenastog, bezvodnog,
krševitog planinskog područja, gdje crni bor ne dolazi i
gdje samo munika može dati lijepa i pravilno uzrasla
stabla. Munika stoga pripada vrstama drveća s najmanjim
zahtjevima u Europi - posjeduje širok ekološki
raspon, nalazeći se često vrlo visoko u pojasu bora krivulja,
dosežući granicu šumske vegetacije.


MUNIKA U HERCEGOVINI - Pinus heldreichii Christ in Herzegovina


Općenito


Na prostoru Hercegovine munika je prirodno rasprostranjena
na njenim planinskim lancima u čistim
prirodnim sastojinama. Međutim, nerijetko tvori mješovite
sastojine sa crnim borom i borom krivuljom, te
pojedinačno pridolazi u mješovitim sastojinama bukve
i obične jele. Široka ekološka amplituda munike omogućava
pojavu većeg broja tipova njenih šuma, odnosno
izdvajanje posebne sveze šuma munike Pinion heldreichii,
Horv. 1946, što predstavlja široki kompleks fitocenoza,
od kojih skup hercegovačkih fitocenoza tvori
jedan od osnovnih skupova istih. Do sada je proučen
veći broj tipova šuma munike iz skupa hercegovačkih
fitocenoza, koje su prirodno pridošle na prethodno navedenim
planinama Hercegovine. Hercegovačke šume
munike (Pinetum heldreichii hercegovinicum Horv.
1963) javljaju se najčešće u vidu vrlo raskidanih sastojina,
gdje se ova vrsta nalazi pojedinačno ili grupimično
unutar više fitocenoza visokoplaninskih rudina ili u zajednicama
subalpinske bukve i šuma bora krivulja. U


Generally


ovom prirodnom dijelu areala munika izgrađuje, prema
Fukareku (1966.) sljedeće fitocenoze:
a) Amphoricarpo-Pinetum heldreichii Fukarek 1966.


zauzima izložene i vrlo uske dolomitne grebene s
izrazito strmim padinama na nadmorskoj visini od


1.300 do 1.800 m. Odlikuje se brojnim endemnim
vrstama, među kojima su za zajednicu svojstvene:
Amphoricarpus neumameri, Thesium auricilatum i
Hieracium villosum, tipičnih za kserofilne i kamenjarske
fitocenoze.
b) Senetio-Pinetum heldreichii Fukarek 1966. zauzima
relativno povoljnija staništa. Za ovu zajednicu također
su karakteristične neke endemne vrste kao što su
Senetio vissianianus i Sesleria coerulans.


c)
Pinetum-nigre-heldreichii Fukarek 1966. zauzima
granična područja c. bora i munike, gdje dolazi do
prirodnog križanja ovih dviju vrsta borova, što se
odražava u morfološkim svojstvima jedne i druge
vrste u fitoeenozama crnoga bora i munike.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 26     <-- 26 -->        PDF

A. Mešlrović: USPIJEVANJE MUNIKE Piiuis heldreichii Christ U HERCEGOVINI
vitiji kompleksi nalaze se samo u relativno povoljnijim
stanišnim uvjetima, Stefanovi ć 1977. Nasuprot
ograničenome arealu, šume munike imaju veliko značenje
i zbog toga što čine rijetkost u šumskoj vegetaciji,
i zbog velike zaštitne uloge u sprječavanju erozije.
Zbog izvrsnih tehničkih vrijednosti drveta munike, te
šume imaju i određeno gospodarsko značenje. Munika
je poznata i kao izrazito pionirska vrsta drveća, zbog
čega ima važnu ulogu u dinamici vegetacije, posebice u
progresivnoj sukcesiji, Fukare k 1966. Munika je kao
vrsta drveća sastavni dio bogate dcndroflore Hercegovine,
o kojoj je objavljeno dosta radova, ali i pored toga


o njoj se ipak malo zna. Osnovni je razlog tomu, pored
ostalog, što su sva dosadašnja istraživanja bila parcijalna,
pa su stoga i saznanja o munici takva. Međutim, buduća
istraživanja o munici trebalo bi provoditi sa stajaŠumarski
list br. 9-1 0. CX.XI 11 (I W9), 431 -452


lišta svestranog prilaženja, jer bi se tako došlo do kompletnih
saznanja o toj vrsti drveća. Cilj ovoga istraživanja
je doprinos daljnjem rasvjetljavanju nekih proizvodnih
karakteristika čistih sastojina munike u Hercegovini,
kojemu su osnovne polazišne točke: iznaći nalazišta
munike u Hercegovini, istražiti ekološke uvjete u
sastojinama munike, istražiti biološka svojstva munike,
istražiti razvoj i prirast stabala munike, istražiti razvoj i
prirast sastojina munike i istražiti produkciju munike u
konkretnim ekološkim uvjetima. U tom smjeru obavljena
su istraživanja određenih taksacijskih elemenata
za koje sam držao da su dobri pokazatelji proizvodnih
mogućnosti šuma munike. Istraživanja su vršena na
planini Čvrsnici, gdje se nalazi jedan od najvećih kompleksa
čistih sastojina munike u Hercegovini.


DOSADAŠNJA SAZNANJA - Past knowledge


Sredinom prošloga stoljeća grčki botaničar Theodor
Heldreic h proučavajući floru planine Olimp u Grčkoj
našao je na njenim padinama jednu novu svojtu borova,
koja mu se učinila srodna vrsti Pinus maritima
Ait., pa je jednu njenu grančicu pod tim nazivom poslao
u Ženevu botaničaru Edmondu Boisseru . Ta ista
grančica ležala je u herbariju sve dok nije došla u ruke
švicarskoga botaničara Hermana Christa, koji je baš
u to vrijeme pripremao monografiju europskih borova.
Po uzorku te grančice H. Christ je opisao novu, do tada
nepoznatu vrstu borova, kojoj je uz kratko sažet opis
dao naziv Pinus heldreichii Christ 1863.


U isto vrijeme poznati kolekcionar Franjo Mal y
otkrio je na planini Orjenu (tadašnja granica austrijske
Dalmacije i turske Bosne) srodnu vrstu borova u velikom
broju primjeraka, sa čijih je stabala obilno sakupljeni
materijal donio u Beč. Taj je sakupljeni materijal
predao botaničaru Franji An to i neu, koji je tada također
pripremao monografiju europskih borova. Na temelju
vrlo bogato sabranog materijala, F. Antoine prepoznao
je specifičan bor, dao vrlo opširan i detaljan opis
koji je ilustrirao brojnim originalnim fotografijama, a
vrstu nazvao Pinus leucodermis Atoine 1864 & F u kare
k 1979. Nakon toga, većina botaničara prilikom
otkrivanja novih nalazišta označavali su bjelokori bormuniku
nazivom Pinus leucodermis Antoine, Svojta
Pinus heldreichii Christ držana je posebnom vrstom, ili
je njen naziv pripisivan kao sinonim uz vrstu P. leucodermis
Antoine. Tako je bilo sve do novijega vremena
kada je ponovo utvrđena, ali i na nov način prikazana
veza između tih dviju svojti borova. U tomu posebna
zasluga pripada botaničaru Hayek u 1926., koji je postupajući
prema pravilima botaničke nomenklature koristio
kao prioritetni pa time i ispravni naziv vrste P
heldreichii Christ. Od toga vremena do danas, u većini
dendrološko-botaničkih rasprava i u dendrologiji, bje


lokori bor-munika vodi se pod tim nazivom. Daje bilo
moguće jednoznačno i bezprijeporno utvrditi daje ona
svojta koju je otkrio Heldreich, a opisao Christ,
potpuno istovjetna s onom koju je otkrio M a 1 y i opisao
Antoine , ne bi postojao problem u njihovom povezivanju
i imenovanju. Naziv P. heldreichii Christ,
kao stariji, bio bi jedino ispravan. Iz izloženoga se vidi
da postoje različita mišljenja o problemima varijabilnosti
i taksonomske pripadnosti bjelokorog bora-munike.
Cijelu tu problematiku F u k a r e k 1979. je vrlo dobro
prikazao. Njegovo je mišljenje da je munika osnovna
vrsta, a da je bjelokori bor hibridnog karaktera nastao
križanjem P. leucodermis x P. nigra. Glede činjenice da
je bjelokori bor na mnogim nalazištima sličan ili istovjetan
s munikom, a da se hibridi s crnim borom javljaju
tamo gdje im se areali preklapaju, mišljenje Fukare ka
1979. mora se uvažiti, s time, kako i sam kaže, da to
valja potvrditi daljnjim istraživanjima. Ova vrsta drveća
pokazuje individualnu i grupnu varijabilnost koja se
očituje u morfološkim i fenološkim karakteristikama,
rastu i anatomskoj građi iglica, a poznati varijeteti munike
su: var. leucodermis (Ant.) Markgraf, var. longiseminis
Papaioannou (1975.b), var. paučići Fukarek
(1951), var. typica Markgraf(1931) i spontani hibrid između
P. nigra x P leucodermis (Fukarek & Vida ko
vić 1965) koji se pojavljuje na planini Prenju, lokalitetu
Rujište u Hercegovini. Iz prethodnoga proizilazi
da munika ima dva taksona var. heldreichii Christ (Syn.
var. typicaMarkgr.) i var. leucodermis (Ant.)Markgr.


Najveći broj do sada objavljenih radova o munici
odnosi se na biljno-zemljopisna istraživanja, istraživanja
tala u šumama munike, istraživanje biljnih zajednica
u kojima se javlja munika i si. Nasuprot ovomu, izrazito
je mali broj radova koji se odnose na istraživanja
strukture i proizvodnih obilježja šuma munike.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 35     <-- 35 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10. CXXIII (1W9), 43 1-452
Mišljenja sam da nije potrebno posebice dokazivati mlatka, istraživane sastojine munike mogu uspješno
da se sa ovolikim, iako prosječnim brojem biljaka po- prirodno obnavljati.


Broj stabala sastojine


Broj stabala po hektaru u istraživanim sastojinama
varira u podosta širokom intervalu i to od 785 do 2.060
komada. Prosječan broj stabala munike po hektaru, za
sve istraživane sastojine iznosi 1.377 komada. Broj sta


Tablica 9. Debljinska struktura stabala sastojina


naziv broj debljinski


Number of trees


bala po hektaru iznad taksacijske granice od 5 cm za istraživane
sastojine prikazanje u tablici 9. U sadržaj tablice
nisu uračunata stabla listača i planinskoga bora,
odnosno krivulja (ploha broj 3.) koja sam našao na po


stupanj (cm) stabala


pokusne pokusne 7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 ukupno po
plohe plohe broj stabala % hektaru


Šestiver 1 34,1 20,3 11,0 8,4 6,4
Kraljevska
kleka 2 36,1 17,8 12,6 7,3 7,3
Orlov kuk 3 42,2 29,3 18,6 7,9 1,4
Ukupno 37,5 22,5 14,1 7,8 5,0


kusnim plohama u sastojinama munike. Broj ovih stabala
u prosjeku iznosi 58 komada po hekatru. Na temelju
rezultata istraživanja prikazanih u spomenutoj tablici
razvidna je "kosa" debljinska struktura stabala na
svim pokusnim plohama. Naime, najveći je relativni
udio stabala u prvom debljinskom stupnju (sredine 7,5
cm). Međutim, ako uz prethodno imamo u vidu da je
broj stabalaca neposredno ispod taksacijske granice
(stabalca prsnog promjera 0 do 5 cm), daleko veći od
broja stabala u prvom (i u drugom) debljinskom stupnju,
s izuzetkom na plohi broj 3., tada se s još većom sigurnošću
može zaključiti da je raspodjela stabala po


]


Debljinska struktura a RPLOH1 I
900


Debljinska struktura stabala a PPLOHI 2


\


\
\
Debljinska struktura stabala a P.PLOHI U


800
sve pokusne plohe


700


600


\


500 \ \


\


400


\ V \


300 2


V\\


\\ \


200


´


x


10 0 ^ ^-:----:^
N *> — +-;--^:^T-.


DI.30 IO 20 30 40 50 60 /0


Grafikon 3. Debljinska struktura stabala u sastojinama munike


5,6 6,2 4,4 2,6 0,9 0,1 100,0 1.287
7,4
0,5
4,5
8,2
-
4,8
2,8
-
2,4
0,5
0,1
1,1
-
0,3
-
-
100,0
100,0
100,0
785
2.060
1.377


debljinskim stupnjevima "kosa". Pored toga, na nekim
pokusnim plohama (pokusne plohe 1. i 2.) uočava se
blaga tendencija formiranja tzv. druge kulminacije stabala
u višem debljinskom stupnju (37,5 cm). Međutim,
taje kulminacija blago izražena, a do toga je u istraživanim
sastojinama (odjeli 22 i 23) došlo zato što se u
njima već dogodio proces neposrednog međusobnog
visinskog raslojavanja stabala, odnosno došlo je do formiranja
dviju etaža. Nakon dobivenih rezultata zapitao
sam se da li je "kosa" debljinska struktura stabala u istraživanim
sastojinama munike logična prirodna pojava.
Mišljenja sam daje "kosa" debljinska struktura stabala
munike, zbog toga što treba uzeti u obzir činjenicu
da su istraživane sastojine po površini relativno velike
(površina najmanjeg odjela iznosi 24, a najvećeg 91
ha), ipak logična prirodna pojava. Na grafikonu 3. prikazana
je debljinska struktura stabala munike za sve
pokusne plohe pojedinačno, te debljinska struktura stabala
munike u prosjeku za sve istraživane sastojine zajedno.
Broj stabala pojedinih uzgojno-tehničkih kvalitetnih
klasa, u prosjeku za sve istraživane sastojine zajedno,
prikazanje u tablici 10.


Iz rezultata prikazanih u prethodnoj tablici može se
zaključiti da nešto malo više od jedne trećine od ukupnoga
broja stabala u istraživanim sastojinama munike
dolazi u III kvalitetnoj klasi, u koju spadaju ona stabla
koja sa stajališta proizvodnje kvalitetnoga drva, ne bi
se ni trebala nalaziti u šumi. Stoga je kvaliteta stabala u
sastojinama munike, uzevši u širokom prosjeku, nešto
lošija. Naime, razlog tomu leži u dosta nepovoljnim
stanišnim uvjetima, kao što su posebice velike nadmorske
visine, gdje su stabla relativno niža, malodrvnija i
jako granata.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 43     <-- 43 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Firnis heldrcichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10, CXXI1I (1999). 431-452
Slika 1. Munika (P. hekireichii Christ) u pionirskoj ulozi na ljutom
kršu
(Foto: A. Meštrović)


Slika 3. Munika (/> hekireichii Christ) u odjelu 26. gospodarske jedinice
Čvrsnica (dio) u prirodnoj progresiji na površineplaninskih livada(Foto: A. Meštrović)


Slika 5.


Mlado stablo
munikc (P. heldreichii
Christ)


svojstvene piramidalne
krošnje
u osvajanju
makije
(Foto:


A. Meštrović)
Slika 2. Munika (P. hekireichii Christ) na planini Čvrsnici u početnoj
fazi prirodne progresije na pašnjačke površine
(Foto: A. Meštrović)


y-:Yi:C - . « . ´ %\>


Slika 4. Prirodni pomladak munika (/> heldrcichii Christ) na
pokusnoj plohi 2. u odjelu 22. odsjek "b" u gospodarskoj
jedinici Čvrsnica (dio)
(Foto: A. Meštrović)


Slika 6.
Najviše stablo
mimike (P. heldreichii
Christ)


na pokusnoj plohi
1. s prepoznatljivom
korom
(Foto:


A. Meštrović)


ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 42     <-- 42 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI
Istraživane čiste sastojine crnog bora u Hercegovini
(pokusna ploha broj 4. lokalitet - Lisac, na Cvrsnici)
potvrđuje također da su volumen i volumni prirast veći


Munika u Hercegovini


Crni bor u Hercegovini


Odstupanje


Istraživana sastojina crnoga bora ima prosječnu starost
od 64 godine, a sastojina munike 58 godina. Volumen
i volumni prirast čistih sastojina munike u
odnosu na volumen i volumni prirast crnoborovih
sastojina iznosi 88,4 %, odnosno 92,2%. Stvarna
odstupanja približna su utvrđenom odstupanju, poglavito
zato što se crnoborova sastojina nalazi na
nešto boljem bonitetu staništa i u starijoj dobi od
sastojine munike. Naprijed predočeni pokazatelji iskazani
za crni bor i muniku odnose se na sveukupnu
drvnu masu. Proizvodne mogućnosti čistih sastojina
munike na planini Cvrsnici u Hercegovini razvidno
su manje u odnosu na proizvodne mogućnosti čistih
sastojina (šuma) munike u drugim područjima prirodnoga
rasprostranjenja (areala), kao i u odnosu na
proizvodne mogućnosti visokih šuma drugih vrsta
drveća.


Za čiste sastojine munike u Hercegovini ponajprije
dolazi u obzir sustav oplodnih sječa s izrazito malim
grupama i dugim pomladnim razdobljem za razliku
od do sada primjenjivanog stablimičnog prebornog
sustava gospodarenja u tim šumama. Moguć je i
sustav gospodarenja skupinastim sječama, ali uz
primjenu što manjih skupina i što dužeg pomladnog
razdoblja. Stoje pomladno razdoblje duže, to je sustav
gospodarenja bliži prebornom grupimičnom
sustavu gospodarenja šumama. Na izrazito strmim
terenima, sa stajališta veće i bolje zaštite čistih prirodnih
sastojina munike u Hercegovini, pogodan je i
stablimični sustav gospodarenja, koji je upitan samo
glede ekonomskih razloga.


S gospodarskoga stajališta iz čistih sastojina munike
na Cvrsnici trebalo bi ukloniti 47,1 m5 drvne mase
prosječno po hektaru, što bi za konačni cilj trebalo
imati bolju kvalitetu sastojina i njihovo bolje prirodno
obnavljanje. Spomenuta količina drvne mase odnosi
se na volumen stabala provedene probne doznake
sastojina. Ukoliko bi se iz istraživanih sastojina
htjela iskoristiti drvna masa provedene probne doznake
(47,1 mVha) onda bi to trebalo učiniti u nekoliko
navrata s jačinom intenziteta sječa najviše do
15%. Imajući u vidu relativno mali volumen i volumni
prirast i uopće usporenu dinamiku rasta i razvoja
čistih sastojina munike u istraživanom području te


Šumarski listbr.9 10. CXXIII (1999). 431-452


od volumena i volumnog prirasta u čistim sastojinama


munike u Hercegovini. Utvrđena odstupanja iznose
kako slijedi:
Volumen Prirast
u mVha u mVgod/ha
214 5,63
242 6,10
28 0,47


loše stanišne prilike, bilo bi potrebno najmanje 30 do
50 godina da se iz tih sastojina munike iskoristi navedena
drvna masa koliko iznosi volumen stabala probne
doznake. Naime, toliko godina bi trebalo trajati
pomladno razdoblje sastojina kada bi se primjenjivao
sustav gospodarenja skupinastim sječama i prirodno
pomlađivanje sastojina, jer umjetno pomlađivanje ne
dolazi u obzir glede loših stanišnih prilika.


Sastojine munike u Hercegovini na temelju rezultata
istraživanja bilježe srednji promjer 16,4 cm, srednju
visinu 7,1 m i srednji bonitetni razred 3,4 (taksacijska
granica iznosila je 5,0 cm). Srednji promjer izračunat
je kao aritmetička sredina promjera stabala, a srednja
visina kao aritmetička sredina visina stabala u sastojinama.
Tako izračunati srednji promjeri, odnosno
srednje visine, uvijek su manji od srednjih promjera,
odnosno srednjih visina izračunatih pomoću
temeljnica. Pored toga i niža taksacijska granica ovdje
je djelomično doprinijela smanjenju srednjega
promjera i srednje visine istraživanih sastojina.


Muniku u čistim prirodnim sastojinama u Hercegovini
na površini od 1.528 ha treba štititi i zaštititi posebnom
brigom i gospodarskim mjerama, kako glede
njene prirodne rijetkosti kao endemnog tercijarnog
relikta, tako i glede njenih ostalih mnogostrukih
funkcija. Posebice treba mnogo poraditi na proširivanju
areala munike, svagdje gdje to ekološki uvjeti
dozvoljavaju, a ponajprije na području visokog,
hladnijeg i krševitog hercegovačkog gorja. Pored
toga postojeće čiste prirodne sastojine munike treba
sačuvati kao temeljni nukleus za reprodukciju i kao
neponovljivi spomenik prirodne rijetkosti.


Prilikom uređivanja prirodnih čistih sastojina munike
ne mogu se propisati jedinstveni postupci, metode
uređivanja i način obnavljanja za cijelo područje
Hercegovine. Kakvi će se postupci, metode i načini
koristiti, može biti predmetom nekog drugog istraživanja.


-
Prezentirani rezultati istraživanja trebali bi izazvati
dodatni poticaj za mnoga dodatna istraživanja sastojina
munike, te istodobno isprovocirati dodatnu pozornost
i brigu za te šume i tu endemnu, reliktnu i rijetku
vrstu drveća.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 34     <-- 34 -->        PDF

A. Mcšlrović: USPIJEVANJE MUNIKE Finns helJreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski listhr. 9-10, CXX1II (1999), 43 1-452
stabala u čistoj sastojini crnoga bora u Hercegovini.
Prema tomu, moji rezultati daju manju razliku srednjih
visina stabala munike za područje čvrsnice u Hercegovini
u usporedbi sa srednjim visinama stabala crnoga


bora po Drini ću 1963. Spomenuta razlika srednjih
visina stabala munike i crnoga bora, bila bi još manja da
su sastojine munike i crnoga bora iste starosne dobi.


Probna doznaka sastojina - Trial billet


Probnu doznaku stabala u istraživanim sastojinama procesu obnavljanja tih sastojina, te na kraju kojom bi
munike obavio sam zato da bi mogao dobiti informacise
dinamikom sve to moglo provesti i ostvariti. Deju
o mogućem opsegu sječa, kao i o tomu koji bi dio od bljinska i kvalitetna struktura volumena stabala probne
postojećega volumena trebalo ukloniti iz istraživanih doznake prikazana je u tablici 7.
sastojina munike i isti zamijeniti novim volumenom u


Tablica 7: Struktura volumena stabala probne doznake sastojine


Debljinski Kvalitetne klase
stupanj I II III Ukupno %
(cm) Probna doznaka u m3 po hektaru (m3)


5-30 -0,6
30-50 0,1 2,4
Preko 50 -5,0
Ukupno 0,1 8,0
% 0,2 17,0


Iz predočenoga može se zaključiti da u prosjeku za
sve istraživane sastojine volumen stabala obuhvaćenih
probnom doznakom iznosi 47,1 mVha sveukupne drvne
mase. To čini oko 30% od postojećega prosječnog volumena
sastojina koji iznosi 152,93 mVha ili približno
trinaestogodišnji prosječni volumni prirast koji iznosi
3,5 mVha/god. Na stabla deblja od 50 cm otpada gotovo
dvije trećine (63,5%) volumena stabala obuhvaćenih
probnom doznakom. Na stabla III uzgojno-tehničke
kvalitetne klase otpada preko četiri petine (82,8%) vo


4,5 5,1 10,8
9,6 12,1 25,7
24,9 29,9 63,5
39,0 47,1 100,0
82,8 100,0


lumena, dok stabla I uzgojno-tehničke kvalitetne klase
gotovo i nisam doznačivao. Takav pristup je i logičan,
zato što sam probnom doznakom zahvatio ponajprije
kvalitetno loša stabla, a od njih opet prvo ona koja su
deblja. Pri tomu sam svakako vodio brigu i o prostornom
rasporedu svih postojećih stabala na pokusnim
plohama, kao i o sustavu gospodarenja - vrsti sječa i načinu
obnavljanja - za koje sam pretpostavljao da dolaze
u obzir za istraživane sastojine.


Pomladak u sastojinama munike - Progeny


U istraživanim sastojinama munike broj biljaka pomlatka
varira u dosta širokom intervalu. U pojedinim sastojinama
broj stabalaca munike iznosio je od 2.896 do


4.748 ili u prosjeku 3.822 komada po hektaru. Broj stabalaca
pomlatka smreke kretao se od 21 do 576, a u prosjeku
je iznosio 299 komada po hektaru. Broj stabalaca
pomlatka obične jele kretao se od 124 do 432, a u prosjeku
je iznosio 278 komada po hektaru. Broj stabalaca
pomlatka bukve kretao se od 78 do 495, a u prosjeku je
iznosio 287 komada po hektaru. Ovdje sam uz stabalca
munike posebno svrstao ostale četinjače, a uz stabalca
bukve ostale listače. Broj biljaka pomlatka u prosječnom
iznosu za sve sastojine na pokusnim plohama po klasama
uzrasta i vrstama drveća prikazan je u tablici 8.


Tablica 8: Broj biljaka pomlatka u sastojinama munike


Vrsta drveća


Muni ka
Ostale četinjače
Bukva
Ostale listače
Ukupno


Stabalca visine Stabalca visine Stabalca debljine
10-50 cm 50-130 cm 0-5 cm Ukupno
Broj biljaka pomlatka po hektaru (komada)


1.324 1.128 1.370 3.822
212 196 169 577
107 97 83 287
18 25 32 75
1.661 1.446 1.654 4.761




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 33     <-- 33 -->        PDF

A. Mcštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9-10, CXXIII( 1999), 43 I -452
REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research
Visine stabala i bonitet staništa - Height of trees and quality of ground


Na temelju izmjerenih visina stabala munike na pokusnim
plohama izračunao sam srednje visine stabala
po debljinskim stupnjevima od 5 cm. Pri tomu sam po
istim debljinskim stupnjevima izračunao i srednji prsni
promjer stabala, kao aritmetičku sredinu promjera stabala
odgovarajućeg debljinskog stupnja. Dobivene rezultate
usporedio sam s rezultatima za visine stabala i
bonitetne krivulje poDriniću &Proliću 1979.


Grafikon 1. Krivulje bonitetnih razreda (I-V) za čiste sastojine munike
u Hereegovini po Drinić & Prolić, 1979.


vulje koji se odnosi na debljinske stupnjeve u kojima je
bio zastupljen najveći udio volumena sastojina. Procijenjeni
bonitetni razredi sastojina na pokusnim plohama
prikazani su u tablici 16. U tablici 5 prikazane su visine
stabala munike u sredini odgovarajućeg bonitetnog
razreda (I do V) i volumen stabala za odgovarajući
dati prsni promjer i visinu, odnosno bonitet po Drinić &
Prolić, 1979. Tablicu sam naznačio kao jednoulaznu
volumnu tablicu za muniku u Hercegovini, iz razloga
što držim da se tablica može koristiti pri uređivanju tih
šuma. U tablici je volumen stabala iskazan u sveukupnoj
drvnoj masi (sa sitnom granjevinom), volumen stabala
dobiven je preračunavanjem iz Böhmerleovih
dvoulaznih drvno-gromadnih tablica za crni bor.


Razlike između visina stabala munike i crnoga bora
u Hercegovini razvidne su iz sljedeće usporedbe sred-


Tablica 6: Visina stabala munike i crnog bora


Prsni promjer
stabla
Srednja visina stabala munike za III
bonitetni razred
Srednja visina stabala crnoga bora za III
bonitetni razred
Razlika između srednjih visina
stabala munike i crnog bora


Snop bonitetnih krivulja za čiste sastojine munike po
Driniću & Proliću 1979. prikazan je na grafikonu 1.
Neizravnate srednje visine stabala munike za sve pokusne
plohe, nanijete na temelju srednjih promjera po debljinskim
stupnjevima, prikazane su na grafikonu 2. Na
temelju spomenutog snopa bonitetnih krivulja izvršio
sam bonitiranje sastojina munike u istraživanim sastojinama.
Pri tomu je odlučujući bio onaj dio visinske kri-


Grafikon 2. Srednje neizravnane visine stabala munike na pokusnim
plohama bonitetnih razreda (I-V) po Drinić & Prolić, 1979.


njih visina stabala za III bonitetni razred jedne i druge
vrste drveća, koje su prikazane u tablici 6.


U tablici 6. prikazane su srednje vrijednosti visina
stabala munike i crnoga bora za treći bonitetni razred na
planini Čvrsnici u Hercegovini. Visine stabala u čistim
sastojinamamunike u Hercegovini po Driniću 1979.
približno su za oko jednu trećinu manje od visina stabala
u čistim sastojinama crnoga bora izvan područja Hercegovine.
Usporedbom srednjih visina stabala koje sam
izmjerio u sastojini munike na pokusnoj plohi broj 1.
odjel 23 odsjek "a" u dobi od 58 godina i srednjih visina
stabala koje sam izmjerio u sastojini crnoga bora na pokusnoj
plohi broj 4. odjel 26 odsjek "a" u dobi od 64 godine,
spomenuta razlika se razvidno smanjuje, tako da
su izmjerene visine stabala u čistoj sastojini munike
približno za nešto više od jedne šestine manje od visina


(cm) Jedinica


10 30 50 mjere
5,7 10,1 12,8 m
6,8 11,8 15,0 m
1,1 1,7 2,2 m




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 40     <-- 40 -->        PDF

A. Mešlrovic: USPIJKVANJII MUNIKE Piiuts licldieichii Christ U HERCIIGOVIM Šumarski listbr. 9-10, CXX111 (1999), 431-452
Tablica 15: Godišnji prirast sastojina munike na plohama
Broj Starost Godišnji tečajni prirast (m3) Prosječni dobni prirast (m-)
plohe godina Munika Ostalo Ukupno Munika Ostalo Ukupno


1 58 5,63 -
2 62 2,09 0,18
3 38 2,79 0,17


U tablici 15. prikazanje sveukupni godišnji tečajni i
sveukupni volumni prosječni dobni prirast za sastojine
na svim pokusnim plohama. Na plohi broj 1. (Sestiver)
sastojina munike zabilježila je najveći tečajni godišnji
volumni prirast koji iznosi 5,63 mVha. Primjer plohe
broj 1. razumljiv je tim više, što se tu radi o relativno
mladoj odnosno sastojini srednje starosti, dobrog obrasta
i na dubljem tlu; Međutim, sastojina na pokusnoj
plohi broj 2. (Kraljeva kleka) bilježi najniži tečajni godišnji
volumni prirast, jer ima obrast 0,53, najmanji
broj stabala po jedinici površine od svih sastojina na
pokusnim plohama, i što produktivnu površinu smanjuju
vrlo česti kameni blokovi na površini tla koje je dosta
plitko. Ako dobiveni prirast sastojine na plohi broj 2. od
2,09 mVha za muniku svedemo na potpuni obrast dobije
se veličina prirasta od 3,94 mVha, koji onda odgo


5,63 3,70 -3,70
2,27 1,89 0,13 2,02
2,96 3,35 0,21 3,56


vara glede starosti sastojine. Na temelju dobivenih pokazatelja,
tečajni godišnji volumni prirast još nije kulminirao.
Stoga je razumljivo da tečajni godišnji volumni
prirast nije ni mogao dostići točku kulminacije, kada
se zna da isti kulminira dosta nakon kulminacije visinskog
i debljinskog prirasta. Vrijeme kulminacije
svih navedenih prirasta kod munike kao vrste drveća
pomaknuto je u desno, odnosno u stariju dob zbog bioloških
svojstava same vrste, zbog ekstremno loših uvjeta
staništa na kojima pridolazi i zbog nadmorske visine
na kojima prirodno pridolazi u Hercegovini i uopće.
Pregled pokazatelja taksacijskih elemenata istraživanih
sastojina munike u Hercegovini (Cvrsnica), prikazanje
u tablici 16. Pokazatelji prikazani u spomenutoj tablici
odnose se na sveukupnu drvnu masu istraživanih sastojina
na pokusnim plohama.


Tablica 16: Pokazatelji tak sacijskih e emenata sastojina
broj površina bonitet obrast srednji srednja po hektaru
pokusne pokusne razred sastojine promjer visina broj stabala temeljnica volumen tečajni
plohe plohe (cm) (m) (kom) (nf) (nv) prirast (mVg)
1 1,0 3,2 0,82 18,7 8,1 1.287 24,07 214,30 5,63
2 1,0 3,6 0,53 17,9 7,5 785 14,02 117,31 2,09
3 1,0 3,4 0,90 12,5 5,8 2.060 25,80 127,18 2,79
ukupno 1,0 3,4 0,75 16,4 7,1 1.377 21,30 152,93 3,50


PRODUKCIJA


Na temelju dvije inventarizacije odnosno dvaju
mjerenja na pokusnim plohama u razmaku od 15 godina,
izvršenje izračun godišnje produkcije drvne mase
za pokusne plohe 1., 2. i 3. Pokazatelji izračuna godišnje
produkcije istraživanih sastojina na svim plohama
prikazani su u tablici 17 za sveukupnu drvnu masu.
Sastojina munike na pokusnoj plohi broj 1. u šumskom


Production


predjelu Šestiver je najproduktivnija s godišnjom produkcijom
sveukupne drvne mase od 5,75 mVha. Sastojina
munike na pokusnoj plohi broj 2., svedena na potpuni
obrast, imala bi godišnju produkciju od 4,42
mVha. Sastojina munike na pokusnoj plohi broj 3. ima
godišnju produkciju od 2,99 mVha, koja je mlada i koja
se nalazi u fazi punog razvoja.


Tablica 17: Godišnja produkcija drvne mase sastojina


Broj Starost Godišnja produkcija
pokusne sastojine Munika Ostalo Ukupno


plohe (god) (nr) (nr) (m<)
1 58 5,75 -5,75
2 62 2,15 0,19 2,34
3 38 2,81 0,18 2,99


Kontrolno
razdoblje
(god)
15
15
15




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 39     <-- 39 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pimis heldreichii Christ U HERCEGOVINI
zbog čega mu je omogućen brži rast i razvoj. Naime sastojina
na plohi broj 3. nalazi se u početnoj fazi diferenciranja
etaža i preborne strukture. Prirast drvne
mase usporenje u prvim godinama života, a kasnije vrlo
intenzivan. Kulminacija volumnoga prirasta još uvijek
nije nastupila ni kod jednog analiziranog stabla, jer
volumni prirast kulminira znatno kasnije od visinskog i
debljinskog prirasta. Na temelju rezultata istraživanja
može se zaključiti da je najveći prosječni godišnji
volumni prirast, kod analiziranoga stabala, iznosio
0,0048 m3 u razdoblju od 40 do 50. godine na plohi broj


RAZVOJ I PRIRAST SASTOJINA


Šumarski list br. 9-10, CXXII1( IW)). 431-452


1. (Šestiver), s tendencijom daljnjega porasta, stoje vidljivo
i na grafikonu 6. Prosječni godišnji volumni prirast
s tendencijom daljnjega porasta zabilježilo je i stablo
na plohi 2. (Kraljeva kleka) u iznosu od 0,0050 m3 u
razdoblju od 50 do 60. godine, ali mala je vjerojatnost
da analizirano stablo na plohi 2. dostigne prosječni godišnji
volumni prirast analiziranoga stabla na plohi 1.
Stoga je velika vjerojatnost da analizirano stablo na
plohi 1. u starosti od 60. godina ima veći prosječni godišnji
volumni prirast od 0,0050 m\ koji je imalo analizirano
stablo na plohi 2. u toj starosti.
Development and growth of forest


Razvoj i prirast sastojina u visinu - Development and growth of forest in high
Na temelju izmjerenih visina stabala na svim pokusmalo
razlikuju. Razlog tomu je što su sve istraživane


nim plohama, te konstruiranih visinskih krivulja za pojedine
pokusne plohe, predočenih na grafikonu broj 7.,
može se govoriti o razvoju i prirastu sastojina u visinu.
Iz pokazatelja na spomenutom grafikonu razvidno je da
se visinska krivulja najmlađe sastojine pomaknula
nešto niže u odnosu na starije sastojine, i da se visinske
krivulje sastojina na svim pokusnim plohama općenito


10 15 ZO 25 30 35 40 45 50 55 60 d(cr


Grafikon 7. Visinske krivulje sastojina


sastojine ipak približno istog bonitetnog razreda i što su
stabla u najmlađoj sastojini podjednake visine i starosne
dobi kojima tek predstoji diferenciranje u etaže te
diferenciranje preborne strukture. Sastojina na plohi
broj 1. (Šestiver) ima najveću visinsku krivulju na kojoj
je tlo upravo najdublje i najproduktivnije.


ld(cm)
0.5
0.4
0.3
O.Z
0.1 - ^ßgipsp? s^A^/
0,0
20 30 40


./J


138 god.l
^7.1 2 16 2 god.l


50 60 70 d(cr


Grafikon 8. Debljinski prirast sastojina na plohama


Razvoj i prirast sastojina u debljinu Development and growth of forest in corpulence


Razvoj i prirast srednjeg stabla sastojine u debljinu
promatrao sam na temelju dvije izmjere. Pokazatelji
koji su predočeni u tablici 2. ukazuju na sljedeće: sastojine
na plohama 1. i 2. najbolje su se razvijale, a u njima
su utvrđene i najveće distribucije debljina stabala
kao i razvoj u debljinu pojedinih stabala u sastojinama;
sastojina na plohi broj 3. najslabije se razvijala, najmlađa
je od svih istraživanih sastojina, ima najveći obrast
od svih istraživanih sastojina te je stoga i najgušća, a u


Razvoj i prirast drvne mase sastojina -


Na temelju pokazatelja dviju inventarizacija može
se govoriti o razvoju i prirastu drvne mase sastojina.
Pokazatelji spomenutih inventarizacija prikazani su u


dobi od 38 godina imala je promjer srednjeg stabla od
12,5 cm; najveći prosječni periodički godišnji debljinski
prirast srednjeg stabla, prema pokazateljima predočenim
u tablici 2., je na plohi broj 1. (Šestiver) i iznosi
0,14 cm, a za razdoblje od 15 godina promjer srednjeg
stabla porastao je od 16,6 cm na 18,7 cm i na plohi broj


1. prosječni dobni prirast srednjeg stabla u debljinu je
najveći i iznosi 2,1 cm.
Development and growth of wood mass


tablicama 3. i 4. Godišnji volumni prirasti sastojina na
pojedinim plohama prikazanje u tablici 15.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 38     <-- 38 -->        PDF

A. Mcštrovic: USPIJEVANJE MUNIKE Phuis heklmclui Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10, CXXII1 (1999), 431-452
Razvoj i prirast stabala u debljinu - Development and growth of trees in corpulence


Razvoj i prirast stabala u debljinu na svim promatranim
pokusnim plohama je dosta ujednačen, stoje s obzirom
na podjednake prirodne uvjete u kojima se istraživane
čiste prirodne sastojine munike u Hercegovini
nalaze, sasvim razumljivo. Pojedinačna odstupanja nastaju
zbog razlika u starosti sastojina, broju stabala po
jedinici površine i izraženoj mikroprostornoj promjenljivosti
proizvodnih mogućnosti tala na kojima se nalaze
istraživane sastojine munike. Munika općenito, posebice
u mladosti, sporije raste u debljinu, a usporeniji
rast zadržava sve do starije dobi zato što ima usku krošnju,
odnosno zato što za rast u debljinu prostor za muniku
nije odlučujući čimbenik. Primjerci munike u optimalnim
uvjetima teoretski su dosezali prsni promjer do
1 metar. Najdeblji primjerak stabla munike u istraživanim
čistim sastojinama munike u Hercegovini izmjerio
sam na plohi broj 1. s prsnim promjerom od 56 cm. Uzimajući
u obzir činjenicu da munika sporo raste, posebice
u mladoj dobi, može se zaključiti da u mladim sastojinama
munike nisu potrebne značajnije intervencije i
uzgojni zahvati. Međutim, u kasnijem razdoblju, kada
se u prirodnim čistim sastojinama munike izdiferencira
preborna struktura i više etaža, potrebno je poduzimati
odgovarajuće intervencije za uspješno prirodno pomla


Razvoj i prirast drvne mase stabala


đivanje sastojina, odnosno manjih grupa. Analizirano
stablo munike na plohi broj 3. bilježi blagi pad rasta u
debljinu. Razlog tomu je veliki broj stabala po jedinici
površine i visok obrast sastojine na toj plohi. Analizirano
stablo munike na plohi broj 1. također bilježi blaži
pad porasta u debljinu, iako je ta sastojina znatno rijeđa
od prethodne te ima već izdifcrcnciranu prebomu
strukturu i dvije etaže. Stoga bi u toj sastojini, po mome
mišljenju, trebalo poduzeti odgovarajuće mjere, odnosno
intervenciju blažeg intenziteta u nadstojnoj etaži,
kako bi se podstojna etaža više otvorila prema svjetlu i
dobila više prostora. Na taj način bi jedinke iz podstojne
etaže jače reagirale povećanim debljinskim prirastom,
te bi se otvorile mogućnosti za ujednačenim prirodnim
pomlađivanjem sastojine. Na temelju dobivenih
pokazatelja predočenih u tablicama 11. i 13., te na grafikonu
5. može se zaključiti sljedeće: kulminacija debljinskog
prirasta kod analiziranih stabala nastupila je u
razdoblju od 10 do 20 godina, ali koji je još uvijek znatan,
uzgojnim zahvatima u sastojinama srednje dobi debljinski
se prirast može povećavati ili najmanje podržavati,
najveći tečajni debljinski prirast iznosi 0,42 cm
kod analiziranog stabla na plohi broj 1. (Šestiver) u razdoblju
od 10 do 20. godina.


Development and growth of wood mass


Spoznaja da se drvna masa stabla povećava s porastom
visine i promjera, a ovisno o prostoru i količini svijetla,
koje u određenoj dobi stablo ima na raspolaganju,
potvrdila se i u ovome istraživanju. Krivulja rasta drvne
mase tipična je i ima oblik izduženoga slova "S". Na
temelju dobivenih pokazatelja predočenih u tablicama


12. i 14., te grafikonu 6, može se zaključiti daje razvoj
drvne mase bio najbrži na plohi broj 1. (Šestiver). Sveukupna
drvna masa analiziranoga stabla na plohi 1.
(Šestiver) iznosila je 0,16 m3 u starosti od 58 godina,
dok je sveukupna drvna masa na plohi broj 2. (Kraljeva
kleka) u starosti od 62 godine iznosila 0,15 m3. Međutim,
ako se pogleda sveukupna drvna masa bez kore u
starosti od 30 godina kod svih analiziranih stabala, uočava
se daje ona podjednaka i da ista iznosi kako slijedi:
za pokusnu plohu broj 1. 0,022 m\ za pokusnu plohu
broj 2. 0,018 m3 i za pokusnu plohu broj 3. 0,021 m3.
Pri tomu je istodobno uočljivo da se sveukupna drvna
masa analiziranoga stabla na pokusnoj plohi broj 3. nakon
tridesete godine izjednačava sa sveukupnom drvnom
masom analiziranoga stabla na pokusnoj plohi
broj 1., da biju u trenutku odgovarajuće starosne dobi
premašila. Stoga sveukupna drvna masa analiziranoga
stabla na pokusnoj plohi broj 3. u 38. godini iznosi
0,050 m\ a sveukupna drvna masa analiziranih stabala
u 40. godini, odnosno dvije godine starijim analiziranim
stablima, iznosi na pokusnoj plohi broj 1. 0,049 m3,
odnosno na pokusnoj plohi broj 2. 0,043 m3. Primjer
pokusne plohe 3. nastao je zato što se stablo u sastojini
na plohi broj 3. već uspjelo izdiferencirati i probiti u
nadstojnu etažu, te tako dobilo više prostora i svjetlosti,


60 godine


Grafikon 6. Krivulje rasta drvne mase analiziranih stabala




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 37     <-- 37 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKK Pimis heldreiclui Christ U HERCEGOVINI Šumarski listbr. 9-10, CXXI11 (1999), 43 1-452
Tablica 12. Drvna masa analiziranih stabala


broj starost drvna masa (m3) u starosti od godina kora
plohe (godina)
10 20 30
bez kore
40 50 60
s korom
sadašnja starost m3 %
1 58 0,0013 0,0075 0,0216 0,0487 0,0968 -0,1541 0,1638 0,0097 5,9
2 62 0,0011 0,0054 0,0181 0,0430 0,0805 0,1304 0,1429 0,1514 0,0085 5,6
3 38 0,0010 0,0052 0,0205 ---0,0502 0,0534 0,0032 6,0


Tablica 13. Debljinski (id), visinski (ih) i volumni (iv) prirast analiziranih stabala


promjera u (cm)


broj starost visine u (m)
plohe (godina) između pojedinih niže navedenih godina prosječni dobni
0- 10 10-20 20-30 30-40 40-50 50 - 60 s korom
0,26 0,42 0,35 0,30 0,26 0,32
1 58


0,22 0,15 0,14 0,12 0,12 0,14


0,24 0,38 0,32 0,28 0,25 0,30 0,29
2 62
0,21 0,13 0,13 0,11 0,10 0,09 0,13
0,23 0,36 0,30 0,31


..... .....


3 38
0,20 0,13 0,12 0,14


Tabl ica 14. Prosječni prirast drvne mase analiziranih stabala


broj starost prosječni prirast drvne mase (m3) prosječni dobni
plohe (godina) između pojedinih niže navedenih godina prirast s korom (m1)


0-10 10-20 20-30 30-40 40-50 50-60
1 58 0,0001 0,0006 0,0014 0,0027 0,0048 -0,0028
2 62 0,0001 0,0004 0,0013 0,0025 0,0038 0,0050 0,0024
3 38 0,0001 0,0004 0,0015 ---0,0014


Razvoj i prirast stabala u visinu u dobi rane mladosti u istraživanim sastojinama munike u prosjeku iznosio je
pratio sam na prirodnom pomlatku zatečenom na pokuoko
20 cm godišnje. Daljnje napredovanje rasta i prirassnim
plohama istraživanih prirodnih sastojina munike u ta stabala u visinu pratio sam na analiziranim stablima
Hercegovini. U lipnju 1998. godine izmjerio sam na 255 za svaku od pokusnih ploha. Na temelju dobivenih pokomada
stabalaca prosječnu visinu od 17,5 cm na svim kazatelja predočenih u tablicama 11. i 13, te grafikonu
pokusnim plohama zajedno. Raspon distribucije visina 4. može se zaključiti sljedeće. Visinski prirast u mladoizmjerenih
stabalaca munike kretao se od 15 do 20 cm. sti neznatno je intenzivniji do oko tridesete godine, a
Spomenuto mjerenje visina obavio sam na stabalcima kasnije je isti ili nešto manji sve do šezdesete godine.
relativne starosti od dvije godine. Na svim pokusnim Kulminacija visinskoga prirasta kod analiziranih stabaplohama
u istraživanim prirodnim sastojinama munike la nastupila je u razdoblju od 0 do 10 godina. Najveći teobavio
sam mjerenje visinskoga prirasta na prirodnom čajni godišnji visinski prirast analizirana stabla munike
pomlatku od 255 komada stabalaca, relativne starosti od na svim pokusnim plohama imala su u razdoblju od 0 do
6 do 8 godina. Pri tomu sam se za određivanje relativne 10 godina starosti, koji je na plohi broj 1. (Šestiver) izstarosti
stabalaca munike koristio dosadašnjim saznanosio
0,22 m, plohi broj 2. (Kraljeva kleka) 0,21 m i plonjem
da se munika kao vrsta drveća grana u pravilnim hi broj 3. (Orlov kuk) 0,20 m. Munika kao vrsta bora dupršljenima.
U ispravnost spomenutoga saznanja i sam go živi, raste nešto sporije, osobito u mladoj dobi i teosam
se uvjerio tijekom istraživanja, te sam ga i praktiretski
naraste do 30 m visine dosežući promjer do 1 mu
čno primijenio za određivanje relativne starosti pomlatoptimalnim
uvjetima prirodnoga rasprostranjenja. Najka.
Visinski prirast u tijeku prvih 6 do 8 godina mjerenih više stablo u istraživanim sastojinama izmjerio sam na
stabalaca pomlatka na svim pokusnim plohama zajedno plohi broj 1. s visinom od 18 m.


443




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 31     <-- 31 -->        PDF

A. Meštrovič: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI
Šumarski list br. 9-10, CXXm (1999), 431 -452
Izbor pokusnih ploha - Selection of experiment surfaces


U opisu nalazišta munike naznačeno je prirodno ras-3. Orlov kuk (Čvrsnica) odjel 18. odsjek "a"
prostranjenje munike na planinama Hercegovine. Po-
pokusna ploha br. 3.
kusne plohe postavio sam u sastojinama munike na sje


Pokusne plohe postavljene su na području gospo


vernim
padinama planine Čvrsnice, koje gravitiraju


darske jedinice Čvrsnica (dio). Jednu pokusnu plohu


Blidinjskom jezeru na sljedećim lokalitetima:


postavio sam u sastojinama crnoga bora na planini Čvr


1. Sestiver (Čvrsnica) odjel 23. odsjek "a" snici, glede uspoređivanja dobivenih rezultata za mu-
pokusna ploha br. 1.
niku s rezultatima dobivenim za crni bor (Pinus nigra
2. Kraljeva kleka (Čvrsnica) odjel 22. odsjek "b" var. ilirica, Vidaković). Osnovne karakteristike is-
pokusna ploha br. 2.
traživanih sastojina predočene su u tablici 1.
Tablica 1. Položaj i veličina istraživanih sastojina


Područje krša općine Posušje - gospodarska jedinica "Čvrsnica dio"


Odjel
Odsjek Veličina (ha) Veličina pok. plohe (ha) Nadmorska visina (m) Ekspozicija Inklinacija


23 a 91,0 1,0 1.460-1.500 sjever-sj. zapad 35°
22 b 24,0 1,0 1.360-1.400 sjeverozapad 40°
18 a 30,0 1,0 1.270-1.300 sjever 20°
26 a 39.0 1,0 1.280-1.310 zapad-s. zapad 25°


Izračun drvnih masa, prirasta, produkcije i analiza stabala


Calculation of wood mass, growth, production and analysis of trees


Glede lakšeg tabličnog prikazivanja i tabeliranja, drvnoj masi za sve pokusne plohe. Rezultati mjerenja
prikazan je izračun po debljinskim stupnjevima od 5 za prirast i produkciju po pokusnim plohama prikazani
cm s taksacijskom granicom od 5 cm. U tablicama 2 i 3 su u tablici 4. Rezultati analize stabala prikazani su u taprikazani
su pokazatelji o broju stabala, temeljnicama i blici 12, 13 i 14 te na grafikonu 4, 5 i 6.


Tablica 2. Broj stabala i temeljnica po jednom hektaru


broj in srednje stablo munike
pokusne predjel ve starost broj stabala (komada) temeljnica (m2) za glavnu sastojinu
plohe (naziv) nt. (godina) munika ostalo ukupno munika ostalo ukupno d (cm) v (m3)


I
43 1.032 3 1.035 19,30 -19,30 16,6 0,12


1.
Sestiver II 58 1.287 11 1.298 24,07 0,24 24,31 18,7 0,17
Kraljeva I 47 732 20 752 13,07 1,34 14,41 16,2 0,12
2.
kleka II 62 785 102 887 14,02 1,68 15,70 17,9 0,15
Orlov I 23 1.804 8 1.812 22,60 0,08 22,68 10,9 0,04
3. kuk II 38 2.060 62 2.122 25,80 0,67 26,47 12,5 0,06
I = Podaci prve inventarizacije II = Podaci druge inventarizacije


Tablica 3. Drvna masa po jednom hektaru


broj pokusne tip tla starost drvna masa (m3) prosječni dobni prirast (m3)
plohe (godina) munika ostalo ukupno munika ostalo ukupno


1.
smeđe na 43 128,00 -128,00 2,98 -2,98
vapnencu 58 214,31 -214,31 3,70 -3,70
crnica na 47 85,00 5,00 85,00 1,81 0,11 1,92
2.
vapnencu 62 117,31 7,85 125,16 1,89 0,13 2,02
rendzina na 23 85,00 5,00 90,00 3,70 0,22 3,92
3.
dolomitu 38 127,18 7,70 134,88 3,35 0,21 3,56
437




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 25     <-- 25 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXX1II (1999), 431-452
UDK 630* 524.6 + 622 (001) (Pimis heldreichii)


USPIJEVANJE MUNIKE pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI


PROSPER OF pinus heldreichii Christ IN HERZEGOVINA


Augustin MEŠTROVIĆ*


SAŽETAK: Istraživane sastojine mimike na planini Cvrsnici u Hrecegovini
su čiste prirodne s izraženom zaštitnom, socijalnom, pionirskom i proizvodnom
funkcijom. Mimika je endemna vrsta drveća i tercijarni relikt očuvan tijekom
glacijacije na Balkanskom i južnom dijelu Apeninskog poluotoka, te isprekidanog,
ograničenog i malog prirodnog areala bez znatnijeg umjetnog
proširivanja. Dosadašnja istraživanja u tim sastojinama temeljena su uglavnom
na biljnozemlj opisnim istraživanjima, zatim istraživanjima tala u šumama
mimike i istraživanjima biljnih zajednica u kojima se javlja mimika, a istraživanja
strukturnih-taksacijskih elemenata u sastojinama munike su neznatna.
Na temelju snimljenih uređajnih elemenata i opisa na konkretnim sastojinama
munike utvrđeno je stvarno stanje produkcije, potencijalne mogućnosti
šumskog tla, starost i prirast sastojina. Proces prirodne obnove u sastojinama
mimike potrebno je prilagoditi stanju konkretnih sastojina, stanju tla i prirodnog
pomlađivanja i dužini ophodnje. Uspijevanje munike na Cvrsnici u Hercegovini
odvija se na terenima vrlo surovih uvjeta i slabih proizvodnih mogućnosti
tla. U takvim uvjetima obavlja pionirsku ulogu, štiti tlo i stvara uvjete za
pridolazak i drugih vrsta drveća, a posebno je slikovita u pejzažu. Proizvodne
su mogućnosti na planini Cvrsnici manje od onih u drugim dijelovima njenog
areala, ali su za date uvjete zadovoljavajuće.


Ključne riječi: Uspijevanje, munika fPinus heldreichii Christ,), tercijarni
relikt, endemna vrsta, rasprostranjenost, munika u Hercegovini, klima,
tlo, stanište, biološka svojstva, bonitet, pomladak, razvoj i prirast stabala,
razvoj i prirast sastojina, produkcija.


UVOD Introduction


Munika Pinus heldreichii Christ je tercijarni relikt, nadmorske visine) na strmim i suhim padinama, na
očuvan tijekom glacijacije na Balkanskom poluotoku i vapnenastoj podlozi, tvoreći tako vrlo često i gornju
endemna vrsta drveća ograničenog, isprekidanog i magranicu
šumske vegetacije. Raste sporo u sastojinama,
log prirodnog areala koji se prostire u središnjem i zapretežito
na vapnencima i dolomitima, a rijeđe u zoni
padnom dijelu Balkanskog poluotoka te južnom dijelu dodira vapnenastih i dolomitnih supstrata sa serpentin-
Apeninskog poluotoka. Šumske sastojine munike su is-skim ili kiselim silikatnim supstratima. U prvom slučapresjecanog
areala na visokom gorju Hercegovine, ju zauzima izrazito ekstremna staništa s uskim grebeniCrne
Gore, Kosova, Makedonije, Albanije, Bugarske, ma, strmim padinama s izraženim liticama i točilima, a
Grčke i u odvojenim skupinama u južnoj Italiji. Stoga rijeđe zaravnjenija vapnenasta područja. U takvim use
može ustvrditi da se opće rasprostranjenje munike vjetima, na plitkim i kamenitim tlima, najčešće tipa cruklapa
u submediteransko područje, gdje šumske zajenica,
sastojine munike se održavaju kao trajni stadij vednice
te vrste drveća zauzimaju pretežito najviše regio-getacije. Na taj način munici ne konkuriraju druge vrste
ne (uglavnom između 1.000 i 1.900 pa i preko 2.200 m šumskoga drveća, te je stoga za takve terene, koji su uz
ostalo redovito i bezvodni, praktično postala jedina vrsta
koja dolazi u obzir za pošumljavanje. Sastojine su


* Mr. sc. Augustin Mcštrović, Federalno ministarstvo poljoprivrečesto
prekinutog sklopa, raskidane i otvorene, a cjelo


de, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo, H. Krcšcvljakovića 3.